DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 49     <-- 49 -->        PDF

računskih nedostataka, koji se ne smiju zanemarivati.
Ipak je glavni razlog nepovjerenja
praktičara u tom, što se šuma umjerenog pojasa
po svojoj naravi 1 mnogostručnim funkcijama
ne može svrstati u glavničarski gospodarski
sustav. Mimo drugih okolnosti posebno
za to govore zaštitni utjecaji planinske šume.
Smisao teorije čistoga prihoda, nastale u nizinskim
šumama, dokazuje, da niti njezin osnivač
niti njegovi sljedbenici nisu imali dovoljnog
Izkustva ni uviđa u obće zadatke 1 uloge
šume. Autor navodi jedan čitav niz stvarnih i
idealnih funkcija šume, koje račun čistog prihoda
nije uzeo u obzir. Uostalom u toj su teoriji
vrlo dvojbene i nekoje računske osnove.
Nasuprot svim tim nedostatcima postavlja autor
ulogu šume u ljudskoj kulturi (posredne
koristi) i traži stvaranje organskog shvaćanja
šume, što sve stoji u najoštrijoj protimbi s
naukom o čistom zemljišnom prihodu, šuma


jest i ostaje najmanje prikladan objekt za primjenu
individualističkih gospodarskih teorema.
Šumsko je gospodarstvo više nego ijedno drugo
ovisno o dinamici prirodnih sila i zato se
svom snagom odupire svakom šablonlzlranju.
Odatle 1 dolazi, da je u šumarstvu moguća samo
djelomična primjena strojeva a i to u SEimo
vrlo skučenom obsegu. Pa ni sama racionalizacija
rađa u šumi nikad ne će dobiti one razmjere,
koje je postigla u drugim prirađnim
granama. Zadaća je šumara a ujedno i najvažniji
činilac u računanju vriednosti proizvodnja
drveta, i samo se s tog stanovišta smije
oclenjivatl gospodarski uspjeh. Produkcija je
dakle stavljena u prvi položaj i pođpuno potisnula
glavničarski pojam rentabilnosti. A čim
je ovo gledište usvojeno u šumskom gospodarstvu,
onda nema kompromisa s teorijom čistog
prihoda.


Ing. S. Frančisković


JOSEF KOSTLEK, WIRTSCHAFTSLEHRE DES FORSTWESEN.
Naklada Paul Parey, Berlin 1943. Ciena (uvezana) RM 18,60


(h) U središtu današnje nove njemačke šumarske
znanosti stoji Dieterichovo djelo »Forstliche
Betriebswirtschaftslehre« (3 svezka), o kojemu
je šumarski List (1939., str. 328—330) donio
prikaz. I Kostler je pobudu za svoju knjigu
crpio iz Dietericha. Novu nauku kao cjelinu naziva
Dieterich Forstliche Wirtschaftswissenschaft
i dieli je na Gemeinwirtschaftslehre i
Betrlebswirtschaftslehre. Dok se ona prva u
bitnosti podudara sa dosadašnjim pojmoin i opsegom
šumarske politike te drži pred očima
šumu u njenom odnošaju prema obćem dobru,
dotle druga vodi računa o šumi gledanoj na
naočari vlastnika i njene šumske uprave. Betriebswirtschaftslehre
obradio je Dieterich u
već spomenutom djelu a Gemeinwirtschaftslehre
Kostler u gornjoj knjizi.
Kostlerovu obradu mogli bi nazvati praktičnom
šumarskom politikom današnjice. Piscu
su šumarske politike Endresa i Webera »u mnogočem
zastarjele« (str. V.) te on traži nove
puteve, bliže sadašnjosti i budućnosti. Građa
knjige, koja obuhvaća 388 stranica sa 138 tabela,
razdjeljena je na pet velikih đielova.
Prvi osvjetljuje šurriarstvo kao sastavni dio
narodnog gospodarstva. To je prikaz ekonomskih,
kulturnih i bioložkih značajki šumskog
gospodarstva, pretočen u brojeve (tabele) i kri


tički tekst te protkan poviestnim podatcima.
Drugi se dio odnosi na unutrašnju građu šum.sko-
gospodarskog i novčanog poslovanja te prikazivanje
ođnošaja te građe naprama šumskom
gospodarstvu kao velikoj gospodarskoj
cjelini točnije naprama narodnoj imovini. Mogli
bi reći, to je osvjetljivanje ođnošaja između
šumsko-gospodarske politike pojedinca naprama
onoj cjeline. U ovom se đielu pisac oslanja
na Dietericha. U trećem đielu prikazana je nauka
o drvnom tržištu, zapravo njeni elementi:
ponuda, tražnja, uvoz i izvoz drveta te ciene
i njihovo kretanje, četvrti dio sadržava mjere,
koje smo do sada nazivali šumarsko-redarstvene,
šumarsko-privređne i nadzorne. Peti po
obsegu najkraći dio, razmjerno je najzanimljiviji,
jer donosi prikaz ciljeva gospodarenja a
s time u vezi i oštru kritiku nauke o čistom
prihodu tla i — kapitalizma. U zaključku petog
prikazani su zakoni o šumama kao izraz šumarskog
mentaliteta.


Knjiga je vanredno zanimljiva, pisana jasno
i vriedna da se prouči. Prije čitanja treba čitalac
da se upozna sa novom njemačkom šumarskom
terminologijom.


U knjižnici Hrvatskog šumarskog đružtva
knjiga se nalazi pod br. 1784.


STOTINKE KUBNOG METRA


Izašle su iz tiska »Stotinke kubnog
metra , skrižaljke za računanje sadržaja trupaca
i tesane građe, na dvie decimale m^, koje
je složio Ing. Drago Kajfež.


Do sada postojale su samo takozvane »Presslerove
skrižaljke« na dvie decimale i za svaki
dm duljine trupca, tiskane u ođebljoj knjizi zajedno
sa mnogim drugim skrižaljkama te ih se
u zadnje vrieme nije moglo kupiti. Takozvane
»Hundt-ove skrižaljke« na kartonima nisu upotrebljive
za hrast radi toga. jer imaju duljine
sa-no parnih dm, kao što se do sada obćenito
mjerilo i računalo četinjače. — Sve ostale skrižaljke
su na tri decimale mi^^ te dakle po hrvatskoj
normi HN 116, točki 7, kao nepotrebno
obširne više ne dolaze u obair za priručnu upotrebu.


Stranica 18. i 19. »Stotinki«, skrižaljke za
tesanu građu svakako su nešto novoga, jer su
sve skrižaljke te vrsti do sada izrađene na
neke okrugle brojeve cm poprečnoga presjeka


n. pr. 8/10, 10/10, 10/13, 13/16 itđ. cm, koji su
brojevi cm približno odgovarali 3/4, 4/4, 4/5,
5/6 itđ. bečkih palaca. Tesanje prema načelu
proizvodnje izvjestne dimenzije moglo je
biti najbolje u vrieme izobilja drveta.
Danas to više nije. Po novom načelu jasno je,
da će biti širina i visina tesane građe svih mogućih
centimetara, jer treba iz nekog zadanog
promjera oblog drveta tesanjem dobiti proizvod
najvećeg izkorišćenja. Prema dosadanjim
zaključcima Savjetodavnog odbora za normalizaciju
tesati će se u buduće sve širine i visine
poprečnog presjeka između 8 i 22 cm. (Vidi
Viesti HN).


»Stotinke« tiskane su na čvrstom papiru sa
velikim brojkama te time prikladne za slabije
oči odnosno najčešće slabu, petrolejsku razsvjetu.
Naručuju se uz cienu 150 Kuna po komadu
i 30 Kuna za trošak preporučene poštarine.
Povrh svakih naručenih deset komada
»Stotinki« dodaje se bezplatno po jedan primjerak.
Novac slati unapried čekovnom uplatnicom
broj 46.864 na naslov Ing. Drago Kajfež,
ovlašćeni šumar, Zagreb, Međulićeva 32.


319