DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 45 <-- 45 --> PDF |
14. Svojstva drveta i njihovo istraživanje, 1936. 15. Građa i svojstva smrekovine i drugog celuloznog drveta, 1936. 16. O oŠtećivanju smrekovine kao posljedica oluja, 1936. 17. Prinos poznavanju širine goda i udjela kasnog drveta celuloznog drveta, 1936. 18. Greške drveta — oplemenjivanje — zaštita drveta, 1937. 19. o specifičnoj težini čamovine i njenoj zavisnosti od prirodnih faktora, 1937. 20. Suvremena upotreba i istraživanje drveta, 1937. 21. O metodici istraživanja drveta, 1937. 22. Istraživanja o sadržaju smole kod čamovine, 1937. 23. DIN-norme za istraživanje drveta, 1937. 24. O vlazi zasićenosti, utezanju i nominalnoj specifičnoj težini drveta, 1938. 25. O postanku i rastu drveta kao i njegovim promjenama nakon obaranja, 1939. (p) U četvrtoj godini sadanjeg velikog rata švedska je morala velik dio potreba na kamenom ugljenu i koksu podmiriti drvom iz svojih šuma. Cjelokupna potrošnja drva ocienita je s 53 milijuna ms i na toj osnovi pristupilo se radu. Radna godina, koja je trajala od srpnja 1942. do lipnja 1943. godine, završena je s uspjehom, jer je posječeno ukupno 52 mil. m3 Ili do sada najveća količina, koja je sječena u toku jedne godine. Od ove količine 37 mil. m3 predstavlja ogrievno drvo, a 15 mil. m3 celulozno drvo ili bolje drvo za papir. Na izvršenje sječnog programa pored redovnih šumskih radnika sudjelovalo je 40.000 nestručnih radnika, koji su kao povojničeni izradili 11 mil. m´ drva. Ovi radnici za vrieme Književnost Ulazeći u trećeje unatoč ratnihdosadanji obseg, prvorazrednih radova. Organiziravši suradnju najpriznatijih autoriteta i ustanova gotovo svih europskih zemalja ova je revija ne samo zadržala značaj službenog glasila Međunarodne središnjice za šumarstvo već se u vrlo kratko vrieme i razvila u glavno međunarodno glasilo šumarske teorije i prakse. Za naše prilike, u kojima pokraj ostataka nedirnutih prašuma zievaju nepregledne kraške golieti, imaju razprave »Intersylve« posebno značenje. Nama je pružena mogućnost, da se uz izvjestni oprez koristimo uspjesima drugih naroda i tako odklonimo sve nedaće, koje za sobom povlači pribiranje vlastitih izkustava. Donosimo zato nešto obšimiji sadržaj pojedinih članaka, kako bi naša stručna javnost najlakše dobila što izerpivijl pregled o djelima međunarodne šumarske suradnje i potrebnu orientaciju o važnim pitanjima današnjice, koja se u raznim variantama 1 kod nas postavljaju. Prof. H. Siichting (Gottingen): Popravljanje dobrote šumskog zemljišta i dizanje proizvodnje pomoću kalcifikacije. Protivno od poljskog gospodarstva u šumarstvu se vrlo malo upotrebljava gnojenje godište »I n t e r s y 1 v a« potežkoća zadržala svoj opremu i obilan sadržaj 26. Drvo kao sirovina, 1939. 27. Tablica o svojstvima crne johe, 1939. 28. Kongres Međunarodnog saveza zavoda za šumske pokuse u Londonu, 1939. 29. Slike iz američkog šumarstva i drvarstva, 1939. 30. Tablica o svojstvima duglazijevine, 1940. 31. O nekim greškama građe drveta, 1940. 32. Pokusi o infekciji drveta gljivicama, 1940. 33. Makroskopsko i mikroskopsko razpoznavanje drveta, 1941. ´ 34. O proveloj težini drveta, 1941. 35. O unutarnjim greškama domaćih i tropskih vrsta drveća, 1941. Profj dr. Trendelenburg radio je sve do svojeg posljednjeg časa. On i sa bojišta šalje svoje priloge i ocjene razprava s područja tehnologije drveta. Njegovi radovi, osobito radove o bioložkom istraživanjujan spomen njegovom NAPORI ŠVEDSKOG ŠUMARSTVA rada stanovali su ukama, a prije samog šumski rad na posebnim tečajevima. Svi ovi poslovi iziskivali su naročite izdatke, koji se ciene do 50 mil. švedskih kruna. Izvršenju prograjna sječe mnogo je doprinleo rad švedskog Zavoda za iztraživana drveta, koji je posvetio posebnu brigu šumskom radu. Naročito su vriedni rezultati postignuti izpitlvanjem o težini šumskog rada.. T™ izpitivanjem utvrđeno je, da je za osamsatni šumski rad potrošak energije iznosio 5.700 kalorija, te je dvostruko veći nego li vojnika na srednje teškom hodu. Nadalje je utvrđeno, da se šumskim radom gube velike količine šećera iz krvi, pa se taj naknađivao neposrednim hranjenjem sa šećerom. »INTERSVLVA« GODIŠTE HI — Br. 1. i 2. drveta, sačuvat će traimenu. I. H—t. posebnim drvenim bararada bili su upućeni u šumskog tla. U koliko gnojltba uobće dolazi u obzir za šumsko tlo, treba odmah naglasiti, da su za poboljšanje proizvodne sposobnosti zemljišta najuspješnija i najjeftinija vapnena gnojiva. Autor u predmetnoj razpravi prikazuje teoretsku podlogu važnosti vapna prema najnovijim rezultatima znanosti i osvjetluje ih brojnim primjerima. Napose objašnjuje utjecaj vapna na proizvodnu sposobnost zemljišta I prtrašćivanje stabala (struktura tla, kemijske promjene, bioložka djelatnost, raztvaranje listinca, oblikovanje humusa, nitriflkaclja, prirast mase, razvoj korienja, primanje hraniva). Autor dolazi do zaključka, da vapno povrh popravljanja kemijske reaktivnosti zemljišta osobito povoljno djeluje na bloložku djelatnost. Do sada se držalo, da je najveći dio stabalnih vrsta, naročito smreka i bor, neosjetljiv prema zaklseljavanju zemljišta. šum.sko se drveće smatralo kao odporno prema kiselom zemljištu a što više kao da u nekim slučajevima i traži kiselo tlo. Noviji su pokusi opovrgli ovakove nazore.Mimo svega valja upozoriti na činjenicu, da kalclflkaclja i na kiselim tlima povećava proizvodnu sposobnost. Obzirom pak na neposredni utjecaj kalcifikacije sve se vrste šumskog drveća ponašaju jednako. Već je za razvoj mladih biljaka od presudne važnosti brzo popravljanje površlnslcog sloja, jer se u njemu 315 |