DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 45     <-- 45 -->        PDF

14. Svojstva drveta i njihovo istraživanje,
1936.
15. Građa i svojstva smrekovine i drugog
celuloznog drveta, 1936.
16. O oŠtećivanju smrekovine kao posljedica
oluja, 1936.
17. Prinos poznavanju širine goda i udjela
kasnog drveta celuloznog drveta, 1936.
18. Greške drveta — oplemenjivanje — zaštita
drveta, 1937.
19. o specifičnoj težini čamovine i njenoj
zavisnosti od prirodnih faktora, 1937.
20. Suvremena upotreba i istraživanje drveta,
1937.
21. O metodici istraživanja drveta, 1937.
22. Istraživanja o sadržaju smole kod čamovine,
1937.
23. DIN-norme za istraživanje drveta, 1937.
24. O vlazi zasićenosti, utezanju i nominalnoj
specifičnoj težini drveta, 1938.
25. O postanku i rastu drveta kao i njegovim
promjenama nakon obaranja, 1939.
(p) U četvrtoj godini sadanjeg velikog rata
švedska je morala velik dio potreba na kamenom
ugljenu i koksu podmiriti drvom iz
svojih šuma. Cjelokupna potrošnja drva ocienita
je s 53 milijuna ms i na toj osnovi pristupilo
se radu. Radna godina, koja je trajala
od srpnja 1942. do lipnja 1943. godine, završena
je s uspjehom, jer je posječeno ukupno
52 mil. m3 Ili do sada najveća količina, koja
je sječena u toku jedne godine. Od ove količine
37 mil. m3 predstavlja ogrievno drvo, a
15 mil. m3 celulozno drvo ili bolje drvo za
papir.
Na izvršenje sječnog programa pored redovnih
šumskih radnika sudjelovalo je 40.000
nestručnih radnika, koji su kao povojničeni
izradili 11 mil. m´ drva. Ovi radnici za vrieme


Književnost


Ulazeći u trećeje unatoč ratnihdosadanji obseg,


prvorazrednih radova. Organiziravši suradnju
najpriznatijih autoriteta i ustanova gotovo svih
europskih zemalja ova je revija ne samo zadržala
značaj službenog glasila Međunarodne središnjice
za šumarstvo već se u vrlo kratko
vrieme i razvila u glavno međunarodno glasilo
šumarske teorije i prakse. Za naše prilike, u
kojima pokraj ostataka nedirnutih prašuma
zievaju nepregledne kraške golieti, imaju razprave
»Intersylve« posebno značenje. Nama je
pružena mogućnost, da se uz izvjestni oprez
koristimo uspjesima drugih naroda i tako odklonimo
sve nedaće, koje za sobom povlači pribiranje
vlastitih izkustava. Donosimo zato nešto
obšimiji sadržaj pojedinih članaka, kako
bi naša stručna javnost najlakše dobila što izerpivijl
pregled o djelima međunarodne šumarske
suradnje i potrebnu orientaciju o važnim
pitanjima današnjice, koja se u raznim variantama
1 kod nas postavljaju.


Prof. H. Siichting (Gottingen): Popravljanje
dobrote šumskog zemljišta i dizanje
proizvodnje pomoću kalcifikacije.


Protivno od poljskog gospodarstva u šumarstvu
se vrlo malo upotrebljava gnojenje


godište »I n t e r s y 1 v a«
potežkoća zadržala svoj
opremu i obilan sadržaj


26. Drvo kao sirovina, 1939.
27. Tablica o svojstvima crne johe, 1939.
28. Kongres Međunarodnog saveza zavoda
za šumske pokuse u Londonu, 1939.
29. Slike iz američkog šumarstva i drvarstva,
1939.
30. Tablica o svojstvima duglazijevine, 1940.
31. O nekim greškama građe drveta, 1940.
32. Pokusi o infekciji drveta gljivicama,
1940.
33. Makroskopsko i mikroskopsko razpoznavanje
drveta, 1941. ´
34. O proveloj težini drveta, 1941.
35. O unutarnjim greškama domaćih i tropskih
vrsta drveća, 1941.
Profj dr. Trendelenburg radio je sve do svojeg
posljednjeg časa. On i sa bojišta šalje svoje
priloge i ocjene razprava s područja tehnologije
drveta. Njegovi radovi, osobito radove o


bioložkom istraživanjujan spomen njegovom


NAPORI ŠVEDSKOG ŠUMARSTVA


rada stanovali su ukama, a prije samog


šumski rad na posebnim tečajevima. Svi ovi
poslovi iziskivali su naročite izdatke, koji se
ciene do 50 mil. švedskih kruna.


Izvršenju prograjna sječe mnogo je doprinleo
rad švedskog Zavoda za iztraživana drveta,
koji je posvetio posebnu brigu šumskom
radu. Naročito su vriedni rezultati postignuti
izpitlvanjem o težini šumskog rada.. T™
izpitivanjem utvrđeno je, da je za osamsatni
šumski rad potrošak energije iznosio 5.700
kalorija, te je dvostruko veći nego li vojnika
na srednje teškom hodu. Nadalje je utvrđeno,
da se šumskim radom gube velike količine
šećera iz krvi, pa se taj naknađivao neposrednim
hranjenjem sa šećerom.


»INTERSVLVA« GODIŠTE HI — Br. 1. i 2.


drveta, sačuvat će traimenu.


I. H—t.
posebnim drvenim bararada
bili su upućeni u


šumskog tla. U koliko gnojltba uobće dolazi u
obzir za šumsko tlo, treba odmah naglasiti, da
su za poboljšanje proizvodne sposobnosti zemljišta
najuspješnija i najjeftinija vapnena
gnojiva. Autor u predmetnoj razpravi prikazuje
teoretsku podlogu važnosti vapna prema
najnovijim rezultatima znanosti i osvjetluje ih
brojnim primjerima. Napose objašnjuje utjecaj
vapna na proizvodnu sposobnost zemljišta I
prtrašćivanje stabala (struktura tla, kemijske
promjene, bioložka djelatnost, raztvaranje listinca,
oblikovanje humusa, nitriflkaclja, prirast
mase, razvoj korienja, primanje hraniva).
Autor dolazi do zaključka, da vapno povrh popravljanja
kemijske reaktivnosti zemljišta osobito
povoljno djeluje na bloložku djelatnost.
Do sada se držalo, da je najveći dio stabalnih
vrsta, naročito smreka i bor, neosjetljiv prema
zaklseljavanju zemljišta. šum.sko se drveće
smatralo kao odporno prema kiselom zemljištu
a što više kao da u nekim slučajevima i
traži kiselo tlo. Noviji su pokusi opovrgli ovakove
nazore.Mimo svega valja upozoriti na
činjenicu, da kalclflkaclja i na kiselim tlima povećava
proizvodnu sposobnost. Obzirom pak na
neposredni utjecaj kalcifikacije sve se vrste
šumskog drveća ponašaju jednako. Već je za
razvoj mladih biljaka od presudne važnosti brzo
popravljanje površlnslcog sloja, jer se u njemu


315