DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nije susretan i da će sigurno boravak u liepoj proveli slovački kolege šumari u zajednici sa Slovačkoj ostati svima učesnicima u trajnoj predstavnicima Međunarodne središnjice za šu liepoj uspomeni. Posebno je vriedno iztaknuti marstvo te zahvaliti za posebnu pažnju slovačuzornu organizaciju izleta u slovačke šume te kih šumara iskazanu hrvatskom delegatu. cjelokupnu organizaciju zasjedanja što su je Ing. A. Abramovlć Iz s tranog šumarstva PKOF. DB. BEINHABD TBENDELENBUBG O Božiću 1941. godine za vrieme težkih i bezprimjernih borbi vođenih na iztočnom bojištu poginuo je kao poručnik jedne planinske izvidničke pukovnije redoviti sveučillštni profesor šumarstva i upravitelj Zavoda za istraživanje drveta na tehničkoj visokoj školi u Munchenu prof. dr. Reinhard Trendelenburg. Viest o njegovoj smrti objavljena je tek u ljeti ove godine. Tragična i prerana smrt prof. Trendelenburga znači za tehnologiju drveta kao nauku nenadoknadivi gubitak. Ovaj gubitak je to teži, jer je znanstveni rad prof. Trendelenburga na iztraživanju drveta sinteza njegovog tehnoložkog i šumarskog znanja. On je kao šumar po struci svojim znanstvenim radovima mnogo doprinesao jedino izpravnom i podpunom rješavanju problematike metodike Iztraživanja drveta kao organske tvari. Prof. Trendelenburg je svojim radovima a osobito svojim životnim djelom knjigom »Das Holz als Rohs t o f f«, koja je izašla upravo pred sam početak ovog rata, udario temelje šumarsko-bioložkom iztraživanju drveta. Kako je prof. Trendelenburg svojim znanstvenim radovima stekao glas jednog od prvaka znanstvenih radnika na području tehnologije drveta i to ne samo u svojoj domovini nego i u ostalom svietu, potrebno je da barem u glavnim" crtama prikažerno važnije časove iz njegova života i važnije njegove radove. Prof. dr. Trendelenburg rodio se je godine 1907. u Freiburgu kao sin sveučilištnog profesora fiziologije Wilhelma l´rendelenburga. Pohađao je pučku školu u Innsbrucku, a gimnaziju u Giessenu i Tubingenu, gdje je godine 1925. položio izpit zrelosti, šumarstvo je upisao na sveučilištu u Freiburgu. Nakon studija prirodnih nauka i matematike u Freiburgu nastavlja studij šumarstva u Munchenu. Posredovanjem družtva »Carl Schurz« dobiva od Newyork State College of F´orestry, Siracuse (Newyork), stipendij, koji mu omogućava jednogodišnji studij šumarstva u Americi (od listopada 1928., do listopada 1929.). Ondje on usavršava svoje znanje iz tehnologije drveta i dolazi do spoznaje o potrebi bioložkog i tehnoložkog Istraživanja drveta. Tamo je on započeo svoj prvi znanstveni rad, a to je istraživanje mehaničkih svojstava duglazijevine, koji mu je rad kasnije (god. 1930.) poslužio kao osnovica za disertacionu radnju. Po povratku u Njemačku on završava šumarski studij, dobiva namještenje i u lipnju 1930. na osnovu disertacione razprave »Istraživanja mehaničkih svojstava duglazijevine« promovira kod prof. dr. Hausratha iz nauke o šumskoj proizvodnji kao glavnog predmeta a botanike i šumarske politike kao sporednih predmeta. Nakon završenih studija on je neko vrieme proveo u šumarskoj praktičnoj službi. Državni stručni izpit polaže god. 1931. Poslije polaganja tog izpita dobiva dopust kako bi mogao primiti mjesto asistenta na šumarskom institutu sveučilišta u Freiburgu. Ovdje on podporom »Družtva njemačke nauke« započinje istraživanja svojstava, osobito specifične težine, smrekovine sa različitih staništa. U isto vrieme osi gurava mu prof. dr. F. Heske mjesto u Institut za inozemno i kolonialno šumarstvo pri šumarskoj visokoj školi u Tharandtu. Nakon svog preselenja u Tharandt nastavio je Trendelenburg svoja istraživanja. Njegova znanstvena razprava »Istraživanja o specifičnoj težini č a m o v i n e« primljena je na sveučilištu u Freiburgu kao habilitaciona radnja. Nakon habilitacije dobiva Dr. Trendelenburg godine 1935. docenturu za struku »Nauka o šumarskoj proizvodnji i tehnologija drveta«. Već od ppćetka godine 1935. prelazi dr. Trendelenburg kao vladin šumarski savjetnik kod Bavarskog zavoda za šumarska iztraživanja u bavarsku državnu službu, gdje odmah preuzima dužnost upravitelja odsjeka za iztraživanje drveta na mehaničko-tehnoložkom zavodu tehničke visoke škole u Munchenu. Ujedno kao docent sveučilišta u Munchenu predaje šumarstvo. U jesen 1940. imenovan je sveučilištnim profesorom nakon čega se iste godine javio za ratnu službu. U borbama kod Vjazme osobito se iztakao i bio odlikovan željeznim križem II. reda. Znanstveni rad prof. Trendelenburga je ogroman. Bioložko iztraživanje drveta je u glavnom njegovo djelo. Sav njegov rad izašao je u nizu publikacija. Njegovo životno djelo »Das Holz R o h s t o f f« iako je izašlo na početku drugog- svjetskog rata naišlo je u čitavoj svjetskoj šumarskoj javnosti na vrlo živ odjek. Za nas je^rad prof. Trendelenburga od posebne važnosti. On je posjetio naš fakultet gdje ga prof. Dr. A. Ugrenović, tadašnji nadstojnik Zavoda za uporabu šuma, upoznaje sa radom i iztraživanjima vršenim u Zavolu. Prof. Trendelenburg se kasnije obilno koristio rezultatima iztraživanja izvršenim u našem Zavodu. On ih navodi u svom djelu »Das Holz als Rohstoff « i to radove o zavisnosti sadržaja tanina hrastovine sa starošću stabla i istražlvanza o specifičnoj težini običnog i crnog bora. Donašamo ovdje kratki popis važnijih razprava i publikacija Prof. dr. Trendelenburga: 1. Istraživanja mehaničkih svojstava duglazijevine, 1931. 2. O svojstvima crljen drveta čamovine, 1932. 3. Pinus resinosa i Liriodendron tulipifera, 1932. 4. Drvo važnijih šumskih vrsta stabala Srednje Europe, 1932. 5. Istraživanje tvrdoće drveta, 1933. 6. Komparacija pičpajnovine i domaće borovine, 1933. 7. O upotrebi pičpajnovine za tornjeve krugovalnih postaja, 1933. 8. Je li domaća borovina upotrebljiva za gradnju tornjeva krugovalnih postaja, 1934. 9. O specifičnoj težini i čvrstoći smrekovine, 1933. 10. Istraživanja o specifičnoj težini čamovine, 1934. 11. O uplivu staništa i drugih faktora na specifičnu težinu drveta, 1935. 12. O Istraživanju drveta u Njemačkoj, 1935. 13. Istraživanja specifičnih težina čamovine, 1935. 314 |