DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 43 <-- 43 --> PDF |
d) Metodom fototropskog izpltivanja klica uzpoređeno je baltičko područje sa iztočnopruskim. Pokazalo se neosjetljivije od ovoga. Podloge za kartiranje i inventuru područnih tipova prema različitim oznakama grupa mogle su se u dosta opsežnoj mjeri u zadnjih 10 godina izvršiti. Međunarodna suradnja osigurati će za kratko vrieme dalnju sigurnu podlogu za rad u navedenom pravcu. Predavanje hrvatskog delegata o pitanju rasa drveća u Hrvatskoj, kao i o Povećanju proizvodnje drva uzgojem stabala Izvan šumskih površina u Hrvatskoj, donosi šumarski list u cielosti na drugom mjestu. Izleti u slovačke šume Prvi izlet je usliedio iz sjedišta štrbsko Pleše u Visokim Tatrama na Popradski Pleso područje državne šumske uprave Visoke Tatre.´ Samo štrbsko jezero leži u nadmorskoj visini 1350 metara i iznosi 21 ha površine sa najdubljim mjestom 19 metara. Pritok i odtok vode je podzeman. Jezero je bogato sa ribom i to sa tri vrsti pastrva, štrbsko jezero leži u prekrasnom gorskom kraju sa vidicima na gorske glavice Visokih Tatra u visini do 2432 metra. Jasno je potegnuta u naravi crta gdje prestaje vegetacija i gdje se nastavlja uz rub vegetacije golo stienje. Kamena podloga svih vrhunaca visokih Tatra je granit, dok se u dolinama nalaze svuda nanosi glečera. Uz jezero nautavlja se 120 godišnja sastojina smreke sa nejto ariša, proglašena zaštitnom šumom. U tim sastojinama vide se tragovi velikog orkana koji je harao u tamošnjem području 1941. godine i počinio ogromne štete. Samo u šumariji Visoke Tatre porušeno je na površini od 9 00 ha 300.000 ml drva dok je na cieloj šumskoj površini Slovačke porušeno 2 miliona m´. Sa uzponom 1 približivanjem granici vegetacije mienja se i slika sastojine u kojoj prevlađuje bor, ariš i limba sa pojedinom jelom dok se ne pojavi klekovina sa popratnim grmljem. U tim šumama zaštitnog karaktera ne vrši se nikakva sječa nego se samo izrađuju i izvoze vjetrolomi te nanovo pošumljuju nastale praznine. Put od štrbskog jezera do Popradskog jezera vodi divnim gorskim krajem sa krasnim izgledima na visove visokih Tatra te na sve šumske predjele sa područnim šumama. U mješovitim sastojlnama smreke i ariša opažena je jedna zanimiva pojava. Na površinama koje su stradale od orkana sve su smreke porušene i poisprekiđane dok su ariši ostali netaknuti. Ariš naime autohtonog porietla u starosti od 80—130 godina održao se je na površini svojom odpornom snagom i kao pojedinac i u grupi. Sa Popradskog jezera koje leži romantično, gledali smo na susjednom briegu dalekozorom divokoze. Na samom Popradskom jezeru održana su dva predavanja i to slovačkog delegata Ing. R. B i ndera o slovačkom šumskom gospodarstvu i njegovim zadaćama! Ing. P. Biringera , glavnog ravnatelja državnih šuma, o organizaciji državnih šuma i domena u slovačkoj republici. Predavanja slovačkih šumara za vrieme ciele ekskurzije bila su za šumarskog stanovišta vrlo instruktivna, te ćem.o se drugom prilikom s njima pobliže upoznati. Drugi 1 treći izlet vodio je sa štrbskog Plesa u gradske šume Spišska Nova Ves i Hrabušice- Stratena, te u Liptovski Hrađak, čertovice, Brezno, Bansku Bistricu. Pregledane su gradske šume Spiške Nove Vesi, državne šume područja ravnateljstva Liptovski Hradok i Banska Bistrica. Tečajem izleta održana su predavanja slovačkih šumara Ing. Klučar a o slovačkom šumarskom zakonodavstvu, Ing. T. Blattny o šumsko uzgojnom radu u slovačkim državnim šumama i Ing. A. Kavuljaka o poviesti ´slovačkog šumarstva. Gradske šume Spišske Nove Vesi iznose 7550 ha i protežu se između 480 i 1268 metara nadmorske visine u prosječnoj udaljenosti od 8 kim u južnom i jugozapadnom pravcu od grada sa vrlo povoljnim šumskim komunikacijama. Temeljna podloga šume je škriljevac sa bogatim nalazištima željeza mjedi i srebra zatim konglomerat pješčenjaka i djelomično vapnenac. Pretežni dio stojbine je svježa lagana, srednje duboka i duboka pješčana ilovača sa humoznom naslagom i dieli se u pet boniteta. Godišnja prosječna temperatura i padavine povoljne, šuma sa svojim geografskim i hidrografskim položajem spada u regiju karpatskog Picetuma pa prema tomu i po svojim klimatskim i pedoložklm komponentama daje dobru podlogu za uzgoj prvoklasnih smrekovih šuma u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu. Autohtone dolaze u grupama jela, smreka, bukva a umjetno umetnut je ariš i bor. Obzirom na povoljnu konfiguraciju tla, vođu, neprekinuti, zaokruženi veliki šumski kompleks veliki je izbor plemenite divljači i ribe. Razvitak šumskog gospodarstva je uzko povezan sa poviesnim razvitkom grada i okolice u kojoj šuma leži. Za šumu postoji gospodarska osnova od godine 1888. obnovljena u god. 1936. koja cielu šumu dieli na četiri gospodarske jedinice i to dvie prihodne, jednu zaštitnu i jednu parkovnu. šumarsku upravu i lugarsku službu vrše dva šumarska upravitelja i dvanaest lugara. Osnova predviđa preborno gospodarenje. Na navedene četiri gospodarstvene jedinice postoji: a) drvna zaliha 1,647.678 m^ b) prosječni sječivi prirast 47.803 ms c) godišnja sječiva površina 67.99 ha d) godišnji etat 44.347 m-´ Kako se iz gornjih podataka vidi vrlo visok je prosječni sječivi prirast po ha što je dokaz vrlo dobre stojbine i sastojine. Unutar šume sastojine sa drvnom masom od 1000 m^ po ha redovita su pojava. Uvodi se na cielom području izrada u vlastitoj režiji te za ogrev idu samo odpaci. Još u godini ,1922. podignuta je u blizini građa pilana sa pet jarmača te uređajem za izradu sanduka i briketa. Prevoz drva vrši se se uskotračnom šumskom željeznicom dugom 24 kim. Ova gradska šuma opisana je podrobnije s razloga što spada sa svojim atributima u red najljepših slovačkih šumskih objekata. Državne šume slovačke vrlo su dobro gospodarene i sačinjavaju sa izgrađenim državnim pilanama i uređajima za preradbu drva jednu gospodarsku cjelinu. Sve drvo u šumama izrađuje se u vlastitoj režiji i prerađuje na vlastitim državnim pilanama. Sva proizvodnja drveta, preradba, potrošnja i prodaja gotovih sortimenata vrši se i odvija pod šumskom upravom i nadzorom. Cjelokupna površina državnih šuma iznosi 410.000 ha. Organizacija šumarske službe vrlo dobro funkcionira. Samo gospodarstvo u državnim šumama biti će radi svoje važnosti posebno opisano ali iz cjelokupnog pregleda dobiva se utisak da je slovačkim šumarima uzpjelo da u šumskom gospodarstvu podpuno zavladaju i tehničkom i gospodarskom stranom i da rieše mnoge šumsko-gospodarske probleme na sreću i procvat liepe slovačke zemlje. Pri završetku ovog kratkog prikaza dužnost mi je naglasiti da je hrvatski delegat sa strane svih učestnika evropskih zemalja bio najiskre 313 |