DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 42 <-- 42 --> PDF |
gojem stabala izvan šumskih površina u Mađarskoj. I. W. Gonggryp: Značenje topole u Nizozemskoj. M. Drač e a: Proizvodnja drva izvan šume u Rumunjskoj. U trećem dielu sastanka održani su 2., 3. i 4. rujna Izleti i to: 2. rujna sa atrbskog Plesa na Popradski Pleso; 3. IX. sa štrbskog Plesa u Zlpser Neuđorf, i zatim u Hrabušice-Stratena i povratak na štrbsko Pleso; 4. IX. iz štrbskig Plesa u Liptovski Hradak—čertovice—Brezncj - Banska Bistrica—Sliač. Za vrieme ovih Izleta pregledane su u glavnom crnogorične šume dotičnih područja gradske, državne i obćinske te pašnjačka područja. Zaključci sastanka Od mnogih šumarskih problema, koji su razpravljeni na održanim sjednicama i donesenih zaključaka najvažniji su zaključci o jzcie- Ijenju predhvata i stabilizaciji ciena izrađenog drveta. Uslied ratnih potreba na drvu povećane su gotovo u svim šumama evropskih zemalja sječe stabala i učinjeni manji ili veći predhvati na redovitim etatima. Te ratne sječe neminovna su posljedica ratnih potreba i trajati će za cielo vrime rata. Kako bi se sačuvala šumska glavnica u dobrom stanju donesen je ovaj z a- k 1 j u č a k : »Odbor međunarodne središnjice za šumarstvo slobodan je svratiti pozornost vladama država članica, da određeni predhvati predstavljaju obćenito jedno znatno smanjenje šumske glavnice. Za uzpostavu te glavnice biti će neobhodno potreban dulji niz godina, čim to dopuste okolnosti morat će se predhvati izcieliti i to smanjenjem sječa, koje se mora razdieliti na dulji vremenski razmak, i pošumljavanjem. U savezu sa time bilo bi poželjno, da se utvrde ciene izrađenog drveta tako, da šumoposjedniku za sirovo drvo, po odbitku svih troškova, ostane primjeren višak.« Ovaj zaključak i prledlog od vrlo velike je važnosti za Hrvatsku s razloga, što su uslied naših unutarnjih potežkoća I smanjene površine za izkorištavanja, mnoge naše šume morale pretrpjeti jače zahvate sječa i veće predhvate, koje će trebati na preporučeni način izcieliti. Isto tako je važan i priedlog za reguliranje ciena izrađenom drvetu, jer su uslied povišenih ciena proizvodnih troškova naši šumoposjednici ostali bez šumske takse. Došlo je naime sticanjem prilika do jedne gospodarske nemogućnosti i to tako da koristi od prodaje gotovog drveta imadu samo prerađivači i trgovci, dok šumoposjednlcima koji snose velike troškove uzgoja i uprave šuma ne ostaje u ime šumske takse gotovo ništa. To pogađa jednako državu kao šumovlastnika, kao i druge šumoposjednike. Umanjivanjem šumske substance uslied ratnih sječa i nastajanjem raznih gubitaka u samom šumskom gospodarstvu, dolazi ono obzirom na svoju strukturu i razvitak u težak položaj i trebat će dulje vremena dok naknadi sve te gubitke. Samo zdravo šumsko gospodarstvo može udovoljiti svojoj svrsi, to jest privesti upotrebi mase drveta, koje su u narodnom gospodarstvu potrebne, pa stoga treba taj šumsko-gospodarskl organizam sačuvati zdravim. Radi stabilizacije proizvodnje i održanja šumskog gospodarstva potrebno je stabilizirati ciene gotovim drvnim proizvodima na jednoj određenoj visini u kojoj mora biti uključena i primjerena šumska taksa za namirenje gubitaka i za intenzi viranje šumskog gospodarstva i pojačanje proizvodnje drveta. Pitanje ciena drveta je u organskoj vezi sa cielim narodnim gospodarstvom pa se to pitanje mora i rješavati s toga stanovišta. Predavanja Kako se vidi iz napred izloženih naslova pojedinih predavanja, sva održana predavanja su sa stručnog šumarskog gledišta aktuelna. Predavanja će biti tiskana u posebnoj ediciji Intersylve te će tako stajati na razpoložbu zanimanima. Sa znanstvene strane i praktične strane smatram ipak najvažnijim predavanje profesora Dra W. Schmidta pa ću stoga navesti kratki sadržaj njegovog predavanja. U svom predavanju »Novi rezultati izpltivanja rasa drveća prema pokusima međunarodnog odbora za šumsko sjemenje i vlastitog zavodskog rada« Dr. W. S c h m i đ t prikazao je rezultate dosadanjeg rada ovako: 1. a) Međunarodno povjerenstvo za šumsko sjemenarstvo vodi zajedno sa 15 pokusnih zavoda raznih zemalja od 1937. godine zajednička izpltivanja sjetve za važnije evropske vrsti drva obzirom na njihovo podrietlo. b) Zamjenom sjemenja kao i razpoložbom sa biljnim materialom omogućeno je zavodima za izpitivanje razviti vlastita izpltivanja i metode na jednoj velikoj zbirci podrietla. c) Jedan međunarodni nacrt u pitanju izpltivanja sjemena biti će najskorije donesen. Dosadašnja vlećanja u Berlinu (1937.) Kopenhagenu (1940.) 1 Beču (1940.) poslužila su za izcrpnu razpravu za osiguranje jedinstvenog postupka na pokusnim plohama i sa skupocjenim zajedničkim materijalom za izpitivanje koji mora 1 za vrieme rata biti stručno uzdržavan. Za jesen 1943. predviđeno je viećanje u Rumunjskoj. Uz izpitivanje sjemena provode se šumarski poviestni studiji 1 razvoj novih laboratorijskih postupaka. Najvažniji rezultati objelodanjeni su djelomično po Dru Danglet u Stockholmu, djelom po Dr. Vincent-Brtimu zatim Dru Baldvifinu, Hlllboroughu, Dru Gastu i dr. Izpltivanja sjetve donlela su obilno razjašnjene rezultate u ekstremnim klimatskim područjima kao na pr. začudnu ođpornu snagu iztočnlh rasa bora u Italiji, prednost u rastu karpatske smreke u Turskoj i dobre uzpjehe križanja škotskog i japanskog ariša. 2. Iz rasnog područja jugozapadnog njemačkog nizozemlja, sjeverno njemačkih ravnina, iztočne Pruske i Baltika kao 1 iz gorskih položaja zasadio je Institut vrste sjemena 1935. godine na velikim površinama od 8—30 ha na 100 različitih čestica u najrazllčitoj klimi za izpitivanje sjetve 1 obradio u laboratorijskim metodama: a) U potomstvu pojedinih stabala rasni tip ostaje mnogostruko odlučan. Pojedina stabla jugozapadne njemačke nizinske rase razlikuju se u svojoj srednjoj rasnoj vriednosti ali ostaju oštro odieljene od vriednosti iztočno- pruskog tipa kojemu se ipak približavaju granične, pomeranske, hanoverske, šleske sastojlne bora i pojedina stabla tako da je kod ovih izboi´ sastojlne u svrhu podizanja kapaciteta opravdan 1 praktički uporabiv. Ovdje su postignuta jednostavna Izkustva izpltivanja i predana praksi. b) Utjecaj okolina 1 nasljedstva u individualnom utjecaju na pojedino stablo u rastu u vis. Posljedice oštećenja kod sadnja mogla su se sliediti do 6. godine. c) Utjecaj proreda na pogreške U rastu. Odlučno poboljšanje forme proredom nije uzpjelo. 312 |