DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PREGLED Vin. SASTANAK ODBORA MEĐUNARODNE SREDIŠNJICE ZA ŠUMARSTVO Međunarodna središnjica za šumarstvo, reprezentativno šumarsko zastupstvo svih evropskih zemalja, održala je u vremenu od 31. kolovoza do 4. rujna o. g. svoj VIII. sastanka na Štrbskom Plesu u Slovačkoj. Sastanku, kojemu je predsjedao Generalforstmeister A1 p e r s, prisustvovali su delegati svih evropskih zemalja a bili su prisutni i delegati Međunarodnog agrikulturnog zavoda u Rimu. Spriečenog predstavnika Nezavisne Države Hrvatske ministra g. ing. Ivice viteza F r k o v i ć a, zastupao je podpisani. Ijenih šumskih površina, g) gospodarstvena usporedba prihoda šumskog gospodarstva, dok se u znanstvenom dielu osim redovitih publikacija priprema šumarski leksikon i šumarski riečnik, a u pročuvanju je 1 izdavanje šumarskog priručnika kao i izdavanje mjesečnika. U drugom dielu sastanka održana su tokom 1. i 2. rujna ova predavanja: W. Schmidt : Novi rezultat izpitivanja rasta drveća prema pokusima međunarodnog Pogled na Visoke Tatre sa Strbskog jezera Program sastanka Dnevni red sastanka sastojao se od tri điela: Prvi dio sastanka Izcrpit je sjednicom odbora održanom 31. kolovoza na kojoj je između ostalog sastanak pozdravio slovački ministar narodnog gospodarstva Dr. Gejza Medricky . Iz tog pozdrava moglo se vidjeti s kolikim je zadovoljstvom primljen sastanak odbora na području slovačke države kao i to koliko je truda uloženo za podignuće i unapređenje slovačkog šumskog gospodarstva. Nakon toga je glavni ravnatelj ureda CIS-a prof. dr. J. K 6 s 11 e r podnio izčrpni izvještaj o radu Međunarodne središnjice za šumarstvo u vremenu od 15. svibnja do 31. srpnja 1943., o radu Međunarodnog odbora za upotrebu drveta te o programu rada za 1944. godinu. Program rada za 1944. godinu prikazan je posebno na praktičnom polju, a posebno na znanstvenom. U praktičnom dielu obradit će se: a) drvna bilanca Evrope, b) unapređenje šumskog gospodarstva u posebničkim šumam.a, c) pitanja šumskog rada, d) proizvodnja drveta Izvan šume, e) sistematsko proučavanje šumskog zakonodavstva, f) poboljšba pustoši 1 nedovoljno pošum odbora za šumsko sjemenje i vlastitog zavodskog rađa. A. Pavari : Pokusi sa podrietlom sjemenja i rasa drveća u Italiji. C. A. Bornebusch: Kontrola sjemena i biljaka u danskom šumskom gospodarstvu; A. Abramović: Pitanje rasa drveća u Hrvatskoj. A. Oudin : Najvažnije francuzke rase četinjavog drveća. R. Immel : Naravno razprostranjenjapodručja rasa bieloga bora u zapadnoj Evropi. J. Kostler: Značenje većih sječa za uređenje ciena drvu. W. Junghans : Rezultat postavljanja evropske bilance drveća. R. C. Fortunescu: Djelatnost međunarodne središnjice za šumarstvo na području šumskog zakonodavstva. H. Eberts : Povećanje proizvodnje drveta uzgojem stabala izvan šumskih površina. A. Abramović : Povećanje proizvodnje drva uzgojem stabala izvan šumskih površina u Hrvatskoj. G. Lunez : Povećanje proizvodnje drva uz311 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 42 <-- 42 --> PDF |
gojem stabala izvan šumskih površina u Mađarskoj. I. W. Gonggryp: Značenje topole u Nizozemskoj. M. Drač e a: Proizvodnja drva izvan šume u Rumunjskoj. U trećem dielu sastanka održani su 2., 3. i 4. rujna Izleti i to: 2. rujna sa atrbskog Plesa na Popradski Pleso; 3. IX. sa štrbskog Plesa u Zlpser Neuđorf, i zatim u Hrabušice-Stratena i povratak na štrbsko Pleso; 4. IX. iz štrbskig Plesa u Liptovski Hradak—čertovice—Brezncj - Banska Bistrica—Sliač. Za vrieme ovih Izleta pregledane su u glavnom crnogorične šume dotičnih područja gradske, državne i obćinske te pašnjačka područja. Zaključci sastanka Od mnogih šumarskih problema, koji su razpravljeni na održanim sjednicama i donesenih zaključaka najvažniji su zaključci o jzcie- Ijenju predhvata i stabilizaciji ciena izrađenog drveta. Uslied ratnih potreba na drvu povećane su gotovo u svim šumama evropskih zemalja sječe stabala i učinjeni manji ili veći predhvati na redovitim etatima. Te ratne sječe neminovna su posljedica ratnih potreba i trajati će za cielo vrime rata. Kako bi se sačuvala šumska glavnica u dobrom stanju donesen je ovaj z a- k 1 j u č a k : »Odbor međunarodne središnjice za šumarstvo slobodan je svratiti pozornost vladama država članica, da određeni predhvati predstavljaju obćenito jedno znatno smanjenje šumske glavnice. Za uzpostavu te glavnice biti će neobhodno potreban dulji niz godina, čim to dopuste okolnosti morat će se predhvati izcieliti i to smanjenjem sječa, koje se mora razdieliti na dulji vremenski razmak, i pošumljavanjem. U savezu sa time bilo bi poželjno, da se utvrde ciene izrađenog drveta tako, da šumoposjedniku za sirovo drvo, po odbitku svih troškova, ostane primjeren višak.« Ovaj zaključak i prledlog od vrlo velike je važnosti za Hrvatsku s razloga, što su uslied naših unutarnjih potežkoća I smanjene površine za izkorištavanja, mnoge naše šume morale pretrpjeti jače zahvate sječa i veće predhvate, koje će trebati na preporučeni način izcieliti. Isto tako je važan i priedlog za reguliranje ciena izrađenom drvetu, jer su uslied povišenih ciena proizvodnih troškova naši šumoposjednici ostali bez šumske takse. Došlo je naime sticanjem prilika do jedne gospodarske nemogućnosti i to tako da koristi od prodaje gotovog drveta imadu samo prerađivači i trgovci, dok šumoposjednlcima koji snose velike troškove uzgoja i uprave šuma ne ostaje u ime šumske takse gotovo ništa. To pogađa jednako državu kao šumovlastnika, kao i druge šumoposjednike. Umanjivanjem šumske substance uslied ratnih sječa i nastajanjem raznih gubitaka u samom šumskom gospodarstvu, dolazi ono obzirom na svoju strukturu i razvitak u težak položaj i trebat će dulje vremena dok naknadi sve te gubitke. Samo zdravo šumsko gospodarstvo može udovoljiti svojoj svrsi, to jest privesti upotrebi mase drveta, koje su u narodnom gospodarstvu potrebne, pa stoga treba taj šumsko-gospodarskl organizam sačuvati zdravim. Radi stabilizacije proizvodnje i održanja šumskog gospodarstva potrebno je stabilizirati ciene gotovim drvnim proizvodima na jednoj određenoj visini u kojoj mora biti uključena i primjerena šumska taksa za namirenje gubitaka i za intenzi viranje šumskog gospodarstva i pojačanje proizvodnje drveta. Pitanje ciena drveta je u organskoj vezi sa cielim narodnim gospodarstvom pa se to pitanje mora i rješavati s toga stanovišta. Predavanja Kako se vidi iz napred izloženih naslova pojedinih predavanja, sva održana predavanja su sa stručnog šumarskog gledišta aktuelna. Predavanja će biti tiskana u posebnoj ediciji Intersylve te će tako stajati na razpoložbu zanimanima. Sa znanstvene strane i praktične strane smatram ipak najvažnijim predavanje profesora Dra W. Schmidta pa ću stoga navesti kratki sadržaj njegovog predavanja. U svom predavanju »Novi rezultati izpltivanja rasa drveća prema pokusima međunarodnog odbora za šumsko sjemenje i vlastitog zavodskog rada« Dr. W. S c h m i đ t prikazao je rezultate dosadanjeg rada ovako: 1. a) Međunarodno povjerenstvo za šumsko sjemenarstvo vodi zajedno sa 15 pokusnih zavoda raznih zemalja od 1937. godine zajednička izpltivanja sjetve za važnije evropske vrsti drva obzirom na njihovo podrietlo. b) Zamjenom sjemenja kao i razpoložbom sa biljnim materialom omogućeno je zavodima za izpitivanje razviti vlastita izpltivanja i metode na jednoj velikoj zbirci podrietla. c) Jedan međunarodni nacrt u pitanju izpltivanja sjemena biti će najskorije donesen. Dosadašnja vlećanja u Berlinu (1937.) Kopenhagenu (1940.) 1 Beču (1940.) poslužila su za izcrpnu razpravu za osiguranje jedinstvenog postupka na pokusnim plohama i sa skupocjenim zajedničkim materijalom za izpitivanje koji mora 1 za vrieme rata biti stručno uzdržavan. Za jesen 1943. predviđeno je viećanje u Rumunjskoj. Uz izpitivanje sjemena provode se šumarski poviestni studiji 1 razvoj novih laboratorijskih postupaka. Najvažniji rezultati objelodanjeni su djelomično po Dru Danglet u Stockholmu, djelom po Dr. Vincent-Brtimu zatim Dru Baldvifinu, Hlllboroughu, Dru Gastu i dr. Izpltivanja sjetve donlela su obilno razjašnjene rezultate u ekstremnim klimatskim područjima kao na pr. začudnu ođpornu snagu iztočnlh rasa bora u Italiji, prednost u rastu karpatske smreke u Turskoj i dobre uzpjehe križanja škotskog i japanskog ariša. 2. Iz rasnog područja jugozapadnog njemačkog nizozemlja, sjeverno njemačkih ravnina, iztočne Pruske i Baltika kao 1 iz gorskih položaja zasadio je Institut vrste sjemena 1935. godine na velikim površinama od 8—30 ha na 100 različitih čestica u najrazllčitoj klimi za izpitivanje sjetve 1 obradio u laboratorijskim metodama: a) U potomstvu pojedinih stabala rasni tip ostaje mnogostruko odlučan. Pojedina stabla jugozapadne njemačke nizinske rase razlikuju se u svojoj srednjoj rasnoj vriednosti ali ostaju oštro odieljene od vriednosti iztočno- pruskog tipa kojemu se ipak približavaju granične, pomeranske, hanoverske, šleske sastojlne bora i pojedina stabla tako da je kod ovih izboi´ sastojlne u svrhu podizanja kapaciteta opravdan 1 praktički uporabiv. Ovdje su postignuta jednostavna Izkustva izpltivanja i predana praksi. b) Utjecaj okolina 1 nasljedstva u individualnom utjecaju na pojedino stablo u rastu u vis. Posljedice oštećenja kod sadnja mogla su se sliediti do 6. godine. c) Utjecaj proreda na pogreške U rastu. Odlučno poboljšanje forme proredom nije uzpjelo. 312 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 43 <-- 43 --> PDF |
d) Metodom fototropskog izpltivanja klica uzpoređeno je baltičko područje sa iztočnopruskim. Pokazalo se neosjetljivije od ovoga. Podloge za kartiranje i inventuru područnih tipova prema različitim oznakama grupa mogle su se u dosta opsežnoj mjeri u zadnjih 10 godina izvršiti. Međunarodna suradnja osigurati će za kratko vrieme dalnju sigurnu podlogu za rad u navedenom pravcu. Predavanje hrvatskog delegata o pitanju rasa drveća u Hrvatskoj, kao i o Povećanju proizvodnje drva uzgojem stabala Izvan šumskih površina u Hrvatskoj, donosi šumarski list u cielosti na drugom mjestu. Izleti u slovačke šume Prvi izlet je usliedio iz sjedišta štrbsko Pleše u Visokim Tatrama na Popradski Pleso područje državne šumske uprave Visoke Tatre.´ Samo štrbsko jezero leži u nadmorskoj visini 1350 metara i iznosi 21 ha površine sa najdubljim mjestom 19 metara. Pritok i odtok vode je podzeman. Jezero je bogato sa ribom i to sa tri vrsti pastrva, štrbsko jezero leži u prekrasnom gorskom kraju sa vidicima na gorske glavice Visokih Tatra u visini do 2432 metra. Jasno je potegnuta u naravi crta gdje prestaje vegetacija i gdje se nastavlja uz rub vegetacije golo stienje. Kamena podloga svih vrhunaca visokih Tatra je granit, dok se u dolinama nalaze svuda nanosi glečera. Uz jezero nautavlja se 120 godišnja sastojina smreke sa nejto ariša, proglašena zaštitnom šumom. U tim sastojinama vide se tragovi velikog orkana koji je harao u tamošnjem području 1941. godine i počinio ogromne štete. Samo u šumariji Visoke Tatre porušeno je na površini od 9 00 ha 300.000 ml drva dok je na cieloj šumskoj površini Slovačke porušeno 2 miliona m´. Sa uzponom 1 približivanjem granici vegetacije mienja se i slika sastojine u kojoj prevlađuje bor, ariš i limba sa pojedinom jelom dok se ne pojavi klekovina sa popratnim grmljem. U tim šumama zaštitnog karaktera ne vrši se nikakva sječa nego se samo izrađuju i izvoze vjetrolomi te nanovo pošumljuju nastale praznine. Put od štrbskog jezera do Popradskog jezera vodi divnim gorskim krajem sa krasnim izgledima na visove visokih Tatra te na sve šumske predjele sa područnim šumama. U mješovitim sastojlnama smreke i ariša opažena je jedna zanimiva pojava. Na površinama koje su stradale od orkana sve su smreke porušene i poisprekiđane dok su ariši ostali netaknuti. Ariš naime autohtonog porietla u starosti od 80—130 godina održao se je na površini svojom odpornom snagom i kao pojedinac i u grupi. Sa Popradskog jezera koje leži romantično, gledali smo na susjednom briegu dalekozorom divokoze. Na samom Popradskom jezeru održana su dva predavanja i to slovačkog delegata Ing. R. B i ndera o slovačkom šumskom gospodarstvu i njegovim zadaćama! Ing. P. Biringera , glavnog ravnatelja državnih šuma, o organizaciji državnih šuma i domena u slovačkoj republici. Predavanja slovačkih šumara za vrieme ciele ekskurzije bila su za šumarskog stanovišta vrlo instruktivna, te ćem.o se drugom prilikom s njima pobliže upoznati. Drugi 1 treći izlet vodio je sa štrbskog Plesa u gradske šume Spišska Nova Ves i Hrabušice- Stratena, te u Liptovski Hrađak, čertovice, Brezno, Bansku Bistricu. Pregledane su gradske šume Spiške Nove Vesi, državne šume područja ravnateljstva Liptovski Hradok i Banska Bistrica. Tečajem izleta održana su predavanja slovačkih šumara Ing. Klučar a o slovačkom šumarskom zakonodavstvu, Ing. T. Blattny o šumsko uzgojnom radu u slovačkim državnim šumama i Ing. A. Kavuljaka o poviesti ´slovačkog šumarstva. Gradske šume Spišske Nove Vesi iznose 7550 ha i protežu se između 480 i 1268 metara nadmorske visine u prosječnoj udaljenosti od 8 kim u južnom i jugozapadnom pravcu od grada sa vrlo povoljnim šumskim komunikacijama. Temeljna podloga šume je škriljevac sa bogatim nalazištima željeza mjedi i srebra zatim konglomerat pješčenjaka i djelomično vapnenac. Pretežni dio stojbine je svježa lagana, srednje duboka i duboka pješčana ilovača sa humoznom naslagom i dieli se u pet boniteta. Godišnja prosječna temperatura i padavine povoljne, šuma sa svojim geografskim i hidrografskim položajem spada u regiju karpatskog Picetuma pa prema tomu i po svojim klimatskim i pedoložklm komponentama daje dobru podlogu za uzgoj prvoklasnih smrekovih šuma u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu. Autohtone dolaze u grupama jela, smreka, bukva a umjetno umetnut je ariš i bor. Obzirom na povoljnu konfiguraciju tla, vođu, neprekinuti, zaokruženi veliki šumski kompleks veliki je izbor plemenite divljači i ribe. Razvitak šumskog gospodarstva je uzko povezan sa poviesnim razvitkom grada i okolice u kojoj šuma leži. Za šumu postoji gospodarska osnova od godine 1888. obnovljena u god. 1936. koja cielu šumu dieli na četiri gospodarske jedinice i to dvie prihodne, jednu zaštitnu i jednu parkovnu. šumarsku upravu i lugarsku službu vrše dva šumarska upravitelja i dvanaest lugara. Osnova predviđa preborno gospodarenje. Na navedene četiri gospodarstvene jedinice postoji: a) drvna zaliha 1,647.678 m^ b) prosječni sječivi prirast 47.803 ms c) godišnja sječiva površina 67.99 ha d) godišnji etat 44.347 m-´ Kako se iz gornjih podataka vidi vrlo visok je prosječni sječivi prirast po ha što je dokaz vrlo dobre stojbine i sastojine. Unutar šume sastojine sa drvnom masom od 1000 m^ po ha redovita su pojava. Uvodi se na cielom području izrada u vlastitoj režiji te za ogrev idu samo odpaci. Još u godini ,1922. podignuta je u blizini građa pilana sa pet jarmača te uređajem za izradu sanduka i briketa. Prevoz drva vrši se se uskotračnom šumskom željeznicom dugom 24 kim. Ova gradska šuma opisana je podrobnije s razloga što spada sa svojim atributima u red najljepših slovačkih šumskih objekata. Državne šume slovačke vrlo su dobro gospodarene i sačinjavaju sa izgrađenim državnim pilanama i uređajima za preradbu drva jednu gospodarsku cjelinu. Sve drvo u šumama izrađuje se u vlastitoj režiji i prerađuje na vlastitim državnim pilanama. Sva proizvodnja drveta, preradba, potrošnja i prodaja gotovih sortimenata vrši se i odvija pod šumskom upravom i nadzorom. Cjelokupna površina državnih šuma iznosi 410.000 ha. Organizacija šumarske službe vrlo dobro funkcionira. Samo gospodarstvo u državnim šumama biti će radi svoje važnosti posebno opisano ali iz cjelokupnog pregleda dobiva se utisak da je slovačkim šumarima uzpjelo da u šumskom gospodarstvu podpuno zavladaju i tehničkom i gospodarskom stranom i da rieše mnoge šumsko-gospodarske probleme na sreću i procvat liepe slovačke zemlje. Pri završetku ovog kratkog prikaza dužnost mi je naglasiti da je hrvatski delegat sa strane svih učestnika evropskih zemalja bio najiskre 313 |