DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 34 <-- 34 --> PDF |
vaticae montanum Horv. Takvih šuma imamo u Međumurju, Hrvatskom Zagorju, kao i po ostalom gorju između Save i Dr ave, te gorju između Save i Une, zatim u gorju sjeverne Bosne, kao i inače po donjim položajima naših planina. Na silikatnoj podlozi, tercijarnim pješčenjacima i na izpranim pjeskovitim ilovačama razvile su se po višim brežuljcima, brdima i sredogorju acidifilne šume hrasta kitnjaka, kitnjaka i bukve, te na pogodnim staništima i dubljoj zemljanoj podlozi šume kitnjaka i pitomog kestena. Acidifilne kitnjakove i kestenove šume čine zadrugu Querceto-Castanetum croaticum Horv. One su česte u Hrvatskom Zagorju, Prigorju, te inače u srednjoj Hrvatskoj, zapadnoj Slavoniji i sjevernoj Bosni. Acidifilne hrastove i kestenove šume pripadaju prostranoj biljnoj svezi Quer´ cion rohoris-sessiliflorae Br.-Bl. Važnijenjihove karakteristike opisali smo u ovogodišnjem Sum. listu na str. 257—260. Na strmim, suhim i prisojnim vapnenastim terenima razvijene su, redovno fragmentarno, šumice ili šikare iz zadruge hrasta medunca i crnog graba, t. j . zadruge Querceto-Ostryetum carpinifoliae Horv. d) Planinske šume. Naše planine i više gore pokrite su velikim dielom bukovim i jelovim šumama. Te šume pripadaiu zadruzi Fagetum silvaticae ahietosum Horv. Unutar područja planinskih bukovih šuma razvila se na staništima, koja gledom na klimu i tlo nisu podesna za uspievanje bukve i jele, značajna zadruga smrekove šume ili asocijacija Piceetum excelsae croaticum Horv. Ona dominira u hladnim dolinama, te na strmim i vjetrovitim padinama. Smreka raste obilno i izvan te zadruge. Ona zajedno s jelom i bukvom čini na velikim površinama mješovite sastojine, koje su od velike važnosti za naše šumsko gospodarstvo. U uvalicama i na inače zaklonjenim, položajima humozne i stalno svježe podloge nalaze se često grupe ili manje sastoiine gorskog javora i bielog jasena, t. j . zadruga Acereto-Fraxinetum croaticum Horv. U području naših planinskih šuma rastu miestimično crni i obični bor. U srednjem toku Drine raste na više mjesta osim obične smreke Pančičeva omorika (Picea omorica Panč.). Ona se tu održala ioš od tercijarnog doba, a raste u dubokim i hladnim dolinama i po kamenitim grebenima. Iznad pojasa bukve u hercegovačkim planinama: Cvrsnici, Cabulji i Prenju razvio se po strmim kamenitim padinama oojas munjikove šume, t. j . šume koju tvori Pinus Heldreichii Christ., koji se ondje nalazi također još od tercijara. e) Visokoplaninske šume. Najviši poias šumske vegetacije obrastao je klekastim šumama, koje kod nas tvori klekasta bukova šuma, t. j . zadruga Fagetumsilvaticae subalpinum Horv., ili šuma bora krivulja, odnosno zadruga Pinetum mughi croaticum Horv. II. SUME U PRIMOR&KOM DIELU DRŽAVE. U primorskoj oblasti luče se jasno dva šumsko-vegetaciiska područja. Jedan se na´´azi u polusredozemnoj, a drugi u izrazito sredozemnoj klimi. PoHisredozemno šumsko područie stere se duž Hrvatskog Primorja, zauzima vehk dio Dalmaciie i Hercegovine. Rad^ svog prostranstva ono je od velike važnosti za naše narodno gospodarstvo. U njemu rastu termofilne listopadne šume, u kolima prevladavanu: hrast medunao, crni i bieli grab, crni jasen, maklen, rašeljka, smrljika i dr., a u Hercegovini česti su: macedonski hrast i hercegovačka tilovina. U tome području ima više š´^mskih zadruga. Suma hrasta medunca i crnog graba pripada asocijaciji Qu U tom istom području raste lokalno od prirode i šuma crnog bora ili zadruga Pinus nigra-Cotoneaster tomentosa Horv. Sve te šume pripadaju bilnoj svezi Quercion pubescentis-sessiliflorae Br.-Bl. Sredozemne šume obuhvataiu otočje iužno od uključivo Raba. kao i uzani kopneni poias duž mora južnije od Šibenika. U tome području prevladavaju zimzelene lisnate šume, a klimaks mu čine šume hrasta crnike ili zadruga Quercetum ilicis. One se razMkuiu i s obzirom na floristički sastav i s obzirom na klimatske odnošaje od istovrstnih šuma u zapadnom Sredozemliu, te često čine posebnu subasocijaciju zvanu Quercetum ilicis galloprovincialis fraxinetosum orni Horvatić. Klimaksni stadij ondje se rjeđe vidi, a česti su razni degeneracioni stadiji, t. j . makije, garigi i kamenjari. U tome pojasu raste kod nas i šuma bielog ili alepskog bora, odnosno zadruga Pinus halepensis-šume. U višim predjelima otoka Brača i 304 |