DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 32 <-- 32 --> PDF |
stepeno promjene. Vidjet će se ponajprije raznobojne mrlje lišajeva, sliedit će ih s´tni mahovi, pa pećinaste sitne papradi isl. Povećavanjem zemljanog sloja u pukotinama ili na kamenu pojavljuju se razne trave, a zatim će sliediti džbunići, džbunje, polugrmlje, sitni grmići, zat^´m grmlje i konačno će se naseljivati drveće. Dakako, da će do pojave drveća proteći kadšto i stoljeća. Prema tome i na goloj pećini može se prirodnim putem razviti šuma, i to šuma. koja će često biti podjednaka iskonskoj šumi. Iz spomenutog vidimo, da se biljna zadruga može nalaziti u napredova nj u (progresivna sukcesija) ili u nazadovanj u (regresivna sukcesija). Dakle, kod biljnih zadruga možemo razlikovati početne, prelazne, trajne i konačne razvojne stupnjeve. Bioložka ravnoteža post gnuta konačnim razvitkom vegetacije čini klimaks (2). U našim šumama imademo jasno uočljivih primjera regresije šumskih zadruga. Tako sredozemne zimzelene štime hrasta crnike prelaze regresijom najprje u makije, pa u garige i onda u kamenjare obrasle više ili manje rezistentnim grm- Ijem i džbunjem. Primorska šuma hrasta medunca prelazi u takov´m okolnostima u šikare crnog jasena, crnog graba i sL, a zatim u kamenjare. Sume kitnjaka i pitomog kestena prelaze regresijom nainrije u rjeđe kestenove šume i konačno u vrištine. Sume kitnjaka i običnog graba prelaze u tim okolnostima u acifidilnu šumu kitnjaka i t. d. Na zaštićenijim mjesfma možemo vidjeti i obratne slučajeve, t. j . progresivni razvitak naših Šumskih zadruga. Pitanje sukcesij e od temeljne je važnosti u sociologiji bilja. Po´´tome se ta nauka bitno razlikuje od sličnih nauka- Biljna sociologija nastoji odrediti pravo sadanje stanje unutar razvitka dotične zadruge. Za nas je to od osob-´te važnosti, jer ćemo — imajući pred očima uviđaj o tome, da li zadruga napreduje ili nazaduie — moći odatle usmjeriti i naše šumsko-uzgojne odnosno šumsko-gospodarske radnje. Prednosti sociologije bilja od Braun-Blanqueta pred ostalim naukama o biljnim zajednicama. Braun-Blanquetov a sociologiia bilja razlikuje se od finske i ruske tipologje u prvom redu po tome, što je težište njihovog rada sadržano samo u utvrđenju faktičnog stanja. Kod njih dolaze do izražaja jedino statički obziri. B r a u n- Blanquetov a sociologija bilja nastoji ´sto tako utvrditi u prvom redu pravu sliku postojećeg stanja, ali ona usmjeruje svoje poglede i u pravcu onoga, što će biti. Kod nje se prema tome izpoljuju dinamičk i momenti (3). Ruska je tipologija, kako je već naglašeno, bl´ža shvaćanju sociologije bilja, ali je ona u svom radu mnogo složenija. Biljnosocioložka škola od Šveđanina D u Rietz a dieli zadruge po stalnosti vrsta, koje se nalaze u 90—lOO^/o sn´maka. Braun-Blan quetov a škola određuje također stalnost vrsta u postotnom odnošaju (ljestvica I.—V.; I. za vrste, koje se nalaze u 1—20"/o, II. za vrste u 21—40´´/o, ... V. za vrste u 81—lOC/o snimaka), ali se kod nje glavna važnost pridaje značajnim ili svojstvenim vrstama. Ona se ne služi snimkaina jednake površine, nego nastoji, da joj snimke čine zaokruženu cjelinu, i to prema građi odnosne zajednice (11). Sociologija bilja ima, dakle, znatne prednosti pred drugim naukama o biljn-m zajednicama. Prije nje obrađivani su biljnosocioložki problemi u glavnom u okviru ekologije Ui u okviru biljne geografije. Biljna sociologija donosi sobom specijalnu metodu rada. Ona temelji svoj rad na posve prirodnoj osnovici. To joj pomaže da lakše nalazi rješenja za razna pitanja iz ž´vota biljnih zajednica, koja su često od velike praktične važnosti. Tako na pr. sociologija bilja gleda na razne pojave — kao što su umornost tla, kserofilnost tla, slabljenje vitaliteta ili propadanje pojedine vrste drveća i si. — sa gled´šta dinamike, koja postoji u dotičnoj šumi. Dakako, da se odatle dobiva i pouzdan putokaz o tome, kako se odnosno stanje može popraviti u željenom smjeru. VAŽNOST SOCIOLOGIJE BILJA ZA NAS E ŠUMARSTVO. Kod nas postoje velike razlike kako u horizontalnoj tako i u vertikalnoj razprostranjenosti šuma, a postoje i osobitosti gledom na razvitak naših šuma u dalekoj prošlosti. Obzirom na to postoji kojd nas veliki broj šumskih zadruga, koje e razrkuju po izgledu i sastavu, te po osnovnim životnim odnošajima, kao i po svom gospodarskom značenju. 302 |