DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 3 <-- 3 --> PDF |
HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GODINA 61. LISTOPAD—STUDENI—PROSINAC 1943. Dr. MILAN ANiC, Zagreb: O 50-GODIŠNJICI SMRTI HRVATSKOG UCENJAK A LJUDEVITA VUKOTINOVICA Ove godine navršuje se 130-godišnjica rođenja i 50-godišnjica smrti vrlo zaslužnog hrvatskog prirodoslovca Ljudevita pl. V u k o t i n o v i ć a. Ovih nekoliko redaka posvećujemo uspomeni na toga pionira prirodoslovnih nauka kod nas. Kao šumari dugujemo mu zahvalnost, jer je svojim botaničkim radom upozorio na veliku raznoličnost, koja postoji kod naših hrastova. Osim toga stoje nam na razpolaganju brojni njegovi podatci o nalazištima drveća i grmlja kod nas. Ljudevit Vukotinovi ć rodio se 14. I. 1813. Potjecao je iz obitelji Farkaš, koja je boravila u Lovrečini (kotar Križevci). Filozofiju je svršio u Subotici, a pravo u Zagrebu i Požunu. Po svojem radu i osjećajima Vukotinovi ć je bio odličan Hrvat. Prezime Farkaš promienio je u Vukotinović. Bio je gorljivi pristaša ,?e/r^^ ilirskog pokreta. Družio se s Gafen^, Demetrom i Kurelcem. Nastojanjem grofa Janka Drašković a ulazi n.832.´g. kao pravni savjetnik u hrvatski sabor. Zabilježeno je, da je V u k o t i n"T5-va ć prvi počeo u saboru govoriti hrvatskim (ilirskim) jezikom. Oko 1835. g. bio je revan suradnik »Danice«. God. 1936. imenovan je podbilježnikom Županije u Križevcima. Bio je dobar suradnik bana J el a č i ć a. Za rata protiv Mađara 1848. g. Vukotinovi ć je bio major križevačke narodne garde. Od god. 1850.—1855. bio je predsjednik Zemaljskog suda u Križevcima. U toj službi imao je neprilika, jer se u uredu nije htio služiti nego samo hrvatskim jezikom. Od god. 1855.—1857. bio je urednik Gospodarskog lista u Zagrebu. Nekoliko godina bio je i upravitelj Hrvatskog narodnog muzeja. Od god. 1861. do 1866. bio je veliki župan u Križevcima. Poslije toga pa sve do svoje smrti bavio se intenzivno prirodnim znanostima. Umro je u Zagrebu 17. III. 1893. Vukotinoviće v rad može se podielitr u S skupine: političku, beletrističku i prirodoznanstvenu. Politički rad vidi se prilično jasno iz onoga, što je već spomenuto. Beletristički rad bio je manjeg obsega, ali je ipak vriedan spomena. Vukotinovi ć je napisao igrokaz »Golub«. U ovu skupinu pripada i njegov »Leptir«, kao i »Nek se hrusti šaka mala«. Njegovim utjecajem započeto je izdavanje poznatog hrvatskog književnog zbornika »Kola«.* Vukotinovi ć je mnogo radio na gospodarskim problemima. Pisao je razne članke u Gospodarskom listu. Poznata je njegova »Pametarka«, opis i nazivi trsova. Prirodoznanstveni rad Vukotinović a razvijao se u glavnom u dva smjera, t. j . na području botanike i geologije. Uzput se bavio i faunom. Na osnovi svojih radova postao je g. 1867. pravi član Akademije znanosti i umjetnosti. Bio je i član više znanstvenih tadanjih ustanova u Evropi. Kad je rieč o Vukotinovićevom prirodoznanstvenom radu, moramo se osvrnuti i na njegovog vjernog druga i suradnika, također veoma zaslužnog hrvatskog učenjaka, dr. Josipa Kalasancija Schlosser a viteza Klekovskoga. Oni su zajednički dugi niz godina radili na proučavanju naše flore, te objelodanili više djela, koja još i danas služe kao o^Oi^e.hrvatske floristike. Josip Se hl o s s e r rodio se(l81^ u Moravskoj. Bio jje liečnik. Medicinu je svršio u Beču. Od g. 1838. pa sveNto svoje smrti^(1872.) radio je u svojoj novoj domovini, u Hrvatskoj. Bio je liečnik kod grofa P-^jl^ević a u Našicama, na veleposjedima Adamovi ć u (^epinu i Sv. Helena kod Paukovca (nedaleko Sv. * J. Torbar: Život i djelovanle Ljudevita Vukotinovića. Ljetopis Akađ. za 1897., sv. 12., Zagreb 1898. \ ./J?(9S 273 n 10^,,M (if^ \°f,^V |