DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Dr MILAN ANIČ, Zagreb: SOCIOLOGIJA BILJA I NJENA VAŽNOST ZA HRVATSKO ŠUMARSTVO DIE PFLANZENSOZIOLOGIE UND IHRE BEDEUTUNG IM rOBSTWESEN KBOATIENS Naša domovina, ma da je malena, odlikuje se veoma raznoličnim sastavom svojih šuma. U plodnoj Slaven ji raste diljem svieta poznati hrast lužnjak. Ondje su česti nizinski briest i bieli jasen. Po brežuljcima i n žim brdskim predjelima u unutrašnjem dielu steru se šumice hrasta kitnjaka ili hrasta kitnjaka i običnog graba. Brdske i planinske predjele zaposjela je bukva. Ona je naše najrazprostranjenije drvo. U plan nskim predjelima rastu šume bukve i jele, a u još višim šumskim područjima česta je osim bukve i jele smreka. Granicu šume čini kod nas klekovina bora krivulja i bukve. Duž čitavog našeg Primorja stere se u oblasti polusredozemske klime područje hrasta medunca. Na otočju južno od Krka, te na uzkom primorskom pojasu južno od Šibenika rastu zimzelene sredozemske šumice ili makije, koje č ni česmina, zelenika, tršlja, planika, mirča, šmrika i dr. U području sredozemske klime rastu u Dalmaciji i autohtone šume alepskog ili belog bora. Kako odavle vidimo, raznoličnost naših šumsko-ekoloških odnošaja odlično je izražena sastavom naših šuma. Nalaz šta, kao i vitalitet pojedinog šumskog drveća uzko su povezani sa kakvoćom staništa. U različitim životnim pr likama posve su različno izgrađene naše šumske zajednice. Drugčije su one u oblasti sredozemske, drugčije u oblasti polusredozemske klime, a drugč je u unutrašnjem dielu naše države. Naprotiv tome, u podjednakim životnim okolnostima nalazimo slično izgrađene šume. Tako su, na pr., šumice prisojnih i plitk h vapnenastih padina Zagrebačke gore. Ivančice, Samoborske gore i dr. slično građene poput naših polusredozemskih šuma hrasta medunca. Na promjene u sustavu šumskih zajednica ne utječu samo makroklimatski i makroreljefni odnošaji. Odlučni su tu vrlo često i mikroklima i mikroreljef. Sjetimo se samo razlika, koje postoje u sastavu naših šumskih sastojina na susjednim prisojnim i osojnim padinama, na glavicama i sedlima, hrbtima i uvalama, docima i susjednim stranama i si. Sto više, unutar jedne šumske zajedn ce može postojati mnogo razlika. Tako u nekim sastojinama kitnjaka i običnog graba nalazimo klokočiku, a pasjem zubu ni traga. Drugdje je opet u isto takvim sastojinama u tome pogledu sasma obrnuto. Kolike li su samo razlike u zajednici bukovih ili u zajednici medunčevih šuma! U nižim položajima bukove šume v dimo božikovinu i veliku veprinu, a u višim položajima jelu, crvenu bazgu i pasje grožđe. U gornjim položajima medunčeve šume čest je kod nas javor gluhać, mukinja i crni grab, u nižim položajima rastu: drača, koprivić, bjelograbić, smrdljika i šmrika, a u još n žim položajima susrećemo i po kojeg od izrazitijih sredozemaca, kao na pr. zeleniku, česminu, žuku, šparožinu, tetiviku, koštriku i dr. Promjenom staništnih č nbenika mienja se sastav ne samo u sloju drveća, nego — i to još više — u slojevima grmlja i prizemnog rašća. Grmlje osjetljivije reagira na takve promjene nego drveće, a u još znatno većoj mjeri vriedi to za prizemno rašće. Obzirom na to današnje šumarstvo gleda na šumu kao dobro organiziranu zajednicu drveća, grmlja i prizemnog rašća, odnosno kao složeniju fitocenozu. Sto više, za pravo shvaćanje života šume treba imati na umu, da je cio prostor između najgornj h grančica na krošnjama drveća, pa do najfinije razgranjenog korienja izpunjen mnogobrojnim živim bićima biljnog i životnjskog podrietla. Sve što u tom prostoru živi, čini zapravo jednu životnu zajedncu, biocenozu. Cjelokupni taj život čini zajedno sa odnosnim staništem šumu šumom. Prema Rubner u (11) šuma se kao životna biljna zajednica odlikuje svojom samostalnošću. U šumi vlada organska harmonija; njen´ članovi: drveće, grmlje i prizemno rašće odlikuju se doduše svojim zasebnim domaćinstvima, ali su oni i međusobno veoma uzko povezani. Oni svi zajedno č´ne čvrstu vezu sa svojim staništem. Radi toga se naglim sječama, požarom i inim kalamitetima narušava znatno životna zajednica šume. U našim mnogim šumama često smo mogli opazit´, da se sječom stabala znatno mienjaju životni odnošaji za grmlje i prizemno rašće. Od 297 |