DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 17 <-- 17 --> PDF |
vanredne ga prilike mogu opravdati kao nestašica stočne hrane zbog suše, duge zime, poplave i si. Zato se ti pauž´tci ne samo mogu nego moraju posebno obraditi. Dobra naprotiv, koja su vezana za šumsko gospodarstvo, smiju u racionalnom gospodarstvu jedino doći u obzir za prehranu stoke, ukoliko ona stočnu hranu proizvode odnosno mogu pro´zvoditi. Kod takve obrade toga pitanja ne će se onda ni ciepati jedinstvenost pitanja prehrane stoke, jer će se posebno obuhvatiti ono, što šumsko gospodarstvo za prehranu stoke može dati, t. j . travu i sieno sa planinskih pašnjaka, šumsk´h livada i čistina i sa poljopriradnih dobara, a posebno ono, što u slučaju krajnje nužde iznimno mora dati. Posebno mjesto zauzimaju šumski proizvodi, koji obično tehnički prerađeni služe za podmirenje raznih ljudskih potreba. Ti šumski paužitci, ukoliko su biljne prirode, upotrebljavaju se uglavnom za daljnju kemičku preradu (kora, smola), dok se oni, koji su sastavni dio šumskog tla, dalje prerađuju il´ također kemičkim putem kao na pr. minerali, kojj ne podpadaju pod rudarstvo (magnezit, bjelutak i t. d.) ili mehaničkim putem kao građevni materijal (kameni blokovi za monumentalne zgrade i spomenike, zatim ivičnjaci, kocke, kamen tučenac i si.). Ovamo treba dakako i ubrojiti pečenje opeka i criepova. Riedko se ti proizvodi uobće ne prerađuju kao na pr. zemlja crnica, piesak i t. d. I sve manje važne šumske paproizvode možemo ovamo svrstati kao na pr. sladke sokove drveća, š´šarice, šaš, sitinu i mnoge druge za razne obrtne ili druge svrhe. Drugu grupu šumskih paužitaka sačinjavaju šumska dobra. Ona su, kako smo vidjeli, uglavnom vezana za šumsko gospodarstvo. Ona sama po sebi ne proizlaze iz šumskog gospodarstva n´ti su sastavni dio šumarstva. Šumsko gospodarstvo može barem teoretski veoma lako biti bez tih dobara. Ona su obično iz čisto praktičnih razloga, kadkada samo iz organizatornih dodieljena šumskom gospodarstvu. U tome smislu može i neka tvornica biti šumski paužitak, iako inače sa šumarstvom nema nikakve organske veze niti prerađuje kakve proizvode, koji proizlaze iz samog šumskog gospodarstva. Za ostale tvornice, koji prerađuju šumske proizvode bilo glavnog užitka šuma bilo šumskih paužitaka, rekli smo, da ne spadaju u šumske paužitke. One su doduše dobra šumskog gospodarstva, ali gospodarenje sa tim dobrima t. j . rad u tim tvornicama i postrojenjima sačinjava posebnu šumarsku djelatnost. Obično imaju takve tvornice ili postrojenja manje više samostalni značaj kao posebne grane gospodarenja. Međutim može i takva šumarska djelatnost biti tako uzko vezana uz izkorišćavanje pojedinih proizvoda šuma, da s njime čini gotovo jednu cjelinu. U takvim slučajevima mogle bi se i tvorn´ce ili druga postrojenja ubrojiti među šumske paužitke. Vrlo je težko povući oštru granicu između tvornice kao samostalnog objekta i tvornice, koja bi se mogla ubrojiti u šumske paužitke, jer će u praksi veza između uzgoja i pobiranja proizvoda i njegove daljnje prerade biti čas jača čas slabija prema organizac-´ji poslovanja a i prema samom proizvodu. Manje naprave za trušenje sjemena, koje truse sjeme iz vlastitih šuma šumarije, pogotovo ako rade za podmirenje samo vlastitih potreba ili potreba uže okoline, r´edko će kada imati posve samostalan značaj. Izbor sjemenaka, trganje plodova, sabiranje, doprema, spremanje, trušenje, razpodjela i unovčenje sjemena činit će u tom slučaju jedan organski povezan rad oko dobave sjemena. Takva će se trušnjača kao dobro uviek moći ubrojiti među šumske pauž´tke. Naprotiv trušnjača, kojoj se šalju na pr. šišarice na trušenje iz raznih šu- m.arija, koje rade za šire potrebe države, možda i za prodaju, pa što više i za izvoz, imat će mnogo samostalniji karakter i ne će se moći smatrati sastavnim dielom rada šumarije oko dobave sjemena, pa makar trusila velikim dielom sjeme i iz šišarica dobivenih sa svoga vlastitog područja. Mehanička prerada kamena je manje v´še uviek jača vezana uz kamenolom odnosno uz rad u njemu, dok je destilacija smole po prirodi posla mnogo samostalnija. Ne ćem-O se upuštati u daljnje redanje primjera, nego ćemo još spomenuti, da jedan analogon tješnje i labavije veze između dva rada postoji i kod ^zvoza drveta iz šume. Izvoz šumskom željeznicom može biti´samo jedna etapa izvoza iz šume. obično konačna, jednaka svakoj drugoj etapi izvoza na pr. čekrkom ili rižom i si., a može spadati i pod samostalnu prometnu upravu, U takvom sličnom odnosu stoje i tvornice za daljnju preradu šumskih proizvoda prema početnirn radovima njihovog izkorišćavanja. Koristi, koje šuma pruža kao jedna organska cjelina, sačinjavaju treću grupu šumskih paužitaka. Za razliku od dobara, koja su uviek samo akcesorno dodieljena šumskom gospodarstvu, su koristi, koje nam šuma daje, kao i šumski paproizvodi, uviek tiesno vezane uz šumu ili njene dielove. Već sama činjenica, da šuma u ne 287 |