DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Među šumske paproizvode spadali bi u prvom redu oni, Icoji služe za obnovu vlastitih ili drugih posebničkih šuma. Ovamo moramo dakle ubrojiti trušenje sjemena. Dakako da trušenje sjemena mora obuhvatiti i sve radnje oko sabiranja i trganja sjemena, dopremu do trušnjače odnosno do mjesta trušenja, spremanje i čuvanje dobivenog sjemena, razpodjelu odnosno prodaju i odpremu sjemena. Strogo uzevši spadaju ovamo i šumski vrtovi (biljevišta i rasadnici), pogotovo ako služe za uzgoj sadnica ukrasnog drveća i grmlja. Pa i prirodni podmladak, ukoliko služi za podmirivanje vlastitih potreba za obnovu šuma odnosno za prodaju, spada u šumske paužitke. Sada se uzgoj biljaka u šumskim vrtovima a i njega prirodnog podmladka, koji se vadi za podizanje šuma, smatra uzgojnom radnjom, jer stoji sa uzgojem šuma u neposrednoj, tiesnoj vezi. Ali u stvari su biljke bilo iz šumskih vrtova bilo iz prirodnog podmladka u šumi važan i vriedan šumski paužitak. Za šumsko gospodarstvo može taj paužitak bt i naročito unosan, ako se u posebnim šumskim´ vrtovima u blizini velikih gradova uzgaja domaće i strano ukrasno drveće i grmlje za javne perivoje, drvorede, posebničke vrtove i si. Posebno bi trebalo obrad´ti one proizvode, koji čovjeku služe kao hrana ili kao liek. Neki plodovi mogu izravno poslužiti kao hrana na pr. kesten, orah, lješnjak i t. d., ili plodovi raznog šumskog grmlja i biljaka (drienjak, šipak, maline, kupine, borovnice, jagode i si.). Mnogi se plodovi pr´je upotrebe prerađuju ili u domaćinstvu ili obrtnim putem u razne pekmeze, marmelade, voćne sokove, osvježavajuće napitke, bezalkoholna i alkoholna pića (vina, rakije, likeri i si.). Iz bukvice i smrčevog sjemena c^edi se jestivo ulje. Pitomi se kesten suši i melje u ukusno brašno. Brašno se može dobiti i od hrastovog žira kao i od ploda divljeg kestena ekstrakcijom treslovina odnosno i saponina kemičkim putem, koje se za vrieme rata u oskudici može primiešati brašnu od žitarica. Ovamo spadaju i gljive, med šumskih pčela pa i lov i ribolov moramo ubrojiti u ovu vrstu šumskih paužitaka, iako on osim mesa divljači daje i skupocjena krzna i lovačke trofeje predstavljajući pored toga i vitežki sport. Kako se vidi, izkorišćavanje šumskih plodova otvara šumskom gospodarstvu ogromno polje rada. Otvara mu bogat izvor novih prhoda. Slično je i sa ljekovitim biljem i raznim dielovima šumskog drveća, koji se upotrebljavaju kao liekovi. Oni se mogu ili samo prezervirati na jednostavan način, bez velikih potežkoća i naprava, ili se mogu dalje preraditi u polufabrikate. Intenzivnije izkorišćavanje proizvoda, koji čovjeku služe kao hrana ili kao liek, zahtieva, istina, i daljnju nj´hovu preradu. Iako smo naglasili, da takva prerada spada u mehaničku ili kemičku tehnologiju, dakle u posebnu granu šumarske djelatnosti, ipak će se ona u većini slučajeva morati tiesno povezat´ sa izkorišćavanjem šumskih paproizvoda, želi li se, da oni šumskom gospodarstvu donesu maksimum prihoda. Već smo gore naglasili, kakvu važnu ulogu igra u šumskom gospodarstvu prehrana stoke i u kakvom odnosu treba da stoji šumarstvo prema stočarstvu. Vidjeli smo već, kako je to pitanje vanredno složeno. Plodov´, lišće, iglice i sitne grančice, paša u šumama, šumske livade i čistine, poljoprivredna zemljišta vezana uz šumsko gospodarstvo, šumsko-poljsko gospodarenje i planinski pašnjaci su sastavni delovi toga složenoga pitanja. A svaki od ovih sastavnih dielova je problem za sebe. Uzmimo samo kao primjer lišće, iglice i sitne grančice, koji se upotrebljavaju ili u svježem stanju, ili kao listnik. U novije vrieme prave se pokusi naglim sušenjem ovih šumsk´h paproizvoda u posebnim sušnicama, zatim ensiliranjem, a isto tako i polaganjem stoci tih proizvoda naročito tanjih grančica u drobljenom stanju. Svi ti pokusi idu za tim, da u hrani ostanu što veće količine hranjivih tvari, koje će bit´ lako probavljive. Ako bi ovo pitanje zahvatili u cielom obsegu, kako je sada izloženo, obuhvatili bi, kako se vidi, ne samo proizvode šuma, koje smo posebno htjeli izdvojti, nego i razna dobra, vezana uz šumsko gospodarstvo. Želimo li dakle ostati vjerni prvobitnoj podjeli šumskih paužitaka u tri osnovne grupe, morali b^smo se ovdje ograničiti samo na proizvode, dakle na šumske plodove, lišće, iglice i grančice i na pašu u šumama, dok bi ostala dobra, koja su vezana uz šumsko gospodarstvo, a odnose se na prehranu stoke, morali posebno obraditi. Takva se podjela toga p-tanja može veoma lako provesti, a da se ne naruši njegova jedinstvenost. Šumska paša i drugi proizvodi, koji služe za prehranu stoke, su zajedno sa stelarenjem možda jedini šumski paužitci, koji su u većoj ili manjoj mjeri štetni za uzgoj šuma, dakle za gospodarstvo sa šumama. Njihovo iskorišćavanje treba po mogućnosti posve izbaciti iz šumskog gospodarstva ili barem stegnuti na najmanju mjeru. Izkorišćavanje tih paužitaka smije imati samo privremeni značaj. Samo 286 |