DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 15 <-- 15 --> PDF |
samo od važnosti, koje biljke i koji njihovi dielovi mogu poslužiti kao biljna štavila, koliko sadržavaju treslovine t. j . kakvu kožu daju i si. Svo drveće, grmovi i druge biljke, koje sadržavaju treslovinu, zajedno se i znanstveno izpituju kao istovrstni proizvodi po svom sadržaju. Sadržaj tih proizvoda i njihova svojstva vežu dakle te raznovrstne proizvode u praktičnom životu tješnje među sobom, nego što su po gornjoj podjeli pojedini proizvodi iste vrste među sobom vezani. Ljekovito i aromatično bilje u užem smislu, u kakvom ga šumari obično uzimaju, zastupano je u gornjoj podjeli kao posebna vrsta šumskih paužitaka vezanih uz šumsko tlo. Međutim postoje već i druge grane znanosti (farmakologija, f toterapija), koje se ne ograničavaju na samo ljekovito bilje u užem smislu, nego uključuju u svoja izpitivanja i cvjetove, lišće i iglice, koru i t. d. šumskog drveća, ukoliko mogu poslužiti kao liekovi. I tu je dakle nauka sliedeć´ praktični život zahvatila šire pa i dublje u sam predmet i povezala proizvode raznih vrsta iz gornje podjele, ukoliko služe istoj svrsi. Kriterij za svrstavanje raznih proizvoda u jednu vrstu bio je i u ovom slučaju njihova praktična upotreba. I tako dolazimo do toga, da se na pr. kore u jednom slučaju svrstavaju u štav´la, a u drugom u liekove, t. j . prema njihovom sastavu, prema njihovom sadržaju, svojstvima i sposobnosti za praktičnu upotrebu. Navodim još jedan primjer, koji je ze šumsko gospodarstvo od vanredno velike važnosti, a to je p´tanje prehrane stoke šumskim proizvodima. Za prehranu stoke dolaze u obzir proizvodi i paužitci iz raznih grupa i raznih vrsta prema gornjoj podjeli. Ovamo spadaju plodovi šumskog drveća, lišće, iglice i sitne grančice, šumska paša, šumske livade i čisfne, trajna i privremena poljoprivredna zemljišta i planinski pašnjaci, a osim toga možemo i stelju ovamo pr´brojiti, iako ona ne služi izravno za prehranu stoke, nego je više u vezi njenim uzgojem. Za razliku od proizvoda iz prva dva primjera sačinjavaju pobrojeni proizvod´ i šumski paužitci svaki za sebe manje više zaokruženu cjelinu i iziskuju poseban način gospodarenja, ali ih sve opet veže jedna zajednička svrha, kojoj oni Ui posve ili samo djelomice služe. I baš radi te zajedničke svrhe, radi istog konačnog cilja moramo ih sve zajedno i proučavati i zajedno ih obrađivati. Tu nam dužnost nameće šteta, koja nastaje za šumu prehranom stoke šumsk´m proizvodima. Za uzgoj šuma je očito štetna šumska paša, a donekle i sabiranje listnika, kresanje brsta i stelarenje. U današnje vrieme moramo biti sviestni, da su šumska produkcija i šumska paša dva oprečna pojma, koja se među sobom posve izključuju. To osobito vriedi za naše šume priebornog gospodarstva. Šumarstvo naprednijih zemalja je odavno prečistilo s t´m, da je šumska paša glavni neprijatelj šuma. Šumarstvo i stočarstvo, ove dvie važne grane gospodarstva, moraju se samostalno razvijati, jedna uzporedo sa drugom, H ne jedna na štetu druge. Obje su za naš narod od velike važnosti, pa zato treba objema posvetiti punu pažnju. Izbranu stoke treba postaviti na zdrave temelje. Ona ne smije više da pada na teret šume. Stočarstvo ne smije više da koči, da sudržava, da spriečava podizanje šuma, i da na taj način uništi našu narodnu imovinu. Izbrana stoke treba da bude uglavnom pUanje poljodjelstva, a ne šumarstva. Pa kad je to pitanje moglo biti riešeno u drugim zemljama, moći će ga valjda pravilno riešiti i naši poljodjelski ^ šumarski stručnjaci. I eto baš radi pravilnog rješenja toga pitanja treba sve mogućnosti prehrane stoke šumskim proizvodima i šumskim paužitcima sustavno i temeljito proučiti i svete mogućnosti zajedno obrađivati. Iz izloženoga se razabire, da se podjela šumskih paužitaka može provesti i sa drugog stanovišta naime sa stanovišta njihove upotrebe. Takva je podjela više opravdana, jer je zahtieva praktičn´ život, iako ona kadkada odviše raznorodne proizvode i dobra veže zajedno. Do jedne odgovarajuće podjele težko će se i doći, jer sam pojam šumskih paužitaka nije jedinstven, jer obuhvaća najraznovrstnije proizvode, dobra i koristi. Pojam šumskih paužitaka je na silu stvoren samo kao protuteža pojmu glavnog užitka, a da u njemu zapravo ne postoji nikakva unutarnja, organska veza. Želimo li provesti podjelu šumskih paužitaka po svrsi, kojoj služe , morali bi posebno razvrstati proizvode, koje nam šuma i šumsko tlo daje pored drveta, a isto tako posebno i druga dobra i koristi, koji su vezani uz šumu ili uz šumsko gospodarstvo. Tako dolaz´mo do tri odvojene grupe šumskih paužitaka: 1. do šumskih proizvoda, koje nam šuma i šumsko tlo odbacuju osim drveta, i koje bi analogno šumskim »paužitcima« mogli nazvati »šumskim pa proizvodima «, 2. do šumski h dobara , koja su obično vezana uz šumsko gospodarstvo i 3. do raznih koristi vezanih uz šumu kao jednu cjelinu. 285 |