DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1943 str. 13 <-- 13 --> PDF |
kadkada biti veoma velike. Ima i slučajeva, iako dosta riedk:h, da šumu Uzgajamo baš radi nekog takvog sporednog proizvoda. Tada zapravo sporedni proizvod postaje glavni. Tako se na pr. mlade 20—30-godišnje hrastove šume guljače uzgajaju samo radi kore, koja se guli za proizvodnju štavila za učinjanje koža. Drvo, koje se upotrebljava kao ogrjev, u tom je slučaju posve sporedan pro´zvod. Ako drvo kao najvažniji, kao glavni proizvod šumskog gospodarstva zovemo glavni m užitkom , možemo sve ostale proizvode, dobra i koristi, koje nam šuma odnosno šumsko gospodarstvo daju pored drveta, nazvati šumski m pa už i t c i m a.^ U šumske paužitke ne spadaju samo proizvodi šumskih stabala i šumskog tla, nego i razna dobra, koja su vezana uz šumu i šumsko gospodarstvo kao planinski pašnjaci, šumske čstine i livade, poljoprivredna zemljišta, zgrade, pa i šumska prometna sredstva, ukoliko ne služe samo za izvoz vlastitih proizvoda šuma, i t. d. Osim toga ne smijemo zaboraviti, umanjuju šume snagu vjetrova, spr´ečavaju stvaranje bujica, odrona i opuzina. Ona igraju važnu ulogu u sanitarnom, planinarskom i putničarskom pogledu. Imaju i svoju estetsku i etičku vriednost i t. d. i t.d. Sve su to koristi, koje se ne daju uviek u novcu izraziti, sve su to koristi, koje prelaze interese pojed´naca, koje su od mnogo šireg i obćeg značaja. Sve te koristi spadaju u širem smislu rieči također među šumske paužitke, jer nam i te koristi šuma pruža, iako to n´su realni nego, da tako kažem, virtuelni proizvodi. Prema tome možemo kazati, da su šumski paužitci svi proizvodi, dobra i koristi, koje nam šuma odnosnošumsko gospodarstvo neposredno dajeporeddrveta. Uz šumsko gospodarstvo vezana je kadkad i po koja tvornica ili postrojenje za mehaničku ;li kemičku preradu raznih proizvoda šuma kao na pr. pilane, tvornice celuloze, tvornice za preradu smole, zavodi za impregniranje drveta, trušnjače i druge sušione, postrojenja za preradu šumskih plodova, za obradu kamena, ciglane, krečane i t. d. Do vezanja ovakih tvornica i postrojenja uz šumsko gospodarstvo dolazi često M nutarnj h potreba samog gospodarenja. Motivi su obično bolje odnosno intenzivnije izkorišćavanje pojednih proizvoda i povećanje novčanog učinka (efekta)´ gospodarenja. Kolikogod ovajje tvorjiice i postrojenja »ogu bi^i od neobhodne potrebe za šumsko gospodarsWo, a naročito za preradu šumskih paužitaka, ipak ih ne bismo smjeli ubrojiti među šumske paužitke, iako su oni na koncu također neki užitak, koji proizlazi iz šumskog gospodarstva. Ali tvornice i postrojenja nisu primarni užitci šuma ili šumskog gospodarstva, ne proizlaze neposredno ni iz šuma ni iz šumskog gospodarstva, nego se podižu iz nutarnje potrebe gospodarenja za daljnu preradu šumskih proizvoda. Oni su prema tome sekundarna dobra šumskog gospodarstva, i treba da u izkorišćavanju šuma zauzmu posebno mjesto kao šumski veleobrt (industrija) za mehaničku i kemičku preradu šumskih proizvoda. Ali iz toga dakako ne sliedi, da ne bi u praksi ovaka daljna prerada mogla biti u najtješnjoj vezi sa samim izkorišćavanjem glavnog užitka šuma, drveta, kao i mnogih šumskih pauž taka, kako ćemo poslije još vidjeti. 2. PODJELA ŠUMSKIH PAUZITAKA Nemamo još jedinstvene sistematske podjele šumskih paužitaka, koja bi u svakom pogledu mogla zadovoljiti, jer su šumsk´ paužitci odviše raznorodni (heterogeni). Veže ih zapravo u jednu cjelinu samo činjenica, da potječu iz šume i da čovjeku posredno ili neposredno odbacuju neku korist. Već smo gore pri nabrajanju proizvoda i koristi, koje nam šuma pruža pored drveta, pošli sa stanovišta, da podielimo šumske paužitke prema objektu, sa koga proiztiču i s kojim stoje u tješnjoj vezi. Ako ih pokušamo razvrstati sa ovog stanovišta, došli bi do sUedeće podjele: I. Paužitci vezani uz šumska stabla: 1. plodovi šumskog drveća a) plodovi za hranu b) sjemenje za obnovu šume 2. cvjetovi šumskog drveća 3. lišće, iglice i sitne grančice 2 Rieč »paužitci« sastavljena je prema riečima pabirak, pabirčenje, patoka ili još bolje prema riečima paperje, parožci i si. , 283 |