DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 7 <-- 7 --> PDF |
u njoj se obilno pojavljuju mahovi i lišaji, koji naseljuju površinu pieska između drugog bilja, te nekad toliko obrastu tlo, da ie biljni sag podpuno zatvoren. Na pašnjacima razvija se posebni facijes, koji se od ostalih razlikuje ne samo obilnim pojavljivanjem vrste Plantago indica, po kojoj je dobio ime, već i nedostatkom vrsta Silene otites i Artemisia carapestris pa slabim razvojem vrste Festuca vagi- nata. Taj je facijes najljepše razvijen na prostranom Đurđevačkom obćinskom pašnjaku. Prostor između busena višega bilja obrastao je pretežno mahom Tortula ruralis. Drugi slični facijes, koji je također više ili manje pod utjecajem paše, izgrađuje dlakavi šaš Carex hirta. On pokriva manje površine Molvanskih i Đurđevačkih piesaka. U njemu se pojavljuju obilnije sad mah Tortula ruralis, a sad opet lišajevi Cladonia rangiformis i C. mitis. U svim do sada spomenutim facijesima nije bilo značajne panonske trave vlasulje (Festuca vaginata). To je u vezi sa sprečavanjem prirodnog razvoja vegetacije bilo oranjem bilo pašom. U facijesima, koje ćemo sada opisati, pojavljuje se ta značajna trava često vrlo obilno, te povezuje drugu, tipičnu subasociaciju sa trećom, sterilnom subasociacijom. SI. 6. Grmovi zečjaka (Cytisus scoparius) koji u proljeće ukrašavaju svojim velikim zlatno žutim cvletovlma goleme površine Podravskih piesaka. Snimio: prof. đr. I. Horvat. Na facijes dlakavog šaša nadovezuju se tri značajna facijesa lišajeva. Prvi od njih je facijes grmastog lišaja Cladonia rangiformis. On se razvija većinom na dosta suhim dielovima piesaka, koji nisu toliko izloženi gaženju, pokrivajući naročito južne, suncu jače izložene strane sipina. Taj je lišaj suh kroz najveći dio godine, tako da se njegovi gusti buseni drobe´pod nogama. Dok je Festuca vaginata tek tu i tamo jače razvijena, iztiču se ti lišajnici vrlo obilnim pojavljivanjem majčine dušice, a na onim se mjestima, gdje je lišajski pokrov gaženjem uništen, naselila trava Cor-ijnepliorus canescens pored značajne vrste Tunica saxifraga. Drugi je lišajski facijes razvijen u zatvorenim dolinama koje pokriva sitniji i bolje vezani piesak sa većom količinom humusa. On se odlikuje naročito obilnim nastupanjem lišaja Cladonia foliacea var. alcicornis, koji je u jednoj dolini sjeverozapadno od imovinske šume pokrio gotovo čitavo tlo. Uz njega raste obilno i srodni lišaj Cladonia nfiitis, sa svojim polugrmastim talusom, dok na dnu te doline uobće nema grmastog lišaja Cladonia rangiformis, koji zato prevladava na obližnjem južnom obronku sipine. Nedaleko od tog mjesta nalazi se na sjevernoj, strmoj strani sipine ploha obrasla trećim lišajskim facijesom, t. j . facijesom korastog lišaja Diploschistes scrupisus. Taj je lišaj svojim talusom obrastao i sliepio grude pieska, spriečivši tako urušavanje tog strmog pješčanog nasipa. Ovaj lišaj ipak ne bi mogao osvojiti tlo, da ga nisu štitili pojedini buseni naših trava Corynephorus canescens i Festuca va 249 |