DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 6 <-- 6 --> PDF |
zemljišta. Dok su veće površine tog živog pieska podpuno gole, obrasli su ostali nje govi dielovi oskudnom, ali vrlo zanimljivom vegetacijom. Za te je žive pieske na ročito značajna vrsta Bromus tectorum, koja ovdje redovito raste, premda zbog svog neznatnog obsega ne pokriva veći postotak tia. No, ta je vrsta bila nekad, dok su bili u pokretu gotovo svi Đurđevački piesci, mnogo bolje zastupana, kao što možemo zaključiti po bilježci iz Hirčevog herbara, gdje stoji, da ta vrsta raste po obroncima živog pieska tako brojno, da se pojedine biljke dotiču, a u vinogra dima je ima na hiljade primjeraka, naročito uz okrajke, te da raste obćenito na ži vom piesku. Poradi nastupanja vrste Bromus tectorum vegetacija Molvanskog briega pod sjeća ponešto na panonsku zadrugu Brometum tectorum, koju opisuju Aszod (1936.), Soo (1940.) i Hargitai (1940.). No snimke ovih ploha u našoj skrižaljci jasno pri kazuju pripadnost našoj zadruzi, sa kojom je vežu značajne vrste Thymus serpyl lum, Crepis rhoeadifolia i Tragopogon hrevirostris. Naprotiv nismo u sastavu tih ^loha našli, osim vrste Bromus tectorum, ni jedne značajne vrste zadruge Brome tum tectorum. Od vrlo značajne vegetacije Molvanskog briega unieli smo u našu biljnosocioložku tablicu četiri najznačajnije snimke, koje pripadaju trima različitim facijesima početne subasociacije naše zadruge. Facijes visoke i vrlo odporne trave CaLamagrostis epigeios razvijen je na plohama, koje leže pod najjačim mehaničkim udarom pokretnog pieska. Ta se je trava nastanila na rubu podpuno gole pješčane površine, te je najjače izložena vjetru, zaustavljajući pri tom piesak i stvarajući mladu sipinu. Ona raste u većim skupinama, te se tako lakše odupire vjetru, pa je dobro poslužila kod povezivanja i zadržavanja živog pieska prilikom pošumljivanja, o čemu svjedoče još i danas naseobine te trave na pojedinim šumskim čistinama. Na rubu gola pieska raste ta trava podpuno sama, a malo dalje, u njezinoj zavjetrini nastanile su se još i neke druge vrste naše zadruge kao na pr. Bromus tectorum, Centaurea rhenana, Crepis rhoeadifolia, Thym,us serpyllum ssp. serpyllum, Silene otites, Plantago indica i t. d. Drugi značajni lacijes živih piesaka na Molvanskom briegu izgrađuje vrsta Cynodon dactylon, koja se pojavljuje, kao redovita pratilica naše zadruge, u gotovo svim facijesima, ali nigdje u tolikoj množini. Ona nastava ovdje podpuno svježe nasuti piesak te je izložena neprestanom zatrpavanju. Pored nje pojavljuje se na tim plohama redovito još jedino jednogodišnja trava Bromus tectorum, koja već u mjesecu lipnju završava svoj razvitak. Veoma je značajan za biljni pokrov Molvanskog briega treći facijes, koji je karakteriziran obilnim nastupanjem slaka (Convoivuius arvensis). Taj se je facijes razvio na plohanja, koje su izložene jakom odnošenju pieska. Priiegavši podpuno uz tlo, zadržava slak pojedina zrna pieska oko svoga korjenja. Tu se je naselila i majčina dušica (Thymus serpyllum,), koja tvori ovaje izbočene humke. Ti humci, koji leže u međusobnoj udaljenosti od metar, dva, pokrivaju čitavu iztočnu stranu briega, te čine zbog svog neobičnog izgleda, poseban dojam na promatrača. Piesak je između tih humaka ili podpuno gol, ili je obrastao vrstama Brom,us tectorum, ConvotvuLus arvensis, Echium vulgare, Setaria viridis i t. d. Dok su se na Molvanskom briegu razvila ova tri značajna facijesa, razvijen je četvrti facijes na manje pokretnim izpusima i drugim slabo obraslim područjima naših piesaka, pa su se tamo mogle naseliti i druge vrste, koje traže nešto mirnije tlo, kao na pr. Corynephorus canescens, Teucrium cnamaedrys, Euphorhiacyparissias i dr. Taj smo facijes nazvali po vrlo značajnoj majčinoj dušici pješčarki {´i´hymus serpyllum ssp. serpyiLum). Rastući u većim ili manjim gomilicama ukrašuje majčina dušica svojim crvenim cvietovima i zelenilom svoga ušća smeđu podlogu gola, vijavicom naslagana pieska. Ovaj neobični cvietnjak posjećuju u toplim ljetnim mjesecima čitavi rojevi divljih pčela i osa, koje svojim mnogobrojnim i vrlo različitim vrstama predstavljaju posebnu, značajnu faunu naših piesaka, koja je nažalost do danas gotovo posve neiztražena.* 2. subasociacija: Corynephoreto-Festucetum vaginatae croaticu m typicum . Dok je početna subasociacija pokrivala više ili manje pokretne pieske, razvijena je tipična subasociacija na smirenim branjevinama i na obćinskim pašnjacima, koji se ili uobće ne izkorištavaju ili pak služe kao oskudna paša za goveda. Ova je subasociacija prikazana u snimkama br. 13-32 naše križaljke. * Gosp. ing. Ivo Savor iz Bjelovara posjeduje zbirku Icukaca sa piesaka, koje je sabrao za vrieme svog službovanja u Đurđevcu. / tmi 1^^ 248 |