DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 5 <-- 5 --> PDF |
i. s ub a s o cia ci j a: C o r y n e p ho r e t o - F e s t u c e t u m vaginatae qroaticu m initiale . Ova subasociacija nastava napuštene njive na Podravskim piescima, pa zatim žive, pokretne pieske na Molvanskom briegu i na pojedinim izpusima. Unutar te subasociacije tvore njive izvjestnu fizionomsku cjelinu. Njive, preorane prije godinu, dvie i ponovo napušteni zbog slaba ili nikakva uspjeha, pokazuju posebni sastav biljnog pokrova. Suvisli biljni pokrov podpuno je uništen za vrieme preoravanja tla. Bilje mora takvo tlo nanovo zauzimati, što traje često više godina. Kod tog ponovnog obraštavanja iztiču se vrste Cynodon dactylon, Euphorhiacyparissias, Erigeron canadensis, Antheviis ruthenica i, t. d. Prema veličini vlage i humusa razvijena je vegetacija tih njiva u tri različita facijesa.´ Facijes, koji poznajemo po obilnom nastupanju vrsta Kohlrauschia prolifera i Trifolium arvense, nastava nešto vlažnije i humoznije njive, ako pak ta njiva leži na sipini, taj facijes naseliti će u prvom redu njezin niži i vlažniji dio. Facijes je praćen redovito obilnim pojavljivanjem vrste Cynodon dactylon. Drugi značajni facijes napuštenih njiva označen je obilnim nastupanjem trave Agrostis alha, koja´ tvori na vliažnijim njivama, koje nisu već duže vremena orane, veće ili manje skupine. Plohe tog fa- SI. 5. - Na obra.slim piescima leže pojedina naknadno izduvana grla ili izpusi, koji su žarišta živog pieska. Takva mjesta prva naseljuje trava Cpnodon dactylon. - Snimio: prof. dr. I. Horvat. cijesa iztiču se već.iz daljine kao veće mrlje, koje se po sastavu znatno razlikuju od drugih ploha. Dok su u ova dva facijesa prikazani dovoljno vlažni, za obrađivanje bar koliko toliko povoljni piesci, zauzimlje facijes vrste Corynephorus canescens napuštene njive na suhim, nestaloženim piescima, koji su jače udaljeni Od osnovne vode. Iz daljine takve njive daju zbog obilnog pojavljivanja vrste Corynephorus canescens utisak žitnog polja. One se iztiču naročito ljeti, kada trava gladica požuti od žege. Jaka suša onemogućava obrađivanje takvih ploha. Njiva, prikazana u snimci br. 4 naše križaljke, bila je preorana četiri godine prije našeg snimanja, ali heljda, koju su tamo posijali, nije uobće niknula. Mjesta, na kojima je iz bilo kojeg razloga ozlieđen ili podpuno uništen suvisli biljni pokrov, postala su žarištima živog pieska, kojeg vjetar malo po malo diže i odnosi, te nastaju veća ili manja izduvana grla ili izpusi. Biljni pokrov tih živih piesaka vrlo je oskudan, te je razvijen u četiri različita facijesa. Dok su facijesi vrsta Calamagrostis epigeios, Cynodon dactylon i Convolvulus arvensis Vezani na najpokretnije pieske, t. j . na pieske Molvanskog briega, javlja se četvrti facijes, karakteriziran vrstom Thynius serpyllum ssp. serpyllum, na manje pokretnim izpusima ostalih dielova piesaka. Molvanski brieg, koji se diže iztočno od sela Molve, obrastao je po svojim stranama bagremom, tako da gledajući ga iz daljine i ne naslućujemo, da se unutar tog bagremovog zaštitnog prstena kriju živi piesci, koji tamo pokrivaju oko 10 hektara 247 |