DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 4 <-- 4 --> PDF |
ASOČIACIJA TRAVE GLADICE I PAlSfONSKE VLASULJ E (Corynephoreto-Festuceium vaginatae croaticum) Biljni sviet Podravskih piesaka udružen je u posebnu zadrugu, koja do danas još nije bila opisana. Zadruga je dobila ime po značajnim travama Corynephorus canescens i Festuca vaginata. Tu smo zadrugu nazvali »croaticum« t. j . nrvatskom zadrugom, da bi time iztakli razliku, prema srodnoj pješčarskoj zadruzi, koju je opisao Aszod 1936. godine sa piesaka Nyirsega. Naša je zadruga vezana za Podravske pieske, a najbolje je razvijena na Molvanskim, i:)urđevaćkim i Kalinovačkim piescima, dok se idući dalje prema iztoku njezin sastav znatno mienja, što je u vezi ne samo sa pojavljivanjern prapora, već i sa drugim načinom gospodarenja. Dok se na Molvanskim i Đurđevačkim piescima nalaze oveće površine piesaka, koje se uobće ne izkorištavaju, tako na pr. Imovinski piesci, ima na Kalinovačkim, a pogotovo na Kloštarskim piescima vrlo malo netaknutih ploha. Osim toga opaža se idući dalje prema iztoku sve jači uticaj Velike panonske nizine (AlfoldaJ i njezinog podneblja, koje ima više kopneni značaj. To se očituje i u promjeni samog fiornog sastava, što je iztaknuo i Soo (1940.) na svojoj flornoj karti Panonske nizine povlačeći granicu flornih područja transdanubicuma i eupanonicuma kod Virovitice. Moja je bila zadaća, da proučim u prvom redu tipično razvijenu vegetaciju Molvanskin, Đurđevačkih i Kalinovačkih piesaka, koja se nadovezuje na vegetaciju piesaka s druge, mađarske obale Drave. Na pješčana područja od Klošti´a do Virovitice obazirali smo se samo u koliko se na njima nalaze značajni predstavnici naše zadruge. Biljnosocioložka snimanja vršio sam u proljeće i ljetu 1939. godine. Nastojeći što bolje upoznati tu pješčanu vegetaciju, proučio sam podrobno 94 odabrane plohe. Nastojao sam, da snimim u prvom redu tipične, homogene individuume, koji se odlikuju već svojim vanjskim izgledom. Ostale razvojne stadije proučio sam na mjestima, gdje je iz bilo kojeg razloga poremećen razvoj same zadruge. Takve ćemo snimke promatrati posebno, jer smo ih morali odvojiti već kod prvog tabelarnog prerađivanja. U križaljku, koja prikazuje´ značajni sastav zadruge Corynephoreto- Festucetum vaginatae croaticuTn uvrstili smo od preko osa,mdeset snimaka, koje su nam bile na razpolaganju, samo 38 najznačajnijih. Zadruga se odlikuje sa četiri značajne, geografski izključivo vezane vrste i to: Thymus serpyllura ssp. serpyllu7n, Hieracium echioides, Crepis rhoeadifolia v Tragopogon brevirostris. Te vrste ne rastu u sklopu drugih zadruga istoga reda Corynephoretalia, a kod nas su vezane gotovo izključivo na pieske. Za našu zadrugu nisu ništa manje značajne svojstvene, vrste sveze Festucion vaginatae, budući da ne rastu u drugim zadrugama Hrvatske te rastu jedino na piescima. Od do sad poznatih svojstvenih vrsta sveze Festucion vaginatae, gotovo su sve zastupljene u našoj zadruzi. To su poimence: Festuca vaginata, Linaria genistifolia var. angustifolia, Kochia arenaria, Onosma arenarium, Corispermum nitidum, Sal- sola kali, Poa´hulhosa var. vivipara i Polygonu7n arenarium. To vriedi donekle i za svojstvene vrste reda Corynephoretalia canescentis, od kojih se na pr. nalaze u sklopu naše zadruge shedeće vrste: Corynephorus canescens, Artevfiisia campestris, Trifolium arvense, Centaurea rhenana, Plantago indica, Jasione montana, Cetraria aculeata, Alyssum montanum, Vicia lathyroides i Koeleria glauca. Osim ovih vrsta, koje su vezane za same pieske i ne dolaze uobće na drugim staništima, nalazi se u sklopu naše zadruge još oko četrdeset pratilica, koje su također redoviti stanovnici piesaka, ali su za razliku od drugih obligatnih psamofita naseljeni i na drugim staništima. Sa većom stalnošću prate našu zadrugu vrste: Cynodon dactylon, Tunica saxifraga, Euphorbia cyparissias, Hypericum veronense, Erigeron canadensis, Teucrium c}iamaedrys, Anthem,is ruthenica, Hieracium pilosella i Bromus tectorum, dok su lišajeva najvažnije pratilice: Cladonia rangiform.isi Cladonia foliacea var. alcicornis, pa Diploschistes scrupisus, a od mahova vrste rodova Tortula i Tortella. Kako se vidi iz priložene križaljke, dieli se zadruga na tri fizionomski jasno odjeljene, floristički lučene i ekoložki uvjetovane subasociacije. Na lievoj su strani ´unesene snimke, koje pripadaju inicialnoj subasociaciji (Cor-Festuc. vag. cr. ini tiale,) sredinu tvori tipična subasociacija (Cor.-Fest. vag. druga najpovoljnije razvijena, dok su na desnom krajurilne subasociacije (Cor.-Fest. vag. cr. sterile). cr. typicum), gdje je zasnimke degradacijsko-ste- Mi ćemo posebno promatrati njihovu građu. 246 |