DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 3 <-- 3 --> PDF |
^ HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GODINA 67. RUJAN 1943. Prof. IVAN SOKLIC, Zagreb: BILJNI SVIET PODRAVSKIH PIESAKA DIE PFLANZENVVELT DES SANDBODENGEBIETE S »PODRAVSKI PIESCI« IN KROATIEN III. DIO BILJNI POKROV PODRAVSKIH PIESAKA 1. Metodika. Iztraživanje biljnog pokrova Podravskih piesaka, vršio sam strogo u smislu Braun-Blan q uetov e biljnosocioložke škole, po kojoj su vršena i ostala vegetacijska iztraživanja Hrvatske (Horvat, Horvatić, Kušan, Ercegović, Anić). Glede metodike upozorujem na Braun-Blanquetovo djelo »Pflanzensoziologie«, kao i na Horvatov e razprave »Sociologija bilja i poljoprivreda« i »Biljnosocioložka iztraživanja šuma u Hrvatskoj« u kojima je prikazan način biljnosocioložkog iztraživanja i uvedena hrvatska nomenklatura. Kod izračunavanja stepena zastiranja pojedinih vrsta i skupina poslužio sam se vriednostima, koje su za pojedine brojeve Braun- Blanquetove skale predložili T ii X e n i Ellenbergova (1937.), dok ih je kod, nas sa uspjehom primjenio Anić u svojoj razpravi »Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori« (1940.). Tu je metodu prikazivanja stepena zastiranja upotrebio već S c h w i ckerat h (Eng. Bot. J. B. LXIV. H. 1.), samo što je on tu vriednost izračunavao jednostavnim zbrajanjem Braun-Blanquetovih oznaka za množinu od + do 5 nazvavši dobivenu vriednost »Gruppenabundanz« odnosno »Gruppenmachtigkeit«. Kako ti brojevi ne predstavljaju jednake intervale pokrovnosti, uveli su Tuxen i Ellenbergova (1937.) sliedeće vriednosti: Množinska skala Interval pokrovnosti: Srednja vriednost Braun-Blanquetu: 5 75—lOO´Vo 87.5»/o 4 50—75 V(i 62,5´´/o 3 25—50 »/o 37.5»/o 2 5—25 "/o 15,0»/o 1 0—5 "/ci 2,l»/o + 0—5 «/o 0,l"/o Zadnje dvie vriednosti uzeli su Tiixen i Ellenbergova proizvoljno po M e i e r D r e e s u. 2. Opis biljnoga pokrova. Vegetacija Podravskih piesaka, kao i biljni pokrov ostalih kopnenih pješčara zapadnog diela Evrope pripada u biljnosocioložkom pogledu redu Corynephoretaliacanescentis Tuxen, koji je u Panonskoj nizini zastupan posebnom svezom Festucion vaginatae Soo. Za razlikia od Sooa, koji drži, da panonska pješčarska vegetacija pripada posebnom redu Festucetalia, te da je zastupana po spomenutoj svezi Festucion vaginatae Sćo 1929., utvrdio sam nakon izcrpljive poredbe, da se znatan dio panonskih pješčarskih zadruga ima bezuvjetno priključiti redu Cory~ nephoretalia. U panonskim zadrugama Festucetum vaginatae, Fe´stuceto-Corynephoretum i Brometum tectorum. koje opisuju Aszo d (1936.) i Soo (1938.. 1940.), nalazi se veoma veliki broj svojstvenih vrsta reda Corvnephoretalia, od kojih su rnnoge vrlo česte i stalne. Veoma često nastupaju na pr. vrste: Corynep}iorus canescens, Jasione montana, Artemisia campestris, Koeleria glauca, Plantago indica itd. 245 |