DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 23     <-- 23 -->        PDF

knjiga našee: slavonskog književnika Josipa mislim na pitanja, koja se u njoj razmatrajuKozarca »Mrtvi kapitali«. Sadržaj te knjige uzpoređujem ih sa sadašnjim pitanjima, čija
duboko me se dojmio, tako da i danas, premda rješenja očekuju svi sviestni Hrvati...«
ja već dugo prošlo što sam je čitao, često P.


INTERSYL,VA III. GOD. BR. 1.


Krajem mjeseca travnja izišlo je njemačko
izdanje prvog ovogodišnjeg broja Intersyl V
a-e. U ovom broju objavljene su ove radnje:


H. Siichtin g (Gottingen): Giiterverbesserung
der Waldb6den und Steigerung đer Holzerzeugung
durch Kalkung; S. Vag i (Sopron):
Forschungsprobleme der forstlichen Bođenkunđe
in Ungarn; K. Mazek-Fiala (Wien):
Neue Harznutzungsverfahren; J. Campre -
Poviestna zrnca:


do (Pariš): Die Normung in Frankreich in
Holzerzeugung, Holzhandel und Holzverbrauch;


G. Sirako w (Sofia): Das forstliche Grunđgesetz
Bul´gariens; i Th. Streyfer t (Stockholm):
Weltholzhandel und WeltholZwirtschaft.
Kako vidimo i ovaj broj ima vrlo zanimivi
sadržaj, pa će sadržaji pojedinih radnja biti
vremenom posebno izneseni u šumarskom
listu.


POPIS I VRIEDNOST DRVENE GRAĐE NA BRODOGRADILIŠTU XJ OZLJU


U br. 1.—2. Časopisa za hrvatsku
p o V i e s t, kojeg izdaje Hrvatski biblio.
arrafski zavod u Zagrebu, a koji je izišao sredinom
1943. godine Emil Laszovvski iznosi
Drilog pod naslovom Brodogradilište
u Ozlj u (str. 148.—149.).


Laszovvski osvrnuvši se na akciju oko izeradnje
plovnog kanala Karlovac—Brod na
Kupi (riekom Dobrom i Kupom, koje bi bile
pored sela Ladešić Drage spojene jednim kanalom)
krajem XVin. vieka Između ostalog
veli i ovo: »Grof Teodor Bacani, vlastnik Ozlia.
Broda na Kupi i Grobnika, dobro je shvaćao
važnost trgovačkog prometa na Kupi, pak
je naumio, da u Ozlju uredi brodogradilište za
riečne brodove, koji bi služili prometu robe.
Prostrane hrastove i bukove šume, koje su se
sterale no njegovim ogromnim posjedima, ba.?
uz tok Kupe (Ozalj, Brod), obilovale su neizcrpivom
građom stoljetnih stabala . . . Grof
Teodor Bacani nastojao je bogatstvo svojih
ozaljskih šuma izkoristiti tako, kako je rečeno,
da u Ozlju uredi brodogradilište, »arsenal«,
i to u Podbrežju na Kupi, niže Ozlja. On je za
tr. c;voin np=toiarie našao i vieštaka Fr^inju
Vinka Rubellija, brodograditelja »construttore
architetto navale,« kojeg je pozvao u Ozalj«.


O tog brodogradilišta, koje je bilo uređeno
negdje prije g. 1780. ostao je inventar, u
kome je »popisana sva građa na pođbrežkom
gradilištu po vrsti uporabe, dužine (stope),
debljine (nalci) i kubičnom sadržaju uz označenu
vriednost po kubiku.


Prema svrsi uporabe, nastavlja dalie Laszovvski,
bila je ova (tesana) hrastovina za


ObJastne rješidbe


STAMINARE, PIANE DE LEVATA, FANGONI,
FASCIAME, iJilEMPINENTr, ´. OONTRASTAMINARE,
PIANE Dl SCILUPPA,
CORBONI. TAVOLE DE PRUVA, INTERA
STAMINARA, CONTRA ROTA Dl PRUVA,
GOLA Dl PRUVA, CONTRA GOLA Dl PRUVA
FILARETTO DA PRUVA, TAVOLE DA
POPPA, TAVOLE PER FODEVA, PIANE Dl
BARGIO, GIUNTA Dl CONTRA FOSTE, TAVOTA
DA PRUVA, LALETTE Dl POPPA,
PIANE Dl LEVATA CARVE, GOLA Dl CORVETA,
TIMONE, PIANE, LINCORNAMENTO,
LINCORNAMENTO POPPA, CAPO INCINTA,
TAVOLE FASCIANE, LIMBOSCHATIJRA.
FORTI DA PROVA, LINCINTA DA
PRUVA, PIANE Dl LEVATA, SERETTE Dl
PUNTO Dl FLORA, BITTE DA PRUVA, RIEMPIMENTI.
LI BOCCAPORTI, CARBONE
Dl NOTTO, LA COVERTA i t. d.


Tu je bilo greda 3—15 stopa dugačkih u
promjeru 19 palaca. Svega skupa bilo je tu
građe 2639 stopa i 10 kubičnih palaca. Kubi čna
stopa cienila se po 36 krajcar
a, dakle u vriednosti od 1583 for., 54 kraj.«


Svoj prikaz E. Laszovvski završuje ovim
pozivom : »Uz najbolju volju nije nam moguće
odrediti hrvatske nazive za one talijanske
za građevni material na pođbrežkom gradilištu.
Bilo bi nam osobito drago, ako bi se
tko našao, da nam to razjasni«.


šumarski list pridružuje se ovom pozivom
i moli, da se možebitna razjašnjenja, odnosno
odgovarajuća rieč pošalje na uređničtvo istog.


OVJEROVA NACRTA OVLAŠTENIH INŽINJERA


Ministarstvo unutarnjih poslova ured ministra
pod br. 1498.-43. od 2. srpnja 1943. god.
izdalo je ovo tumačenje:


»Povodom slučaja da su katastralne oblasti
odbile primiti diobni nacrt podnesen u komasacionom
postupku, jer da isti nije registriran
kod komore po § 23. st. 3. Zakona o
ovi. inženjerima, na priedlog Zagrebačke inženjerske
komore, a temeljem § 36 Zakonske
odredbe o državnoj vladi od 9. listopada 1942.
broj: CCLXXVIII—240^—1942. dajem slieđeću
obvezatnu uputu o primjenjivanju § 23.
zakona o vlaštenim inženjerima.


Obveza ovlašćenih Inženjera na registraciju
nacrta po § 23. st. 3. Zakona o ovlaštenim


inženjerima odnosi se samo na one po njima
izrađjene nacrte, na temelju kojih se ima donieti
neko odobrenje. Ako su nacrti samo dio
osnovnog i glavnog nacrta, na temelju kojeg
je Izdano ili će se izdati konačno odobrenje,
onda se obveza pređhodne registracije nacrta
kod Inženjrske komore po § 23. st. 3. Zakona
o ovlaštenim inženjerima odnosi na taj
glavni nacrt (operat), a ne na nacrte, koji se
ukazuju samo kao pomoćni i sastavni sa glavnim
operatom.


Prema tome diobni nacrti, koji se čine za
područje komasacione gromade u toku komasacionog
postupka i u vezi su sa komasaclonim
operatom ne podleže obvezi registracije.


265