DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 23 <-- 23 --> PDF |
knjiga našee: slavonskog književnika Josipa mislim na pitanja, koja se u njoj razmatrajuKozarca »Mrtvi kapitali«. Sadržaj te knjige uzpoređujem ih sa sadašnjim pitanjima, čija duboko me se dojmio, tako da i danas, premda rješenja očekuju svi sviestni Hrvati...« ja već dugo prošlo što sam je čitao, često P. INTERSYL,VA III. GOD. BR. 1. Krajem mjeseca travnja izišlo je njemačko izdanje prvog ovogodišnjeg broja Intersyl V a-e. U ovom broju objavljene su ove radnje: H. Siichtin g (Gottingen): Giiterverbesserung der Waldb6den und Steigerung đer Holzerzeugung durch Kalkung; S. Vag i (Sopron): Forschungsprobleme der forstlichen Bođenkunđe in Ungarn; K. Mazek-Fiala (Wien): Neue Harznutzungsverfahren; J. Campre - Poviestna zrnca: do (Pariš): Die Normung in Frankreich in Holzerzeugung, Holzhandel und Holzverbrauch; G. Sirako w (Sofia): Das forstliche Grunđgesetz Bul´gariens; i Th. Streyfer t (Stockholm): Weltholzhandel und WeltholZwirtschaft. Kako vidimo i ovaj broj ima vrlo zanimivi sadržaj, pa će sadržaji pojedinih radnja biti vremenom posebno izneseni u šumarskom listu. POPIS I VRIEDNOST DRVENE GRAĐE NA BRODOGRADILIŠTU XJ OZLJU U br. 1.—2. Časopisa za hrvatsku p o V i e s t, kojeg izdaje Hrvatski biblio. arrafski zavod u Zagrebu, a koji je izišao sredinom 1943. godine Emil Laszovvski iznosi Drilog pod naslovom Brodogradilište u Ozlj u (str. 148.—149.). Laszovvski osvrnuvši se na akciju oko izeradnje plovnog kanala Karlovac—Brod na Kupi (riekom Dobrom i Kupom, koje bi bile pored sela Ladešić Drage spojene jednim kanalom) krajem XVin. vieka Između ostalog veli i ovo: »Grof Teodor Bacani, vlastnik Ozlia. Broda na Kupi i Grobnika, dobro je shvaćao važnost trgovačkog prometa na Kupi, pak je naumio, da u Ozlju uredi brodogradilište za riečne brodove, koji bi služili prometu robe. Prostrane hrastove i bukove šume, koje su se sterale no njegovim ogromnim posjedima, ba.? uz tok Kupe (Ozalj, Brod), obilovale su neizcrpivom građom stoljetnih stabala . . . Grof Teodor Bacani nastojao je bogatstvo svojih ozaljskih šuma izkoristiti tako, kako je rečeno, da u Ozlju uredi brodogradilište, »arsenal«, i to u Podbrežju na Kupi, niže Ozlja. On je za tr. c;voin np=toiarie našao i vieštaka Fr^inju Vinka Rubellija, brodograditelja »construttore architetto navale,« kojeg je pozvao u Ozalj«. O tog brodogradilišta, koje je bilo uređeno negdje prije g. 1780. ostao je inventar, u kome je »popisana sva građa na pođbrežkom gradilištu po vrsti uporabe, dužine (stope), debljine (nalci) i kubičnom sadržaju uz označenu vriednost po kubiku. Prema svrsi uporabe, nastavlja dalie Laszovvski, bila je ova (tesana) hrastovina za ObJastne rješidbe STAMINARE, PIANE DE LEVATA, FANGONI, FASCIAME, iJilEMPINENTr, ´. OONTRASTAMINARE, PIANE Dl SCILUPPA, CORBONI. TAVOLE DE PRUVA, INTERA STAMINARA, CONTRA ROTA Dl PRUVA, GOLA Dl PRUVA, CONTRA GOLA Dl PRUVA FILARETTO DA PRUVA, TAVOLE DA POPPA, TAVOLE PER FODEVA, PIANE Dl BARGIO, GIUNTA Dl CONTRA FOSTE, TAVOTA DA PRUVA, LALETTE Dl POPPA, PIANE Dl LEVATA CARVE, GOLA Dl CORVETA, TIMONE, PIANE, LINCORNAMENTO, LINCORNAMENTO POPPA, CAPO INCINTA, TAVOLE FASCIANE, LIMBOSCHATIJRA. FORTI DA PROVA, LINCINTA DA PRUVA, PIANE Dl LEVATA, SERETTE Dl PUNTO Dl FLORA, BITTE DA PRUVA, RIEMPIMENTI. LI BOCCAPORTI, CARBONE Dl NOTTO, LA COVERTA i t. d. Tu je bilo greda 3—15 stopa dugačkih u promjeru 19 palaca. Svega skupa bilo je tu građe 2639 stopa i 10 kubičnih palaca. Kubi čna stopa cienila se po 36 krajcar a, dakle u vriednosti od 1583 for., 54 kraj.« Svoj prikaz E. Laszovvski završuje ovim pozivom : »Uz najbolju volju nije nam moguće odrediti hrvatske nazive za one talijanske za građevni material na pođbrežkom gradilištu. Bilo bi nam osobito drago, ako bi se tko našao, da nam to razjasni«. šumarski list pridružuje se ovom pozivom i moli, da se možebitna razjašnjenja, odnosno odgovarajuća rieč pošalje na uređničtvo istog. OVJEROVA NACRTA OVLAŠTENIH INŽINJERA Ministarstvo unutarnjih poslova ured ministra pod br. 1498.-43. od 2. srpnja 1943. god. izdalo je ovo tumačenje: »Povodom slučaja da su katastralne oblasti odbile primiti diobni nacrt podnesen u komasacionom postupku, jer da isti nije registriran kod komore po § 23. st. 3. Zakona o ovi. inženjerima, na priedlog Zagrebačke inženjerske komore, a temeljem § 36 Zakonske odredbe o državnoj vladi od 9. listopada 1942. broj: CCLXXVIII—240^—1942. dajem slieđeću obvezatnu uputu o primjenjivanju § 23. zakona o vlaštenim inženjerima. Obveza ovlašćenih Inženjera na registraciju nacrta po § 23. st. 3. Zakona o ovlaštenim inženjerima odnosi se samo na one po njima izrađjene nacrte, na temelju kojih se ima donieti neko odobrenje. Ako su nacrti samo dio osnovnog i glavnog nacrta, na temelju kojeg je Izdano ili će se izdati konačno odobrenje, onda se obveza pređhodne registracije nacrta kod Inženjrske komore po § 23. st. 3. Zakona o ovlaštenim inženjerima odnosi na taj glavni nacrt (operat), a ne na nacrte, koji se ukazuju samo kao pomoćni i sastavni sa glavnim operatom. Prema tome diobni nacrti, koji se čine za područje komasacione gromade u toku komasacionog postupka i u vezi su sa komasaclonim operatom ne podleže obvezi registracije. 265 |