DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Književnost


PROF . A. D E PHILIPPIS : ASPETTI SILVO-PASTOBALI DELLA CORSICA, U
»ATTI DELLA BEALE ACADEMIA DEI GEOBGOFILI«, FIBENZA 1941., STB. 1—3.5.


U ovoj radnji prikazani su šumski i pašnjački
odnošaji Korzike. Vrlo su zanimljivi
denđrog-eografski podatci, od kojih
donosimo najvažnije.


Korzika je po veličini četvrti otok u Mediteranu.
Dugačka je 183 km. a široka 8.3 km.
Ondje živi 323.000 stanovnika. Sjeveroiztočni
dio Korzike građen je od kristaliđičkog kamenja
(granit, sienit, gnajs), a jugozapadni dio
od škriljevaca. Najveći visovi nalaze se na zapadnom
dielu (Mte Cinto, 2707 m, Mte Rotondo,
2625 m, Mte Renose, 2357 m). Srednja
godišnja temperatura u nekoliko mjesta na
visini od 4—111 m iznosi 15"—18,7", a oborine
592—925 mm. Oborine na više mjesta na visini
od 420—1050 m iznose 882—1651 mm.


U donjem primorskom pojasu raste sredozemna
šuma, 1 to pretežno makija. Makije
ima na, sievernom dielu otoka do 400 m, a na
južnom dielu do 500 m visoko. Tu su crnika,
plutnjak i primorski bor vi glavnom sporadični,
ali čine i šume. Naročito to vriedi za plutniak
i crniku na južnom dielu otoka. Značaino
je, da na sjevernomi dielu otoka ima u crnikovim
šumama šimšira (Buxus sempervirens).
Makija se često nalazi ispod listopadnog polusredozemnog
drveća, te u šum.ama prim.orskog
bora; a isto tako u donjem pojasu kestena.


Submontanska zona stere se do 1000 m, a
tu je pretežno kesten. Iznad 1000 m, u m,ontanskoi
zoni. steru se prostrane šume crnog
bora. Čistih takovih šuma ima do 1300 m, a
7,atim su miešovite šume bora sa bukvom i
jelom do 1800 m. U planinskoj oblasti čini
zonu grmlj.T, Alnus suaveolens. .Tuniperus nana,
i Berberis aetnensis. Područje oko 1800 do
2000 m čini granicu šiim,°ke vegetacije, a iznad
toga. sliede planinski pašnjaci.


Lauretum CPav.) pokriva ondje sredozemnu
.zonu. On ukliučuie pojas primor.skop´ bora 1
jedan dio kestenova područja (naročito ručno
uzgojene kestenike). Ca,sta,netum (Pav.) obuhvata
dio snbmnntanske zone i donji poias
crnog bora. t. j , nođručje. gdie se crni bor
mieša s primorskim borom i kestenom (do
1200 m). Fafretum (Pav.) stere se do granice
šumske vegeta,cije.


Na Korzici zaoremaju šume 20´??. sredozemne
makije i džbun^e 40"^, a, pašniaci 281/o
od ukupne površine, četiniave šume zanremaju
48´´/ii i to crni bor 25»/o i primorski bor
23"/o od šumske površine. Od listnatih šuma
zaprema polovicu šuma crnike, a drugu polo


vicu makija. Privatne šume iznose ITf/o od
ukupne šumske površine.


Crni bor je najvažnije drvo Korzike. Zaprema
36.000 ha, a dominira između 1000 do
1300 m. Korzički crni bor jest jedna odlika od
Pinus nigra Arn. Njegova staiDla dosegnu visinu
od 38—40 m i promjer od 1,5—1,8 m.
Vrlo je prililadan za pošumljivanje.


Primorski bor zaprema površinu od 30.000
ha. Vrlo je čest između 300—900 m. U donjem
svom pojasu raste zajedno sa crnikom,
a u gornjem pojasu dodiruje se s crnim borom.
Naročito je obilan u srednjem i južnom
dielu otoka. Autor drži, da je korzički primorski
bor jedna rasa sredozemnog primorskog
bora zvana Pinus mesogeensis var. corteensis
Sieschi et Gaussen. One odlikuju visokim
uzrastom, pravnim i dugim deblom, riedkom
krošnjom i crvenkastom koroni. Sporo raste,
ali doživi visoku dob.


Pitomi kesten zaprema na Korzici 33.000
ha. Raste pretežno u sredogorju, te po uvalama
nižeg gorja. U planinskoj zoni kesten se
nalazi često u uvalama između 500—1000 m,
a najčešći je oko 700—800 m. Naiviše kestena
ima u kraju Castagniccia (osobito u dolini
Orezza). Osim toga ima ga obilno uz naselja:
Bastelica. Bocognano. Evisa, Chisoni. Tattone,
Zicavo i dr. Godine 1929. dobilo se na. Korzici
oko 900.000 a. a irodine 1938. oko 400.000 qkestenova nloda. Odanle se izvozi kestenov
taninski ekstrakt, te kestenov plod, odnosno
kestenovo brašno. Kesten znači glavnu hranu
velikog điela korzičkog pučanstva.. Površina
kestenika ondje je zadnjih nekoliko deseti
ieća znatno smanjena radi taninske industriie,
kao i radi šteta od crne truleži.


.Tele ima obilnije između 1200—1500 m. Raste
u glavnom snora.dično ili u manjim grunama.
Bukva pokriva oko 15.000 ha, a raste
između 1200—1800 m.


Plutnjakova glavna nalazišta jesu u donjoj
dolini Taravo u pođručiu Sartene, te između
m.jesta Bonifacio i Porto Vecchio, dakle u
glavnom u južnom dielu otoka. Zanrema. površinu
od nar hiljada hektara. Godišnja nrođukcija
nluta iznosi ondje od 5000—20.000 q.


Na. Korzici imade i medunca, ali u glavnom,
tek na nekoliko mjesta. Kitnjak je posve
riedak.


Od linesenih vrsta zaslužuju osobito po


zornost eukalinti. Najljepši nasadi od Euca-


Ivptus globulus nalaze se uz obale zatona Por


to, frdje 40-godišnja. stabla imaju promjer 40


do 50 cm i visinu od 35—40 m. Dr. M. Anlć


SNAGA KOZABCEVIH »MBTVIH KAPITALA«


Ravnatelj zagrebačke učiteljske škole g. I.
R i b a r i ć u iednom razgovoru naglasio je
i´tiecaj Kozarčevih romana, a prvenstveno
^^M r t V i h kapitala« na mladež u prvim
srođinama ovoe vleka. Utjecai »Mrtvih kapitala
« na tada-nie gimnaziste bio je toliki, da
se mnoei od njih odlučio nosvetiti studiju poljodjelstva,
kao zvanju, koje ie prvenstveno
zvano izkoristiti mrtve kapitale označene u
istoimenom romanu .Tosipa Kozarca. Tak o
je bilo prije trideset i četrdeset
godina, a slično je i danas.


Jedan odraz aktuelnosti i privlačlvosti Kozarčevih
»Mrtvih kapitala« nalazimo i u jed


nom članku tiskanom, u tjedniku »Nezavisna
Država Hrvatska« od 5. veljače 1942. godine,
koii nosi naslov »Mrtvi kapitali«. Bilježinio taj
odraz to više. što je pisac tog članka Luk a
Tomljenovlć. seljački mladić, kako se
sam pođpisuje. U vezi s .Tosipom Kozarcem
Tomlienović piše: »Odrastao sam u manioj
varošici naše ravne Slavonije, te sam pohađao
tri razreda građanske škole. a,li sam ie morao
ostaviti, jer sani bio potreban kod kuće, budući
mi je otac težko obolio i niie bio sposoban
raditi sve poslove. Kako sam imao vruću želiu
za čitaniem dopale su ml u ruku razne kniige.
Međutim najviše mi se u srdce usjekla


264