DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Književnost PROF . A. D E PHILIPPIS : ASPETTI SILVO-PASTOBALI DELLA CORSICA, U »ATTI DELLA BEALE ACADEMIA DEI GEOBGOFILI«, FIBENZA 1941., STB. 1—3.5. U ovoj radnji prikazani su šumski i pašnjački odnošaji Korzike. Vrlo su zanimljivi denđrog-eografski podatci, od kojih donosimo najvažnije. Korzika je po veličini četvrti otok u Mediteranu. Dugačka je 183 km. a široka 8.3 km. Ondje živi 323.000 stanovnika. Sjeveroiztočni dio Korzike građen je od kristaliđičkog kamenja (granit, sienit, gnajs), a jugozapadni dio od škriljevaca. Najveći visovi nalaze se na zapadnom dielu (Mte Cinto, 2707 m, Mte Rotondo, 2625 m, Mte Renose, 2357 m). Srednja godišnja temperatura u nekoliko mjesta na visini od 4—111 m iznosi 15"—18,7", a oborine 592—925 mm. Oborine na više mjesta na visini od 420—1050 m iznose 882—1651 mm. U donjem primorskom pojasu raste sredozemna šuma, 1 to pretežno makija. Makije ima na, sievernom dielu otoka do 400 m, a na južnom dielu do 500 m visoko. Tu su crnika, plutnjak i primorski bor vi glavnom sporadični, ali čine i šume. Naročito to vriedi za plutniak i crniku na južnom dielu otoka. Značaino je, da na sjevernomi dielu otoka ima u crnikovim šumama šimšira (Buxus sempervirens). Makija se često nalazi ispod listopadnog polusredozemnog drveća, te u šum.ama prim.orskog bora; a isto tako u donjem pojasu kestena. Submontanska zona stere se do 1000 m, a tu je pretežno kesten. Iznad 1000 m, u m,ontanskoi zoni. steru se prostrane šume crnog bora. Čistih takovih šuma ima do 1300 m, a 7,atim su miešovite šume bora sa bukvom i jelom do 1800 m. U planinskoj oblasti čini zonu grmlj.T, Alnus suaveolens. .Tuniperus nana, i Berberis aetnensis. Područje oko 1800 do 2000 m čini granicu šiim,°ke vegetacije, a iznad toga. sliede planinski pašnjaci. Lauretum CPav.) pokriva ondje sredozemnu .zonu. On ukliučuie pojas primor.skop´ bora 1 jedan dio kestenova područja (naročito ručno uzgojene kestenike). Ca,sta,netum (Pav.) obuhvata dio snbmnntanske zone i donji poias crnog bora. t. j , nođručje. gdie se crni bor mieša s primorskim borom i kestenom (do 1200 m). Fafretum (Pav.) stere se do granice šumske vegeta,cije. Na Korzici zaoremaju šume 20´??. sredozemne makije i džbun^e 40"^, a, pašniaci 281/o od ukupne površine, četiniave šume zanremaju 48´´/ii i to crni bor 25»/o i primorski bor 23"/o od šumske površine. Od listnatih šuma zaprema polovicu šuma crnike, a drugu polo vicu makija. Privatne šume iznose ITf/o od ukupne šumske površine. Crni bor je najvažnije drvo Korzike. Zaprema 36.000 ha, a dominira između 1000 do 1300 m. Korzički crni bor jest jedna odlika od Pinus nigra Arn. Njegova staiDla dosegnu visinu od 38—40 m i promjer od 1,5—1,8 m. Vrlo je prililadan za pošumljivanje. Primorski bor zaprema površinu od 30.000 ha. Vrlo je čest između 300—900 m. U donjem svom pojasu raste zajedno sa crnikom, a u gornjem pojasu dodiruje se s crnim borom. Naročito je obilan u srednjem i južnom dielu otoka. Autor drži, da je korzički primorski bor jedna rasa sredozemnog primorskog bora zvana Pinus mesogeensis var. corteensis Sieschi et Gaussen. One odlikuju visokim uzrastom, pravnim i dugim deblom, riedkom krošnjom i crvenkastom koroni. Sporo raste, ali doživi visoku dob. Pitomi kesten zaprema na Korzici 33.000 ha. Raste pretežno u sredogorju, te po uvalama nižeg gorja. U planinskoj zoni kesten se nalazi često u uvalama između 500—1000 m, a najčešći je oko 700—800 m. Naiviše kestena ima u kraju Castagniccia (osobito u dolini Orezza). Osim toga ima ga obilno uz naselja: Bastelica. Bocognano. Evisa, Chisoni. Tattone, Zicavo i dr. Godine 1929. dobilo se na. Korzici oko 900.000 a. a irodine 1938. oko 400.000 qkestenova nloda. Odanle se izvozi kestenov taninski ekstrakt, te kestenov plod, odnosno kestenovo brašno. Kesten znači glavnu hranu velikog điela korzičkog pučanstva.. Površina kestenika ondje je zadnjih nekoliko deseti ieća znatno smanjena radi taninske industriie, kao i radi šteta od crne truleži. .Tele ima obilnije između 1200—1500 m. Raste u glavnom snora.dično ili u manjim grunama. Bukva pokriva oko 15.000 ha, a raste između 1200—1800 m. Plutnjakova glavna nalazišta jesu u donjoj dolini Taravo u pođručiu Sartene, te između m.jesta Bonifacio i Porto Vecchio, dakle u glavnom u južnom dielu otoka. Zanrema. površinu od nar hiljada hektara. Godišnja nrođukcija nluta iznosi ondje od 5000—20.000 q. Na. Korzici imade i medunca, ali u glavnom, tek na nekoliko mjesta. Kitnjak je posve riedak. Od linesenih vrsta zaslužuju osobito po zornost eukalinti. Najljepši nasadi od Euca- Ivptus globulus nalaze se uz obale zatona Por to, frdje 40-godišnja. stabla imaju promjer 40 do 50 cm i visinu od 35—40 m. Dr. M. Anlć SNAGA KOZABCEVIH »MBTVIH KAPITALA« Ravnatelj zagrebačke učiteljske škole g. I. R i b a r i ć u iednom razgovoru naglasio je i´tiecaj Kozarčevih romana, a prvenstveno ^^M r t V i h kapitala« na mladež u prvim srođinama ovoe vleka. Utjecai »Mrtvih kapitala « na tada-nie gimnaziste bio je toliki, da se mnoei od njih odlučio nosvetiti studiju poljodjelstva, kao zvanju, koje ie prvenstveno zvano izkoristiti mrtve kapitale označene u istoimenom romanu .Tosipa Kozarca. Tak o je bilo prije trideset i četrdeset godina, a slično je i danas. Jedan odraz aktuelnosti i privlačlvosti Kozarčevih »Mrtvih kapitala« nalazimo i u jed nom članku tiskanom, u tjedniku »Nezavisna Država Hrvatska« od 5. veljače 1942. godine, koii nosi naslov »Mrtvi kapitali«. Bilježinio taj odraz to više. što je pisac tog članka Luk a Tomljenovlć. seljački mladić, kako se sam pođpisuje. U vezi s .Tosipom Kozarcem Tomlienović piše: »Odrastao sam u manioj varošici naše ravne Slavonije, te sam pohađao tri razreda građanske škole. a,li sam ie morao ostaviti, jer sani bio potreban kod kuće, budući mi je otac težko obolio i niie bio sposoban raditi sve poslove. Kako sam imao vruću želiu za čitaniem dopale su ml u ruku razne kniige. Međutim najviše mi se u srdce usjekla 264 |