DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Spomenuti pokusi govore nam, da je amorfa u poplavnim područ j i^ a zaista opasan grm. Ondje se ona lako razmnožava, jer se njeno sjeme na daleko raznosi za vrieme poplava, voda razmoči -mahunicu, a sjeme čini pogodnim za klijanje. Ako takova vođa pravovremeno ode, mogu se stvoriti vrlo povoljni odnošaji za klijanje amorfina sjemena. Kako se iz pokusa vidi, amorfa je i obzirom na dugotrajnost klijanja vrlo izdržljiva. Njena štetnost u toliko je veća, što joj je prirodni pomladak gust, te što i u ođraslijoj dobi čini težko prohodan guštik. Upotreba đrveta Uzput se napominje, da se na pokusima vršenim zadnjih nekoliko godina u fakultetskoj park-šumi Maksimir pokazal o koristnim uništavanje amorfe sječom njenih grmova u sredini ljeta. Ako se takva sječa provodi kroz par godina uzastopce, može se amorfa prilično dobro suzbiti. Širenje amorfe može se suzbiti i . tako, da joj se cvjetni klasasti grozdovi odrežu. Taj posao najuputnije je obaviti nakon završenja cvatnje (radi pčela), ali svakako prije đozrenja ploda, Dr. M. Anlć BAGBEMOVINA KAO BUDNIČKO DRVO Od dobrog rudničkog đrveta se zahtieva da je dovoljno čvrsto, trajno, lako, zdravo, bez kvrga i grešaka. Osobito se ciene one vrste, koje pucketaju prije loma. Ovo pucketanje đrveta prije loma znak je radniku rudaru da mu prieti opasnost ođ urušenja rova. Od rudničkog se đrveta među ostalim traži, da bude razmjerno jeftino. U mehaničko-tehnoložkom institutu državnog zavoda za istraživanje đrveta u Njemačkoj izvršeno je izpitivanje prirodnim putem Prostorna Modul elastičnosti E,, težina kg/cm2 kg/m3 740 126000 .. . 135000 . . . 143000 Ovim pokusima je utvrđena ona čvrstoća na tlak kod koje je nastupilo prvo jasno pucketanje đrveta, a koje se je moglo čuti sa uđa- Ijetnosti od 1 m od podpornja. To je pucketanje nastupilo kod optećenja, koje je za 30% bilo manje od čvrstoće tlaka trupčića. Kad se je opterećenje povisilo za daljnjih 10% čulo se je pucketanje u udaljenosti od nekoliko metara od podpornja. To je pucketanje po jačini tona raslo sve do opterećenja, koje je bilo 15% ispod čvrstoće na tlak. Kad se je opterećenje Pregled mehaničkih svojstava rudničkog đrveta Prostorna Vrst težina tu đrveta kg/m^ Bor 340 ... 545 .. . 900 Ariš 450 ... 610.. . 865 Smreka 340 ... 480.. . 700 Jela 360 ... 460.. . 760 Hrast 440 ... 705 .. . 965 Bukva 545 ... 740.. . 930 Bagrem 600 ... 785.. . 915 11 . ..14 cm., Modul elastičnosti kg/cm2 62000 ... 108000 57000 ...108000. 66000 ... 100000 59000 ... 100000 81000 ... 112000 90000 ... 144000 122000 Jasno i rano pucketanje bagremovine prije loma, kao i ostala mehanička svojstva, ko. ja su ovim istraživanjem utvrđena, potvrđuju već ranije stečeno iskustvo rudai´skih krugova o bagremovini kao dobrom rudničkom đr prosušenih bagremovih trupčića u svrhu utvrđivanja čvrstoće na tlak,. modula elastičnosti i one čvrstoće na tlak kod koje se čuje prvo jasno pucketanje đrveta. Dužina izpitanih bagremovih trupčića iznosila je oko 60 cm, a promjer se je kretao u granicama od 12—16,7 cm, srednji promjer trupčića je bio 13,5 cm. Sadržaj vlage istraženih tijupčića je iznosio 24.. . 26 .. . 29%. Svojstva istraženih trupčića pregledno su prikazana u slieđećoj tabeli: Pucketanje je započelo Čvrstoća na tlak kod čvrstoće na tlak ođ kg/cm kg;cm2 301 ... 383...449 174 ... 291.. . 390 diglo do gornje granice t. j . do čvrstoće na tlak, trupčić je uz prasak pukao. Dobiveni rezultati izpitivanja dobro se poklapaju sa ranijim istraživanjima i pokazuju za bagremovinu veću čvrstoću na tlak ođ borovine, smrekovine i hrastovine. Radi upoređenja donašamo u slieđećoj tabeli pregled važnijih tehničkih svojstava borovine, ariševine, smrekovine, je lovine, hrastovine, bukovine i (promjer istraženih trupčića vlaga 20%). E„ . ... 180000 .. 180000 . ... 190000 . ... 155000 . ... 121000 . ... 162000 Čvrstoća na tlak kg/cm2 140 ... 340 .. . 180 ... 270 .. . 190 ... 270 .. . 160 ... 250 .. . 260 ... 340 .. . 230 ... 340 .. . 380 410190. 350290 420315 310300 380350 540340 bagremovine. iznosio je Čvrstoća savijanja kg|cm2 . . 475 . . . 1100 . . 460 . . . 710 . . 495 . . . 870 . . 465 . . . 750 . .500 . . . 570 . . 570 . . . 980 655 vetu. Greške kao što su zakrivljenost, sabljast rast i usukanost debla znatno smanjuju mehanička svojstva. To vriedi osobito za modul elastičnosti. H-t 263 |