DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Zaštita šuma O KLIJAVOSTI AMORFINA SJEMENA tJber đie Keimlahigkeit đer Samen von Amorpha fruticosa L.) Savezno sa člankom prof. dr. A. P e t r a-Sjeme je ubrano u park-šumi Maksimir, gdje č 1 ć a »Amorfa kao nov i opasan korov u poje amorfa uzgajana radi ukrasa i odanle se savskim šumama«, otisnutim u šumarskom liproširila na više mjesta tvoreći grupice guštistu 1938., str. 623.-626., izpitivao sam u Zaka. Sjeme je ubrano u jeseni 1938. Prije izpitivodu za uzgajanje šuma na Poljodjelsko-šumar-vanja ono je stajalo oko mjesec dana u uredskom fakultetu u Zagrebu valjanost sjemena skim prostorijama. Bilo je prema tome prilično ovog štetnog grma. prosušeno. Prilikom izpitivanja sjeme je ostalo Postotak klijavosti sjemena (u mahunicama): Keimprozent der Samen (In den Hulschen): Tab. 1. ce Sjeme pri. e izpitivanja klijavosti močeno u vođi, ali nije potonulo. Upotrebljeno je sjeme, koje je močeno: XoTS aH N o .2fe Sjeme prije izpitivanja klijavosti nije močeno Die Samen vor der Keimpriifung slnd nicht eingeweicht Die Samen vor der Keimpriifung im Wasser eingeweicht, aber nicht untergegangen. Vervvendet wurden Samen gewelcht: dana : — durc h Tage : 1 2 3 1 4 1 5 6 8 10 13 1. 5 1 3 1 8 5 9 19 8 2. 15 29 26 33 27 34 35 41 37 17 3. 32 55 45 49 48 48 45 49 44 20 4. 40 62 52 67 53 56 47 51 49 23 6. 48 65 55 65 59 60 56 66 54 27 6. 56 70 60 69 61 63 56 60 55 28 7. 60 74 65 72 64 67 57 63 64 40 8. 64 77 67 74 69 72 61 70 70 51 9. 70 82 71 79 74 77 69 77 75 57 10. 76 85 75 83 78 80 75 79 76 58 11. 81 87 79 86 80 81 77 81 75 63 12. 82 87 80 88 84 82 77 82 75 63 Postotak klijavosti sjemena (u maliuiiicama): Keimprozent der Samen (in den Hulschen): Tab. 2. Sjeme prije izpitivanja klijavosti močeno u vodi i potonulo. Upo-| trebljeno je sjeme, koje je potonulo i tome stanju bilo u vodi: Do konca ... tjedna Die Samen vor der Keimpriifung im Wasser eingeweicht unđ untergegangen. Vervvendet wurđen Samen, die im Wasser untergegangen Bis zum Ende dei: . .. und in diesem Zustand verblieben sind: Woche dana: — durch Tage: 1 1 2 3 4 1 5 6 1 8 11 15 20 30 ! 1. 68 67 92 93 71 81 75 80 47 39 15 i 2-69 60 96 82 88 81 87 52 43 63 i 3. 73 83 80 81 87 56 46 56 1 4. 83 90 83 88 59 63 62 i 6. 85 92 84 90 72 67 65 I 6. 84 93 76 72 7. 88 94 79 73 8. 90 96 81 76 9. 82 76 10. 82 76 i 11. 83 79 12. 84 80 261 |
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 20 <-- 20 --> PDF |
u mahunicama, jer u tome stanju dolazi ono u prirodi. Prema tome ovdje ćemo pod sjemenom misliti sjeme u mahunlci. Za Izpltivanje upotrebljeno je sjeme, koje prije toga nije bilo močeno, kao i sjeme, koje je bilo močeno u običnoj vodi. Od močenog sjemena posebno je izpitivano sjeme, koje je plivalo na vodi kroz 1 do 6, 8, 10 1 13 dana, a posebno sjeme, koje je nakon plivanja samo od sebe potonulo i ostalo u tome stanju kroz 1 do 6, 8, 11, 15, 20 i 30 dana. Posljedci tog Izpitivanja sadržani su u tabelama br. 1 i 2. Sjeme, koje nije bilo u obće močeno, imalo je sasma malu energiju klijavosti, t. j . broj sjemenaka proklijalih u prvom tjednu. Najveću klijavost imalo je ono istom u 3. tjednu. Ono je u priličnom broju klijalo zapravo kroz 2.5 mjeseca, a pojedine sjemenke klijale su i nakon 3.5 mjeseca. I, kod močeno g sjemena, koje prije stavljanja u klijalo nije bilo potonulo, značajna je posvuda mala energija klijavosti. Kod takvog sjemena, koje je močeno 1 dan, najveća je klijavost bila u 3. tjednu, dakle kao i kod nemočenog sjemena. Kod sjemena močenog 2 dana bila je najveća klijavost u 2. tjednu, a u tome tjednu bila je najveća klijavost i kod sjemena močenog kroz 3 do 6 i 8 dana. Najveću energiju klijavosti imalo je sjeme močeno 10 dana. Ako se uzme kao običan rok za izpltivanje klijavosti 4 tjedna, vidi se, da je u tome vremenu sjeme, koje nije bilo močeno, klijalo sa tek oko 40%, nakon 10 tjedana sa 76%, a nakon 12 tjedana sa 82%. Od močenog, a nepotonulo g sjemena iznosio je procenat klijavosti kako sliedi: Sjeme močeno Postotak klijavosti nakon 4 10 15 tjedana: 1 dan 62 85 90 2 dana 52 75 81 3 57 83 89 4 53 78 86 5 ., 56 80 83 ´ 6 „ 47 75 79 8 „ 51 79 85 10 , 49 75 79 13 „ 23 58 67 Najbolju klijavost pokazalo je sjeme, koje je bilo močeno, a nepotonulo, kroz 1 dan. Sjeme močeno kroz 2 do 10 dana ponaša se, kako odavle vidimo, više manje podjednako, a sjeme močeno 13 dana pokazuje znatno umanjenje klijavosti. Dugotrajna pojedinačna klijavost opažena je kod svih proba. Kod nemočenog sjemena klijalo je posljednje sjeme u 16. tjednu. Od močenog, a nepotonulog sjemena klijalo je posljednje sjeme, i to kod sjemena močenog kroz 1 dan u 17. tjednu, močenog kroz 2 do 6 dana u 20. i 21. tjednu, kroz 8 dana u 14. tjednu, kroz 10 dana u 17. tjednu i kroz 13 dana u 19. tjednu. Amorfino sjeme dosta se dugo drži na vođi. Ako je svježe, ono će potonuti već za kojih desetak dana, a ako je suho, ono će mnogo duže plivati. U tabeli br. 3. prikazan je tok tonjenja sjemena ubranog u jeseni 1938. g. u Maksimiru, koje je poslije toga držano u uredskim prostorijama preko mjesec dana, te je prema tome bilo dobro prosušeno. Od izpitivanih 3800 mahunica vidi se, da je u prvom tjednu potonulo oko 15%, a većina da ih je potonula istom u 3. tjednu. Potonul o sjeme pokazuje posve drugi tečaj klijanja, nego sjeme, koje je plivalo. Dakako, da je tu od važnosti i okolnost, da su potonule sjemenke bile najbolje kakvoće. Kod potonulog sjemena, koje je u tome stanju ostalo kroz 1 do 8 i 11 dana, energija klijavosti u glavnom je dosta velika. Takvo sjeme, koje je bilo u vodi 15, 20 i 30 dana, pokazuje sve veće umanjenje energije klijavosti. Potonulo sjeme, koje je u tome stanju bilo kroz 1 do 4 dana, izklijalo je posvema u 1. do 3. tjednu. Isto to u glavnom vriedi i za sjeme, koje je bilo u vodi kroz 5 i 6 dana. Sjeme, koje Tab. 3. Od 3800 sjemenki (u mahunicama) (metnutih u vodu 22. XI. 1938.) potonulo nakon . . ukupno dana 1 42 1.1 2 161 4.2 3 204 5.4 4 262 6,6 6 431 11.3 7 567 14.7 8 658 17.3 9 931 24.6 U 1407 370 13 2084 64.8 14 2176 57,3 15 2313 60.9 16 2824 74,3 18 3186 83.8 91.1 3462 20 97.2 8692 23 je bilo u vodi kroz 8 i U dana, izklijalo je do konca 8. tjedna, a ono, koje je bilo u vodi 15 i 20 dana, do konca 12. tjedna. Sjeme, koje je kao potonulo bilo u vodi kroz 30 dana, završilo je klijanje koncem 5. tjedna sa 65%. Ono je prema tome pokazalo najlošiji posljedak. Sjeme, koje je prije izpitivanja p o t o nu 1 o i u tome stanju bilo 11 dana, pokazalo je energiju klijavosti od 80%, a klijavost do konca 4. tjedna 88%. Kod sjemena, koje je bilo u vodi 15, 20 i 30 dana, opaža se znatno umanjenje energije klijavosti. Ona iznosi 47, 39 i 15%, a do konca 4. tjedna izklijalo je od toga sjemena u pojedinom slučaju oko 60%. Iz izloženog vidimo, da nemočen o sjeme klije sporo i dosta loše. Močenje, dakle u prirodi poplava, povisuje klijavost, odnosno odatle se znatno utječe na povećavanje energije klijavosti, a i u obće na povećanje postotka klijavosti. Potonulo sjeme odlikuje se velikom energijom klijavosti (to važi samo do izvjestnog vremena). Prema gornjim pokusima možemo zaključiti, ako voda ode u vremenu od 10 dana nakon što je sjeme potonulo, ono je postalo veoma podesno za klijanje. Ako potonulo sjeme ostane duže u vođi, počme ono u njoj klijati. Od 96 mahunica, koje su kao potonule bile u vodi 20 dana, zadnjih par dana proklijalo je u vodi 7 sjemenaka. Od 41 mahunice, koje su bile u vodi 30 dana, proklijalo je zadnjeg tjedna 7 sjemenaka. Kako je već naglašeno, izpitivano sjeme bilo je prilično prosušeno, a njegova klijavost izpltivana je u toku zim e (1938/39). Dakako, da će svježe sjeme i sjeme, kojeg bi se klijavost izpitivala u povoljnije vrieme, dati bolje posljeđke u pogledu klijanja. 262 |