DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 18 <-- 18 --> PDF |
capillata, Quercus pubešćehs, Mespilus germanica, Galeopsis pubescens, Galium vei*num, Sarothamnus scoparius, Carex umbrosa, C. Fritschii, Luzula nivea, Silene rupestris, Dianthus Seguieri, Jasione montana, Hieracium murorum ssp. tenuiflorum i dr. Od značajnih vrsta zadruge Quercetum medioeuropaeum ne nalaze se u snimkama iz južnošvicarskih kestenovih šuma: Hypericum pulchrum, Genista germanica, G. pilosa, G. Forsteri, Cytisus sagittalis, Lonicera periclymenum, Luzula nemorosa, Hieracium levigatum i dr. Obzirom na spomenute razlike i osobitosti u sastavu L ii d i je izlučio insu bričke (južnoalpske) kestenove šume kao posebnu asocijaciju. Među značajnim vrstama te zadruge iztiču se: Festuca capillata, Carex Fritschii, Castanea sativa, Lathyrus montanus, Viola Riviniana, Rhamnus frangula, Teucrium scorodonia, Ga leopsis pubescens, Euphrasia cisalpina i Hieracium murorum ssp. tenuiflorum. Čini se, da je Carex Fritschii, a po svoj prilici i Hieracium murorum ssp. tenuiflorum, strogo vezan na tamošnje kestenove šume. Zadrugu južnošvicarskih kestenovih šuma nazvao je L ii d i 1940/41. g. Querceto-Castanetum insubricum. Zanimljivo je, da su obje navedene zadruge kestenovih šuma, hrvatsku i južno švicarsku, pronašh njihovi iztraživači (H o r v a t 1938. g., Liid i 1940/41. g.), do šavši neovisno do sličnih posljedaka. Kestenove šurne na južnim padinama Alpa pokazuju izvjestne sličnosti sa našim kestenovim šumama. I one su acidifilnog karaktera, a rastu pretežno na silikatnim tlima. Međutim u sastavu tih dviju zadruga postoje znatnije razlike. Tako u tipičnim našim kestenovim šumama ne nalazimo nigdje hrasta medunca, lužnjaka, a gotovo ni cera. U njima nema mušmule, jarebike, kao i drugih nekih vrsta, koje se spominju u južnoalpskim kestenovim šumama. Postoje prema tome između spomenutih zadruga razlike, koje imaju svoj uzrok u biljnogeografskim i životnim odnošajima pojedinih biljaka. Naše tipične kestenove šume čini se prema tome, da su mnogo samostalnije izgrađene. One su jasno uočljive kao posebne jedinice. Odlikuju se svojom posebnom florom i građom, te odatle vidimo, da je prot. dr. I. H o r v a t s pravom odnosnoj zadruzi dao ime Querceto-Castanetum croaticum. U zadruzi Querceto-Castanetum croaticum obuhvaćene su naše izrazito kestenove, kao i mješovite kestenove, kitnjakove i bukove šume, a isto tako i accidifilne kitnjakove šume. Ona obuhvaća i acidifilne bukove šume. Naziv zadruge odlično, dakle, odgovara za kestenove, kao i za mješovite kestenove i kitnjakove šume. Međutim ima kod nas krajeva, gdje su razvijene acidifilne kitnjakove šume ili šumice, a gdje kestenu nema ni traga. Takve su na pr. kitnjakove šumice u području ličkih, bosanskih i hercegovačkih polja; u njima nema kestena iz klim,atskih obzira. Takve su i mnogobrojne, a često prostrane naše kitnjakove šume, koje su nastale degradacijom šuma kitnjaka i običnog graba. Budući da je zadruga Querceto-Castanetum croaticum dosta obsežna, postoje, kako vidimo, izvjestne razlike i unutar njene građe, odnosno životnih odnošaja, te će na osnovu toga trebati iz te zadruge u toku daljnjih iztraživanja izdvojiti više subasocijacija. LITERATURA 1. Ani ć M.: Pitomi icesten u Zagrebačkoj gori, Glasnik za šumske pokuse br. 7, Zagreb 1940., s. 103-312. — 2. Ani ć M.: O rasprostranjenosti evropskog pitomog kestena, Za^eb 1942., s. 1-142. — 3. Horva t I.: Biljnosociološka iztraživanja šuma u Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse br. 6. Zagreb 1938., s. 127-279. — 4. Liidi W.: Die Kastanienwalder von Tesserete. Beitrag zur Soziologie der Kastanienwalder am Siidhang der Alpen. Sonderdrucl^ aus R ii b e 1 und Liidi: Bericiit iiber das Geobot. Forschungsinstitut R ii b e 1 in Ziirich fiir das Jahr 1940., Ziirich 1941., s. 52—84. ZUSAMiVIENFASSUNG In diesem Artikel wurden die pflanzensoziologisciien Hauptmerkmale der Kastanienwalder in Kroatien und der siidlichen Schweiz dargestellt. Die kroatischen Kastanienwalder wurden von Frof. Dr. I. Horvat (1938.) in die Gesellschaft Querceto-Castanetum croaticum, diejenigen aber in der siidlichen Schweiz (Forscliungen durchgefiihrt im Gebiet Tesserete im Kanton Tessin) wurden von W. Liidi (1940/41.) in die Gesellschaft Q u e r c e t o-C a s t an etum insubricum eingereiht. 260 |