DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Za zaštitu smatram najznačajnije i najpodesnije žive pieske na Molvanskom briegu, koji predstavljaju posebnu prirodnu rietkost, jer daju sliku piesaka, kakvi su oni bili u doba, kad su Podravske pieske pohodili prvi naši iztraživači. Osim toga obrasli su rubovi Molvanskog briega bagremicima i nasadima topole, pa tako ne predstavljaju živi piesci, koji leže unutar zaštitnih šumica, nikakvu opasnost za obližnja polja. Nadalje su veoma značajne plohei piesaka, koje leže zapadno od imovinske šume, te su obrasle pretežno lišajevima. One su u znanstvenom pogledu vrlo zanimljive, a uz to su podpuno bezopasne. Te plohe čine sa obližnjom već zaštićenom borovom šumom slikovitu cjelinu. Na još nepošumljenim dielovima piesaka Đurđevačke imovne obćine nalazi se također vrlo značajna vegetacija te je hitno potrebno, da se bar jedan dio tih piesaka sačuva. U tu bi svrhu bilo najpodesnije i najzanimljivije područje oko velikog izpuha, koji leži na imovinskim piescima. ZAKLJUČAK. Na početku ove razprave iztakli smo, da su bili Podravski piesci, kao jedino veće pješčano područje u Hrvatskoj, već četrdeset godina predmetom prirodoslovnih iztraživanja. Moja je nakana bila, da proučim biljni pokrov tih piesaka na osnovu savremenih tekovina biljne sociologije. Da bi se mogao baviti iztraživanjem njihove vegetacije, morao sam ih predhodno ne samo floristički proučiti, već se pored toga pozabaviti i sa pitanjem njihovog prostiranja, postanka i sastava, zatim sa podnebnim prilikama toga kraja, a uz to se osvrtati i na prilagodbe bilja na poseban način života na piescima. Nakon kratkog pregleda dosadašnjih iztraživanja zaustavili smo se na pitanju razširenia tih piesaka u Podravini, te smo upoznali imena pojedinih njihovih područja. Oslonivši se´na dosadašnje radove o tim piescima, smatramo, da su oni naslagani djelovanjem snažnih vjetrova krajem diluvialnog doba. Iz Kučanovih i Sandorovih podataka o mineralnom, kemijskom i fizikalnom značaju tih piesaka, možemo zaključiti, da je njihova gospodarska vriednošt mala. Promatrajući pođnebne prilike toga kraja ustanovili smo, da primaju piesci znatnu količinu oborina, te da je njihov razpoređ pogodan za razvitak vegetacije. Zatim smo iznieli broj. smjer i godišnji razvitak jakih vjetrova u Podravini iztaknuvši njihovo sudjelovanje kod oblikovanja Podravskih piesaka. Nato dajemo pregled različitih prilagodaba bilja na posebne životne prilike piesaka, te promatramo oblik podzemnih i nadzemnih organa naših pješčarki, osvrćući se na njihov razpoređ u tlu i njihovo izmjenjivanje u toku godine. U popisu nađenog bilja naveli smo 297 različitih vrsta i odlika, koje su većim dielom ograničene tek na mali broj nalazišta u Hrvatskoj, a neke su podpuno nove za hrvatsku floru na pr.: Cvtisus ratishonensis ssv. hiflorus, Linaria genistifolia var. angustifolia, Veronica Dillenii i Tragopogon hrevirostris. Kod određivanja biljnogeografskog položaja Podravskih piesaka obazirali smo se naročito na vrste, koje izgrađuju biljnu zadrugu naših piesaka, te smo ustanovili, da je naročito čest pontski i eurosibirski florni elemenat, ali da je za florni položaj naših piesaka od naročitog značaja pojavljivanje panonskog, baltičkog i subatlantskog flornog elementa. Na osnovu pojavljivanja velikog broja pontskih vrsta, zatim nekih značajnih baltičkih i panonskih elemenata pripojili smo Podravske pieske panonskorn sektoru srednjoevropske florne provincije. Iztraživanje biljnog pokrova vršena su strogo u smislu Braun-Blanquetove biljnosocioložke škole. Vegetacija Podravskih piesaka pripada po našem mišljenju posebnoj panonskoj svezi Festucion vaginatae Soo, a ova pripada biljnosociložkom redu Coriine-phoretalia canescentis Tiixen. Pošto smo spomenuli ukratko slične zadruge u Panonskoj nizini, prešli smo na opis naše nove asociacije Corynephoreto-Festucetum vaginatae croaticum. Ta zadruga, koja je danas razširena na najvećem dielu Podravskih piesaka, po svome se sastavu bitno razlikuje od svih do sada opisanih biljnih zadruga sličnoga sastava. Ona se dieli na tri fizionomski jasno odjeljene, floristički lučene i ekoložki uvjetovane subasociacije, a svaka od njih na veći broj značajnih facijesa, koje smo podrobno opisali. Razvitak pješčane zadruge i njezino potiskivanje zavisi od mnogostrukog utjecaja raznih ekoložkih faktora, kao što to pokazuje naš pregled glavnih razvojnih nizova, dok je na posebnom grafikonu prikazan stepen žastiranja značajne skupine vrsta naše zadruge u odnosu prema stepenu žastiranja njezinih pratilica. Osim toga 254 |