DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Teucriuvn chamaedrys +.3, Festuca vaginata 1.2. Euphorhia cyparissias +.3, Verhascum thapsiforme +, Agropyron repens +.3, Scahiosa ochroleuca +, Bromus tectorum +.2, ChenopodiuTn alhum +, Centaurea rhenana +, Erpngium campestre +, BroTnus hordeaceus +, Rumex acetosella +, Tragopogon hrevirostris +. Ne samo izgažena mjesta, već i njive imaju često takav biljni pokrov, koji se znatno razlikuje po sastavu od svih njivskih facijesa, koje smo opisali u sklopu zadruge. Tako je na pr. jedna prije godinu dana napuštena njiva imala sliedeći sastav: Cvnodon dactylon 2.1, Secale cereale 1.1, Hibiscus trionum 1.1, Chenopodium. alhum 1.1, Anthemis ruthenica 1.1, Erigeron canadensis 1.1, Salsola kali 1.1, Portulaca oleracea +, Plantago indica +, Artemisia campestris +, Euphorhia cvparissias +, Peucedanum oreoselinum +, Zea mays +, Convolvulus arvensis +, Centaurea cyanus +. Vrlo su zanimljivi razvojni nizovi koji vode od vegetacije piesaka k vegetaciji močvarnih bereka, pa ćemo se i na njih ukratko osvrnuti. Livada, koja leži na samom rubu Braunovih piesaka, te je izdignuta svega dvadeset centimetara iznad obližnje močvarne livade, obrasla je biljnim pokrovom, koji ima sliedeći sastav; Plantago lanceolata 3.1, Daucus carota 3.1, Carex Mrta 2.1. B.umex acetosella 2.1. Cynodon dactylon 2.1, Linaria vulgaris 2.3, Holcus lanatus 2.2, Kohrauschia prolifera1.1, Crepis capillaris 1.1, Galium silvaticum 1.1. Achillea setacea 1.1. Crepis rhoeadifolia 1.1, Jasione montana +, Sedum sp. +, Melandrvum sp. +, Euphorhia cyparissias +, Scahiosa ochroleuca +, Erigeron canadensis +, Corynephorus canescens + , Artemisia campestris +, Asparagus officinalis +. Festuca vaginata +.2, Berteroa incana +, Hypericum perforatum +, Vicia sp. +. Podpuno drugog sastava je biljni pokrov u breziku. koji leži na vlažnoj plohi Braunovih piesaka. Sloj nizkog rašća sastoji se ovdje od sliedećih vrsta:,Care.x sp. 4.1, Agrostis alha 3.1, Agropyrum repens f. alaucum 1.1, Euphorhia esula 1.1, Vicia villosa +, Holcus lanatus +.3, Achillea collina +. Dalinji razvoj biljnog pokrova k močvari imao sam prilike promatrati uz baru, koja leži nasred Braunovih piesaka. Mjesto, gdie se nalazi ta bara, ponešto ie ulesnuto, a rubovi su mu obrasli borovom šumom. Na rubu te šume, u neposrednoj blizini same bare, leži ploha sliedećeg sastava: Holcus la.natus 3.2, Agrostis canina 3.2, Leontodon taraxacoides 3.1, Daucus carota 2.1, Polvtrichum sp. 2.3, Plantagolanceolata 2.1, Rumex acetosella 2.3, Achillea setacea 2.1, Ranunculus reptans 1.1, Scutellaria galericulata 1.1, Thymus sp. +, Cvnodon da.ctylon +, Trifolium repens + , Juncus conplomeratus +, Ajuga reptans +.3, Prunella vulgaris +, Ranunculus ^lammula +, Jasione montana +, Crepis echioides +, Euphorhia cyparrisias +.2, Festuca vaginata +, Tragopogon hrevirostris +. Lotus corniculatus +.3, Linaria vulgaris +, Erigeron annuus +, Cichorium intyhus +. Nekoliko koraka dalie počinje prava močvara uz pojavliivanje sliedećeg biljnog sastava: Carex sp. 4.2, Juncus conglomeratus 3.2, Agrostis canina var. varians 2.2, Lvtrum salicaria 1.1, Ranunculus flammula 1.1, Polygonum minus 1.1, Scutellaria aalericulata 1.2, Iris sp. +, Myosotis scorpibides var. laxa +, Galium palustre +, dok na samoj površini vode pliva vrsta Lemna minor. Pored ovih razvojnih nizova postoji još veći broi drugih, koje nećemo ovdie opisivati, jer izlazi iz obsega naše radnje. Među neopisani dio biljnog pokrova ide u prvom redu vegetacija šuma na Podravskim piescima. Ona pokazuje velike sličnosti sa sastavom naše zadruge, premda je ne bi mogli iednostavno pripoiiti samoj zadruzi. Koristno bi bilo, da se iztraže u bilinogeografskom pogledu te šume, tim više, jer one mnogo zanimaju naše šumarske krugove. 4. Zaštita prirode na Podravskim piescima. Podravski piesci predstavljaju važan prirodni spomenik. Oni su danas ugroženil Pošumljivanjem nestaje ploha za plohom, potiskuje se sve više izvorni biljni pokrov, pa tako nastaje uporedo sa pitanjem kultiviranja piesaka i pitanje njihove zaštite, kako bi se oni, makar i u manjim područiima, sačuvali u svrhu znanstvenog iztraživanja. Znatan je dio piesaka, koje sam izpitao g. 1939., do danas već znatno promijenio svoj izgled uslied brzog pošumljivanja. Zato postaje pitanje zaštite pojedinih površina iz dana u dan sve hitnije. G. 1939. stavljena je pod zaštitu čitava imovinska šuma kod Đurđevca, te je za-, branjeno svako njezino izkorištavanje. Ipak nema rezervat umjetno posađene šume one znanstvene vrieđnosti, koju bi imao rezervat prirodne šume, 253 |