DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1943 str. 10 <-- 10 --> PDF |
vulja prikazuje stepen zastiranja značajne skupine vrsta u svakoj pojedinoj snimci naše biljnosocioložke tablice, dok nam druge dvie krivulje označuju stepen zastiranja pratilica, i to podpuno izvučena, tanka crta za više bilje, a izprekidana za mahove i lišajeve. Te nam krivulje pokazuju, kako veliku ulogu ima značajna skupina vrsta kod izgradnje naše zadruge, ali pokazuju uz to i vrlo različit sastav pojedinih facijesa. Značajna skupina vrsta dobro je zastupljena već u početnoj subasociaciji (snimke br. 1—12 premda nema tamo takve stalnosti, kao u tipičnoj subasociaciji (snimke br. 13—32), što pokazuje, da su ove dvie subasociacije vrlo srodne. Naprotiv je stepen zastiranja značajne skupine vrsta u trećoj, sterilnoj subasociaciji vrlo malen (33—38 snimka). Stepen zastiranja onih vrsta višeg bilja, koje za našu zadrugu nisu značajne, već je samo prate, znatno je manji, a tek u pojedinim snimkama dostiže veće vriednosti. Vrlo je zanimljiva uloga mahova i lišaja — pratilica naše zadruge. Kao što prikazuje izprekidana krivulja mahovi i lišaji pojavljuju se vrlo obilno u onim facijesima tipične subasociacije, koji se odlikuju većom količinom humusa u tlu, a to su pašnjaci i mjesta bogata šumskim humusom (snimke 13—22). Premda dosta različitog sastava, svi su ti facijesi povezani velikim brojem zajedničkih vrsta, te tvore posebnu, jasno lučenu zadrugu Corynephoreto-Festucetuiivaginatae croaticum. Naprotiv, ima na piescima mjesta, koja su obrasla vegetacijoni posebnog izgleda i vrlo različitog, od sastava naše zadruge podpuno odvojenog, biljnog pokrova. Biljni pokrov takvih mjesta ne možemo dakle uvrstiti u našu zadrugu. Jn/htAi I I I I I I I < I I I I I I I HH već ga smatramo prelaznim stadijima, koji vode k drugim, za pieske često podpuno stranim zadrugama. Pojedini predstavnici, naše zadruge zadržali su se i u sastavu t´h prelaznih stadija, te nas podsjećaju, d;. se još uviek nalazimo na piescima. Vrlo je zanimljiv i značajan sastav biljnog pokrova onih ploha, koje su izložene jačem gaženju, a to su u prvom redu pješačke staze, zarasli kolni putevi, okrajci puteva, pa ^atim obrasli dio puta između kolnih jaraka. Na jednoj takvoj izgaženoj plohi na putu, koji vodi preko piesaka iz Đurđevca u Kalinovac našli smo biljni sastav sliedećeg sastava: Poa annua 3.2, Bromus hordeaceus 2.1, Bromus hordeaceus var. nanus 1.3, Anthemis ruthenica 1.1, Trifolium campestre l.li, Polygonum aviculare 1.3, Scleranthus perennis 1.3, Moenchia mantica +, Cynodon dactylon +, Ranunculus hulhosus +, Erodium cicutarium +. Na manje gaženoj tratini uz molvansku župnu crkvu bile su prilike za razvoj biljnog pokrova nešto povoljnije, što pokazuje biljni sastav te plohe: Cynodon dactylon 4.1, Silene inflata 3.2, Rumex acetosella 1.1, Erigeron canadensis 1.1, Kochia arenaria 1.1, Tunica saxifraga 1.1, HyT}ericum per.foratum 1.1, Euphorhia cyparissias1.1, Plantago indica +, Anthemis ruthenica +, Trifolium arvense +.2, Tortula sp. 2.3. Tratina kod lugarnice na rubu imovinske šume još je manje izložena gaženju, pa ima sliedeći značajni sastav: Festuca vaginata 3.2, Cvnodon dactylon 3.1, Berteroa incana 3.1, Hypericum perforatum 1.1, Tunica saxiiraga 1.3, Plantago lanceolata 1.1, Centaurea rhenana 1.2, Achillea collina 1.1, Euphorhia cyparissias 1.1, Artemisia campestris 1.1, Erigeron canadensis 1.1, Potentilla argentea 1.1, Carex hirta 1.1, Apera špica venti 1.1, Malva alcea +, Anthemis ruthenica +, Rumex acetosella + . Strmi rub pješčane sipine uz željezničku postaju Vukosavljevica još je manje izložen gaženju. On ima sliedeći sastav: Avera špica venti 2.2, Peucedanum oreosel. inum 2.2, Agrostis alba var. gigantea 1.2, Achillea colHna 1.2, Salvia vratensis 1.1, Erigeron canadensis 1.1, Tunica saxifraga 1.3, Cynodon dactylon 1.1, Carex sp. 1.1, 252 |