DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 8 <-- 8 --> PDF |
pristup na nje samo na nariedko smještenim i na osobit način uređenim priključcima i konačno izim »amovoza zabrana vožnje svim ostalim vozilima. Jasno je onda i zašto su se te dosad neviđene i gigantske pruge morale graditi iz temelja, jer samo na taj način mogle su savršeno udovoljiti postavljenom cilju, t. j . omogućiti samovozima sigurnu i neograničenu vožnju, najkraćim putem, uz povoljnu, dakle i uz najveću brzinu, u najdaljnje krajeve. -No u tom smjeru trebalo je poboljšati i Sive ostale ceste, izvan i unutar naselia, jedne u većoj, druge u manioj mjeri, a neke barem u toliko, da se sprieći obilno stvaranje blata i prašine. Kako su i ti putovi bili i ostali povezani sa prvorazrednim cestama i prugama za samovoze, ne samo sa priključcima, nego i sa svim ostalim potrebama modernog prometa, ingerencija državne vlasti sve se više proširivala i na ove. Sve to dolazi do izražaia u zakonima, naredbama i propisima, koii se odnose na izgradnju i uzdržavanje javnih putova, a javljaju se privremeno i po potrebi u skladu sa stečenim izkustvom, u vodećim državama prije, a drugdje poslije. Općenito, može se reći, ti zakoni, naredbe i propisi ne izključuju nasade ni u kojem slučaju, niti ih uklaniaiu odanle, gdje za nje ima dovoljno životnog prostora, a nisu na štetu ni putu ni prometu. Nasuprot usklađuiu se sve više sa danas priznatim shvaćaniem i peslom: Nije dovoljno da cesta kao jedno od najvažniiih kulturnih dobara podpuno odgovara samo namienienoj svrsi. t. j. daie produkt samo hladnog razuma i današnje materiialne kulture, nego ie potrebno, da ie ujedno i produkt stvaralačkog duha i kulture uobće, t. j. da je i umjetničko djelo, izrađeno u savršenom skladu sa prirodom oko nje. Cesta treba da je ne samo produkt, nego i nosač podpune kultur e. danas isto tako, kao što je to i bila u sva vremena. Za polučenje tog cilja potrebno je, da se već linija ceste oblikuje, objekti osnuju, a građevni materijal izabere u skladu sa okolicom. S tim opravdanije i potrebnije je, da se tako postupa i sa nasadima uz cestu. Rečeni zakoni, naredbe i propisi ostavljaju prilično slobodne ruke u posliedniem pogledu; većim dielom su negativne naravi, u koliko govore o nasadima. .. i. iztiču ono, što se ne može dozvolit obzirom na cestu i promet, a stvaralačkom daru osnivača i izvađača prepuštaju ono, što se može i mora učiniti, da se postigne podpuno kulturno dielo. Kad se dakle unotrebb´avaiu nasadi kao sredstvo za nolučenie tog ideala, prema izloženom ne će biti dovolino uzeti u obzir samo potrebe ceste i prometa na njoj. nego će bit nužno u punoj mieri uvažiti i utiecaj okolice. Jer sve troje zaiedno: cesta, nasad i okolica treba da čini skladnu c i e 1 i n u. U početku niie se uzimala u obzir okolica kod izbora nasada. Barem ne sviestno. Kako su ipak mnogi priedlozi, mišljenja i riešenia o nasadima iz te dobe takove naravi, da se mogu primieniti bez promjene i onda, kad se uzme u obzir i okolica, iznosimo ih naiprije. Počiniemo sa drvoredom i to uz ekstravilanske ceste. Prije opisanim lošim stranama pridolazi još i ova: Jednoličnost pravilno poredanih stabala do bezkonačno.sti uz brzu vožnju jednako zamara vozača kao i monotonost bezkonačne stepe. Drvored djeluje poput guste kulise, a struianje zraka uza nj izvodi neugodno^ šuštanje. Opravdano ie dakle, da se prekine drvored i ondje, gdie se mož e fna pr. da se otvori liep izgledi, a ne samo tamo, gdie se mor a prekinuti. Drvored pak mladih stabala, kod koieg se još nisu razvile krošnje i sklopila poput krova, svojom sjenom, koja se pravilno izmienjuje sa svietlom, uznemiruiu vozača. Poradi toga i poradi već opisanih loših utjecaja na kolnik i promet, stavlja se drvored danas izvan ceste, po mogućnosti daleko onkraj cestovnog jarka. Leži li cesta na visokom nasipu, uputno je urediti zaseban tavanić na boku nasipa, da se na nj može smjestiti i uzgojiti drvored kako treba. Na rubove ceste pak na vrhu nasipa stručno i koristno postavljaju se samo kolobrani. Po noviiim propisima u Francuzkoj sade se drvoredi izvan ceste, na posebnom traku zemljišta. U Americi primakla su se stabla rubu ceste, u koliko se ostavljaju ili sade. najbliže 1.5 m. U Švicarskoj (kanton Bern1. gdje su ceste uže, dozvoljeno je primaknuti stabla rubu ceste u pravilu najbliže 3.0 m; prolazi li pak cesta nasječenim strmim obronkom, dozvoljeno je podignuti drvored na nizbrdnoj strani i na samom rubu ceste, ako se kljaštre krošnje tako, da je prostor nad cestom uz deblo 4,0 m visoko prost od granja i lišća. (Širina samovoza računa se 3,3 m, a visina sa 3,80 m). U jačem usjeku, kroz koji prolazi cesta, drvoredu nema mjesta; zamienit ga može tratina i nizko grmeće, .194 |