DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 6 <-- 6 --> PDF |
rizirani promet, da je trebalo prema prije mnogo povećati polumjer krivosti linije ceste kao na lomovima trase, tako i na lomovima gradiante. A i u usjeku, u oštroj zavojnici, na nutarnjoj strani, potrebno je izvoditi kosine, ako su visoke, sa blažim nagibom prema prije, da se osigura slobodan vidik barem do 100 m napried. Nalazi li se odprije kakav objekt na takovom mjestu, koji zastire vidik (zgrada, ograda i si.) treba ga odstraniti. Samo se po sebi razumije, da se ne može na takovim mjestima podizati ni njegovati drveće, grmlje i si., koje bi također zastiralo vidik. Nasuprot sve ovo, ako postoji, treba da izčezne sa takovih mjesta, osobito na slobodnim potezima cesta izvan naselja, u ravnici i u humlju, gdje se vozi velikom brzinom. No ni vidik na obje strane sa ceste na krajinu, nije manje važan. Nesreće lako nastaju od životinja i od ljudi, koji ulaze sa strane neoprezno u prometni prostor, osobito u okolici naseljenih mjesta. Sa strane ugroženi su samovozi i sa, drugim putovima svake vrsti. A takovih križanja može biti mnogo, osobito na starijim cestama. Zato se ne uklanj a šum a na izvjestnu širinu lievo i desno od ceste samo poradi obaranja stabala, samo poradi odvodnje i podržavanja ceste u suhom stanju, nego baš i poradi slobodnog vidika na strane. Iz istog razloga kao u šumi, pogibeljna su križanja svake ruke, koja se nalaze u usjecima, pa križanja tik iza nadvožnjaka, dakle križanja, koja zaklanjaj. nadvožnjaci sa svojim nasipima i zidovima. Takova križanja treba smjestiti ili premjestiti na kakov pregledniji položaj izvan usjeka, dotično odmaknuti od nadvožnjaka daleko barem toliko, koliko je potrebno, da vozač dospije pregledati krajinu još prije križanja i udesiti vožnju prema potrebi. Dužinu slobodnog vidika na krajinu pred takovim mjestima pr?)cienjuju također sa barem 100 m. Na toj dužini ne mogu se naravno ni uzgajati nasadi, koji bi zastirali vidik. Kako je i u koliko je u gradovima i naseljenim mjestima (pa i izvan ovih u bregovima) dozvoljena brzina gibanja manja, tako i u toliko najzad opisane prilike manje smetaju i ugrožavaju motorizirani promet. Poradi toga razlikovat će se i mjere sigurnosti u tom pogledu na cestama unutar i izvan naseljenih mjesta. Konačno nasadi su bili pretreseni i sa strane troškova. Drveće, pa i nasad uobće, izim vlastite materijalne i estetske vriednosti, može doduše da odbacuje kakav godišnji, sad veći, sad manji dohodak. Tako na pr. kažu, u provinciji Hannover uz ceste prije svjetskog rata uzgajane voćke (većinom jabuke) donosile su čisti godišnji prihod od 45,6 Pf. po stablu. Kako je takovih stabala bilo oko 190.000, godišnje čisti dobitak od njih nije bio malen. Poslije svjetskog rata, iako su jedni dokazivali, drugi su osporavali rentabilnost uzgajanja voćaka. To je razumljivo. U jednu ruku težko je točn o razlučiti troškove uzdržavanja voćaka od troškova uzdržavanja cesta, u drugu ruku ta je rentabilnost relativna: izvan svake sumnje u oskudno ili u ratno doba uz malu ili gotovo nikakovu ponudu, problematična pak u mirno doba uz obilnu ponudu voća. Isto tako stoji p. p. sa dohodcima od tratina´ i si. S druge strane neosporno je, da su nasadi velika briga. Osobito voćke. Dobava sadnica, kolja, sadnja, kljaštrenje, profilaktične mjere, njegovanje, postupanje sa plodom, na drvu, za vrieme i poslije berbe, obnavljanje, osobito iza kakvog elementarnog opustošenja i t. d., skopčano je sa nemalim godišnjim poslovima.i novčanim izdatcima. No voćke bar donose plod. Za ostalo pak drveće, bez korisnog ploda, kažu, da je obzirom na te troškove, upravo »Geldfresser«: godišnje proždire silan novac (u Njemačkoj god. 1930. cea 0,4 RM po stablu), a onečišćuju i oštećuju kolnik. Osim toga svakako jedno i drugo drveće povećaje troškove izgradnje i uzdržavanja cesta, jer zbog njih treba odkupiti, izgraditi i u redu držati širi prostor. Briga oko nasada bila je prije izključivo, a i sad povjerena je u najviše slučajeva cestograđevnim Vlastima. Sav rad oko nasada (izim možda berbe voća, koja se obično izdaje u zakup) izvršuje cestarsko osoblje (u Njemačkoj prema u tu svrhu izrađenom naputku: Grundsatze fiir planmassige Bau m p f 1 e- g e e i n e r S t r a s s e n v e r w a 11 u n g). To je opterećenje, koje ih koči u izvršivanju ostalih poslova i dužnosti, a ne zadire ni strogo u njihovu struku. Nasad ima smisla i dolazi do svog punog izražaja samo onda, kad je brižno njegovan i stručno uzgajan. Neuspjeli ili zakržljali nasad ne samo da nije od koristi, nego i nagrđuje cestu i krajolik. Stručno uzgajanje, brižno njegovanje i obnavljanje nasada skopčano je pak sa godišnjim izdatcima, koji se svagda ni ne mogu predvidjeti, kao što se ni ne mogu predvidjeti nepovoljni utjecaji hirovite prirode. Kako ima cesta mnogo i posvuda, za njihovo uzdržavanje godišnje potreban novac odmjeren je obično oskudno. Nasadi smanjuju dakle ta sredstva još i više na račun 192 |