DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 47 <-- 47 --> PDF |
koje su sastavljene i obračunate na temelju Grundner-Schwappachovih drvno gromadnlh skrižaljaka (7. izdanje 1928., naklada P. Pa..., Berlin). — Te skrlžaljke sadržavaju obllkovisine za navedene vrste drveća prema visinama i prsnim promjerima. II. Kružno-plošne skrižaljke (Kreisf lachentafeln) sadržavaju kružne plohe za 4 cm široke debljinske razrede počam od 1 do 1000 stabala. Te su skrižaljke izvađene iz Kunzeovih pomoćnih skrižaljaka za snimanje drvnih gromada (Hilfstafeln fiir ..1...88...1......., 4. izd. 1928., Verlag P. ....., Berl^fe. III. Drvno gromadne množidbene skrižaljke (Massenmultiplikationstafeln) koje sadržavaju na pune kubike zaokružene umnožke oblikovisina sa kružnim plohama, te služe obračunu drvnih gromada. Drugi svezak: oblikovi, sinskl redov i (Formhohenreihen) nadopunjuje prvi, te sadržaje: I. skrižaljke oblikovisinskih redova za hrast, bukvu, smreku i bor. II. Izjednaćoajc skrižaljke za visinske razlike (Ausgeglichene Hohen-Taf eln) za iste vrste drveća; one su izračunate na temelju Wicdemannovih iztraživanja o pojednostavljenju ustanovljenja visina kod snimanja drvnih zaliha, kao i kod Philippovih skrižaljaka visina. Po ovim se skrižaljkama može visina srednjeg stabla i onda odrediti, kada u sastojini ustanovljena visina ne odgovara promjeru srednjeg stabla nego jednom drugom, za nekoliko centimetara različitom promjeru. III. Oblikovisinske skrižaljke deblovine (bez odbitka) za hrast, bukvu, smreku i bor prikazane su u 4 grafikona, koji su izvedeni iz Kn.iiževnost Grunđner Schwappachovih drvno gromadnlh skrižaljka (Tafeln der Derbholzformhohen — ohne Abzug — in graphischer Form fiir Eiche, Buche, Fichte und Kiefer). Ovim se grafičkim prikazom olakšava interpolacija kod ustanovljenja oblikovisine deblovine srednjeg stabla. U slučaju da se ima ustanoviti drvna gromada deblovine umanjena za gubitak kod rušenja i izrade, to se od dotične oblikovisine srednjeg stabla ima odbiti 10%. Opisane oblikovisinske skrižaljke dobro će poslužiti kod snimanja drvnih gro m.a da u svrhu inventarizacije velikih površina u sklopu uzraslih sastojina, jer će se njihovom primjenom pojednostavniti obračun masa te tako uz istu točnost ubrzati taksacione radne a tim i smanjiti njihove troškove. Na osnovu ustanovljene promjene oblikovisine srednjeg stabla pojedine sastojine u kojoj se uzastopno na jedan te isti način vrše periodička snimanja, mogu se dobiti pouzdani podatci o prirastu, što je pak od osobite važnosti za gospodarenje u priebornim šumama. Kako je korist od upotrebe ovih skrižaljaka kod šumsko uredajnih radova očita i ve}ika, to preporučamo, da sc)-one kod svih tih radova i kod nas primjene, dakako izpitavši predhodno u kakovom odnosu stoje njihovi obćeniti podatci prema lokalnim podatcima područja u kojima se snimanja drvnih gromada ima da izvrše. Dr. Ing. Zlatko Vajda L. HAUSKA: DAS FORSTLICHE BAUINUENIERWESEN, III. TEIL LANDVVEGE Das forstliche Bauingenieurwesen, izdavač prof. Ing. Dr. Leo Hauska. Band III: Landwege 1 Teil, 2 Abschnitt: »Der S t r a s s e nbau, Bauausfiihrun g«. Preradili docent Dipl. Forsting Dr. Franz . a f n e r, prof. Ing. Dr. phil. Josef S t i n . i Hofrat Dipl. Ing. Rudolf Feuctinger. Wien 1942. Naklada F r o m m e. Danas, kada šumar preuzima eksploataciju šuma u svoje ruke, smatram da, nije naročito potrebno naglašavati koristi, koje praktičar i teoretičar može da ima od jedne knjige ove vrsti. Istina, tehnička je literatura bogata sa ovakim djelima, ali za šumare je preobširna, tako da pojedinac izgubi previše vremena, dok se orientira i nadje što mu treba. U ovoj je knjizi međutim potanko i pregledno doneseno sve što jedan praktičar šumar treba pri gradnji šumskih puteva i cesta. Ova knjiga od 367 strana i 188 slika podieljeno je ui dva dlela: A. Tloznanstvene osnov e sa 2 poglavlja: I. građevni kamen cesta i II. Donji stroj ceste (obradio docent Dipl. Forsting. Dr. Franz Hafner); VODOGBAĐEVNI Pred kratko vrieme izdao je Savez vodnih zadruga Nezavisne Države Hrvatske prvi broj pomenutog viestnika namjenom, da služi vodograđevnim stručnjacima za Izlaganje njihovih misli 1 izkustva pri riešavanju pitanja poboljšbe tla 1 sredidbe naših vodotoka. Potreba takovog glasila opažala se već dugo vremena. Problemi koje nameće uređenje vodotoka i poplavnih područja od obćeg su zna ., Izvedba šumskih puteva i cest a sa 3 poglavlja: I. Donji stroj, II. Izgradnja i uzdržavanje gornjeg stroja cesta i III. Projektiranje mreže šumskih puteva. (Obradio docent Dipl. Forsting. Dr. F. Hafner i Hofrat dipl, Ing. R. Feuchtinger). U prvom dielu izlažu se svojstva, koja treba da ima dobro građjevno -tvorivo gornjeg i donjeg stroja za izgradnju cesta, kao i na osnovu kojih se mogu lahko razpoznati ta svojstva. Drugi dio obuhvata izgradnju gornjeg i donjeg stroja ceste, te principe prema kojima se najpovoljnije postavlja mreža šumskih puteva. Treba naglasiti, da gradiv o ove knjige obuhvaća sve, što dolazi u obzir na tome području sa gledišta moderne tehnike. Prikazano je slikovito i objašnjeno sa mnogo pi´imjera, tako da se praktičaru i teoretičaru toplo preporučuje.* Ing. N. L. * Knjiga se nalazi u knjižnici Hrvatskog šumarskog družtva pod br. 1747. VIESTNIK čenja i važnosti te spadaju u red naših najvažnijih zadataka. Iz tih razloga potrebno je, da se pojedina pitanja pretresu u javnom glasilu, da bi se dala mogućnost uvida svima koji su tim pitanjima zanimani. Dosada su ta pitanja pretresana u glavnom samo u stručnim krugovima putem nacrta, priedloga, izvještaja i službenih spisa. Misli iznesene tim putem ostale su redovno poznate 233 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 48 <-- 48 --> PDF |
tek užem krugu stručnjaka. Uslied raznih promjena često su mnoge koristne misli pale u zaborav a veliko i dugogodišnje izkustvo pojedinih stručnjaka ostalo je mrtvo slovo pohranjeno u pismohranama. Članci koji bi povremeno izlazili u tehničkim glasilima, dnevnim novinama ili inače niesu mogli u riešavanju tih pitanja dati potreban kontinuitet. Taj manjak popunjen je izlaskom viesnika koji će izlaziti kao godišnjak. Radi važnosti pitanja koje viestnik obrađuje i uske povezanosti šumarskog djelovanja sa djelatnošću hidrotehničara, šumarski stručnjaci ne gledaju u glasniku samo stručni časopis već 1 jedno od sredstava koje će omogvićiti što tiesniju suradnju u riešavanju postavljenih zadataka. Pitanje te suradnje je i u viestniku naglašeno. Samo tiesna suradnja donosi pravilno riešenje vodnih prilika, koje traže od šumarskih stručnjaka kao bujičara izravan zahvat u brdske tokove rieka i njihove bujične pritoke zadatkom, da sprieče razorno djelovanje bujica. S druge straine traži od šumara, da podesnim načinom gospodarenja u planinskim šumajna 1 pašnjacima veže zemlju na strminama te sprieče njezino izpiranje i odnošenje u nizinska korita vodotoka. Tako se dovodi u sklad hidrotehnička nastojanja s radom šumara fadi održanja nuždne ravnoteže u transportu materiala u tokovima rieka. Prema tome su obće smjernice hidrotehničkih radova vezane na šumarsko djelovanje. Dosljedno tome mora i obća šumarska politika voditi računa o nastojanjima oko poboljšbe tla i sredidbenih radova. U planinskim predjelima to je pitanje kako vidimo, raščišćeno. Eujičarski radovi i način gospodarenja sa planinskim šumama i pašnjacima djeluju u smislu potreba hidrotehničkih radova. U Hizinskim krajevima morat će se taj sklad uzpostavlti. Nema sumnje, da će obća šumarska politika morati dovesti u sklad svoje težnje sa novim prilikama koje će nastati provedbom takovih radova. Morat će se naći riešenje kojim će se uzpostavlti pravilan odnos između šumske i poljodjelske površine, da bi se očuvalo ekonomičnu mogućnost obskrbe tih krajeva drvetom, a istovremeno dozvolilo najveće moguće rasprostranje poljodjelstva na svim površinama koje su sredidbom i poboljšbom postale sposobne za težadbu. Pri tome morat će se držati u vidu pitajne pravilnog razprostranjenja šuma u pojedinim predjelima, da se izbjegnu zle posljedice nestanka šuma na većim prostorima. Sva ta pitanja treba — povremeno temeljito proučiti. Prvi broj viestnika donosi niz vrlo zanimljivih članaka. Od Ing. .. G j u r a š i n a je izcrpan članak o hidrotehničkim radovima pod naslovom; »Poljopriradne vod og rad nje u Slavoniji i S r i e m u«. U članku su izcrpno prikazani dosadanji radovi i nastojanja oko; uređenja našeg međuriečja kao i rieka Save, Drave i Dunava. Pisac daje pregled izvršenih radova i zamisli koje se imaju provesti sa naznakom približnih troškova. Kritički se osvrće na pojedina riešenja i tehničku provedbu kao i na sva pitanja koja su time povezana. Za nas šumare je zanimljivo njegovo gledište na djelovanje šuma obzirom na hidrotehnička nastojanja. Tom problemu posvećuje jedan odsjek pod naslovom »Šume.« Pisac priznaje, da su šume važan čimbenik kulturno-tehničke djelatnosti, jer imadu naročito povoljan upliv u prikupištima vodotoka u strmim gorovitim predjelima sliva. Međutim tvrdi, da se obćenito taj upliv precjenjuje jer, da je upliv pošumljenosti na hidrografske prilike velikih vodotoka praktički neznatan. Taj upliv da je mnogo veći u područjhna manjih vodotoka no i tamo više uslied toga što šuma zaštićuje tlo od Izpiranja i odnošenja. Dodaje, da je i ovakov upliv šume za vodne prilike od goleme važnosti, naročito u kraškim predjelim, gdje se šumska tla pretvaraju u golet. Pobija tvrdnju, da je porastu savskih visokih voda kriva, sječa šuma. Kao uzrok navodi kulturno- tehničke radove koji su visoke vode stegli u korito iiBime podigli vodostoj. On predlaže, da šumarstvo nastoji svoje gospodarstvo usmjeriti što više u pravcu što većeg učinka na kulturno-tehničkom polju. Radi toga pred laže, daše šumaukloni izpredjela sposobnih za poljoprlrad te, da se što više rasprostre u gorskim krajevima, jer će se time postići najveći gospodarski učinak. Smatra, da šum e koje se nalaze u državnim rukama i smatraju se narodnim dobrom, trebaju služiti o b ć i m ciljevima i probitcima čitavoga naroda ali ne time, da šumsko gospodarstvo kao takovo odbaci što veći prihod, već time, da p o d p o m o g n u obća gospodarska nastojanja. Time će šumarstvo po njegovom mišljenju dobiti jedan viši cilj. Zato treba sve relativno šumsko tlo postepeno privesti poljopriradu, a u prvom redu sve ono tlo pod šumom koje je hidraulički poboljšano skupim tehničkim radovima. Takovo tlo treba upotriebiti za najkorisniju svrhu. Međutim kod uklanja šuma iz nizina preporuča oprez. Smatra pogreškom forsiranje uklanjanje šuma sa prenizkih položaja. Takva su zemljišta redovno nesposobna za prirad, a njihovo izsušenje preskupo. Zato je bolje na tim mjestima ostaviti šumske kulture. Preporuča, da se izvjestne površine u Sriemu kojesu često izvržene poplavama, a čija je odvodnja preskupa, što prije pošum e. Prigovara iz mnogih razloga krčenjima. Tako napominje, da su seljacima često dodjeljivane krčevine u nizinama koje niesu uobće bile odvodnjene. Uslied toga su mjesto dobrih šuma nastale loše oranice. Predlaže, da bi se ovakove pojave onemogućile, sudjelovanje vođograđevinskih stručnjaka kod izdavanja dozvola za pretvorbu šumskog tla u drugu vrstu težadbe. Interesantan je članak Ing. J. Pilar a »Prikaz poplava rieke Save u srednjoj Posavini«. Podacima članka koristit će se i šumari u tim područjima. Ing. Š. V e- z e k iznosi »Izkustva pri provedbi zaobaln e odvodnje«. Praktička izkustva iznesena u tom članku zanimate će one šumarske stručnjake koje se bave nizinskim odvodnjama u našim šumama. U članku Ing. Miroslava S t o j š i ć a pod naslovom »Načela suvremene kultu r- n o-t e h n i 0 k e djelatnosti« prikazan je poboljšbeni i sredidbeni rad na Ennsu i Sprottebruchu. Kod regulacionih radova na Ennsu bila je sva pažnja posvećena nastojanju, da se regulacioni radovi izvedu uz što manje zadiranje u ljepotu kraja. Radi toga dani su regulacionoj liniji oblici koji se posvema priljubljuju krajobrazu. Djelovanje kamenih i betonskih masa kojima je izvršeno osiguranje obala (Nastavak na str. 237.) 234 |