DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 46     <-- 46 -->        PDF

gromađa za pojedini dcbljinski razred ođčitava
iz drvnogromadnih množidbenih skrižaljalta u
kojima su naznačeni produkti oblikovisina sa
kružnim plohama.


Za ovakav način obračuna drvnih gromada
navada sastavljač skrižaljaka za borovu sastojinu
u kojoj je promjer srednjeg stabla
d = 22 cm, srednja visina . = 17.1 m a oblikovisina
HF = 7,2 (odbijeno 10% na gubitak kod
izrade i izvoza) sliedeči primjer:


Deblj. Broj Obliko- Kružne Drvna
razr. stabala L Visine plohe masa
Promjer N hXf gX N deblovine
cm ođbiv 10% m-´ . .
m
12 180 5,3 2,0 11
16 400 6,1 8,0 49
20 320 6,9 10,0 69
24 222 7,4 10,0 74
28 130 7,8 8,0 62
32 12 8,2 1,0 8
36 10 8,5 1,0 9


Ukupno 1274 40,0 282


U svrhu preizpitivanja, da se nije u račun
uvukla kakova gruba t. j . veća grješka može
nam poslužiti umnožak oblikovisine srednjeg
(centralnog) stabla sastojine sa ukupnom kružnom
plohom sastojine koja u ovom slučaju iznaša
7.2 . X 40 m2 = 288 ma.


Ove je upute sastavljač skrižaljaka dopunio
još i ovim opazkama:


a) Ako se visine moraju bilo iz kojih razloga
izmieniti prije ustanovljivanja promjera
srednjeg stabla tada mora taxator predhodno
da ocieni promjer srednjeg stabla, te da za taj
ocienjeni promjer Izmjeri na već opisani način
potreban broj visina. Ustanovi li se nakon klupiranja
da taj ocienjeni promjer ne odgovara
promjeru centralnog stabla tada se mora predhodno
ustanovljena srednja visina pomoću skrižaljaka
za izravnavanje visinskih razlika izpraviti.


b) U slučaju, da se snimanja ne vrše u 4 cm
širokim debljinskim razredima pa za ustanovljivanje
kružnih ploha po postojećoj razdiobi u
debljinske razrede nema posebnih kružnoplošnih
skrižaljaka, moraju se za snimanje drvnih
gromada uzeti Kunzeove pomoćne skrižaljke i
za očitovanje oblikovisina načiniti posebne šablone
— po istom uzoru kao i one koje su priložene
Laerovnim skrižaljkama oblikovisinskih
redova.


c) Križaljke oblikovisinskih redova mogu se
uz isti postupak upotriebiti 1 za vrste drveća,
koje nisu u njima navedene. Tako se one za
hrast mogu primieniti za sve vrste hrastova,
one za bukvu — za sve ostale vrste listača,
one zS, bor — za sve vrste borova, a one za
smreku za sve ostale vrste četinara.


Oblikovisina centralnog stabla može se
ustanoviti i pomoću obličnih brojeva odčitanih
iz priručnih skrižaljaka prihoda tako, da se
odgovarajući oblični broj pomnoži sa srednjom
sastojinskom visinom. Vrši li se za brezu, johu,
crni bor, ariš i jelu odčitavanje oblikovisine
srednjeg stabla iz oblikovisinskih krivulja skrižaljaka
za obračun drvnih gromada, to se ima
paziti na sliedeće:


Pošto ove skrižaljke sadržavaju oblikovisine
samo za promjere od 4 do 4 cm, to se za ustanovljenje
promjera i visina koje leže između
ovih razmaka moraju izvesti Interpolacije
tako, da se najprije ustanovi oblikovisina za
visinu zaokruženu na puni metar, pa se ovoj
oblikovisini za svakih 0,2 m visine doda odnosno
odbije iznos od 0,1. — Na pr. kod usta


novljenja oblikovisine za centralno stablo brezove
sastojine promjera za d — 22 cm i visine
od 20.4 m očita se iz skrižaljke oblikovisina
(za, bukvu) da oblikovisina za visinu fe = 20 m


´ 7 R -t-7 fi
iznaša ´- -^ ´-— — 7.7. Pošto je stvarna


2
visina stabla za 0,4 m viša to se izračunatom
oblikovisinskom broju ima za svakih 0.2 m
visine dodati 0.1, t. j . svega 0.2, pa tražena
oblikovisina iznaša 7.7 + 0.2 = 7.9.


d) Kada se ima ustanoviti oblikovisina takovih
srednjih stabala, koja imaju promjer deblji
od 30 cm to se — ako se ne radi o pričuvcima


— uzimlje ona oblikovisina, koja se u oblikovisinskoj
skrižaljci očita za najjače stablo.
Kod slabih promjera, koji su za više od 25 cm
tanji od promjera srednjeg stabla, može se —
u koliko se radi o jnalim masama — zadržati
oblikovisina najtanjeg reda oblikovisinske skrižaljke.


Ako je kružna ploha tanjih stabala jače zastupana,
to znači, da ta sastojina ima dvie .
više etaža, ili da su ođnošaji između visine i
promjera abnormalni. U tom je slučaju najbolje
da se ta sastojina razdieli u dva ili više
dielova te da se za svaki taj dio t. j . etažu srednje
stablo posebno obračuna. Ako je oblikovisina
manja od 4 onda je bolje da se drvno
gromade obračunaju sumarno. U slučaju da je
oblikovisina veća od 16 odnosno 18 onda se
drvne gromade obračunavaju iz skrižaljaka na
temelju ustanovljenih oblikovisinskih razlika.


e) Kako je već napried spomenuto kontrolni
se obračun kao i sumarni obračun drvne gromade
izvodi tako, da se ukupna kružna ploha
sastojine pomnoži sa oblikovisinom srednjeg
stabla. Taj se način može upotriebiti i za sumarno
obračunavanje u slučaju da se napried
opisana konstantna pogrješka eliminira.


U koliko se prsni promjer srednjeg stabla
ustanovljuje samo radi kontrolnog obračuna,
to je za ovu svrhu dovoljno točno, da se taj
promjer ustanovi na taj način, da se od ukupnog
broja stabala uzmu u račun samo prve
dvie brojke. Ista se mjesta brojaka izpuštaju
također i iz zbroja kružnih ploha, pa se na
osnovu tako skraćenih brojaka, potraži u skrižaljki
kružna ploha koja odgovara naznačenom
broju stabala a u glavi skrižaljke očita
promjer traženog srednjeg stabla.


Na pr. ako je broj stabala N — 4589 (za
dvie posljednje brojke skraćen — 46) a
kružna ploha sastojine 710,8 (za đvle posljednje
brojk^ cielog broja skraćen ^ 7,1), to
se iz skrižaljke (Massenberechnungstafel) na
str. 32. odčita da broju stabala 46 odgovara
kružna ploha od 7.0 .. a ovoj prsni promjer
od 44 cm — a to je približni promjer srednjeg
stabla te sastojine.


f) Ako se mjesto drvne gromade deblovine
želi ustanoviti drvna gromađa stablovine tada
se mora iz drvnogromadnih skrižaljaka za
stablovinu izračunati oblikovisina srednjeg
stabla na taj način, da se drvna gromada stablovine
ustanovljenog srednjeg stabla razdieli
sa pripadajućom kružnom plohom. Daljnji je
postupak isti kao što je napried opisajio.


* * *


Za obračun drvnih gromada na napried izloženi
način izdana, uvodno naznačena dva
svezka sadržavaju sliedeće skrižaljke:
Prvi svezak drvnogromadne skrižaljke
za snimanje drvnih zaliha
(Massenberechnungstafeln fiir Holzvorratsaufnahmen):


I. Oblikoyisinske skrižaljke za deblovinu
(Derbholz-Pormhohentafeln) za hrast, bukvu,
bor, crni bor, ariš, smreku, jelu, brezu 1 johu
232