DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 43     <-- 43 -->        PDF

ve<5 znanstvenim metodama, koje se temelje na
razdiobi stabalne cjeline u pojedine manje,
bolje obuhvatljive dielove. Drvno-gromadne
skrižaljke temelje se na takovim točnim izmjerama
od mnogo hiljada stabala. Tako se za
sastav najstarijih bavarskih skrižaljaka masa,
iztražila i ustanovila drvna gromada od preko


40.000 stabala (g. 1843.—1846.). — Njemačke
pokusne postaje sakupile su kasnije podatke
od preko 70.000 stabala i sastavile nove drvnogromadne
skrižaljke. God. 1898. i 1906. izdane
su na istom principu Grundner-Schwappachove
skrižaljke.
Obli kovinske skrižaljke za obračun
drvnih gromada temelje se na drugom
principu nego dosadašnje. Dok se za ustanovljenje
sadržaja ležećeg stabla upotrebljava


Huberova
formula t; = đs — X ?, to se za
4


kubiciranje stojećeg stabla može upotriebiti
formula V = g X Ji X f, kod čega je
g = temeljnica u prsnoj visini stabla,
h = visina stabla, a
/ = obični broj stabla.


Iz toga sliedi, da je oblični broj stabla


V


f = ih


Umnožak . X f nazivamo oblikovisinom. To
je faktor kojim se mora kružna ploha (temeljnica)
nekog stabla pomnožiti, da se dobije njegov
kubični sadržaj. — To je visina valjka čiji
je promjer jednak kubičnom sadržaju stabla.
Oblikovisine se prema tome izračunavaju
diobom podataka o drvnim gromadama sa pripadajućim
kružnim plohama. Iz tako ustanovljenih
oblikovisina sastavljene su oblikovisinske
skrižaljke pomoću kojih se pak u vezi sa
pregleđnim skrižaljkama kružnih ploha i jedne
za to posebno sastavljene skrižajke za ođčitavanje
masa može pojednostavniti postupak kod
obračuna po drvno-gromadnim skrižaljkama.


Sastojinske drvne gromade moge se obračunati
na sliedećih pet načina:


A. za slučaj da se drvna gromada mora obračunati
bez diobe na debljinske razrede
1. pomoću primjernog stabla (srednjeg sastojinskog
stabla)
V = (N, + N, + ....) X g. .. f
N^ + N^ + .... = broj stabala


g.
.. f — drvna gromada srednjeg (sastojinskog)
stabla, koja se ustanovljuje iz podataka
premjerbe oborenih primjernih stabala,
ili se očitava iz drvno-gromadnih skrižaljaka.
2. pomoću sastojinskog obličnog broja.
V = (N^. .^ + N„. g, + ) X . X F


.^, .^ = kružne plohe srednjih promjera


pojedinih debljinskih razreda.
´. \ F — srednja visina i srednji oblični broj


sastojine, koji se u praksi uzimlju u pravilu


od srednjeg sastojinskog stabla.


3. pomoću oblikovisine.
.) X .. F


V = (N^. .^ + N^. .^, , .


kod čega se .. F — oblikovisina t. j . produkt


pojedinačnih vriednosti . i F uzimlje izravno


iz posebnih oblikovisinskih
skrižaljaka.


.. Za sučaj da su poznati oblični brojevi sva


kog pojedinog debljinskog razreda ustanovljuje


se drvna gromada za svaki pojedini debljinski


razred.


4. pomoću formule:
V = (N^X 3v .- f) + (N^ X g,. h,.f,) +
kod čega se vriednosti .^. .^. f^ očitavaju
iz drvno-gromadnih skrižaljaka.


5. pomoću podataka sastavljenih iz drvno-gromadnih
skrižaljaka izmienjenim postupkom po
formuli
V = (N,. .^ X ., /J + (N^. g, Xh,.f^) + ....
kod čega se vriednosti obih produkata N. g i


h. f očitavaju iz posebnih pomoćnih dr-vnogromadnih
skrižaljaka.
Razmatranje o odnosu izmeđju visiirskih
krivulja i krivulja običnih brojeva, te o izvedbi
oblikovisinske krivulje (oblikovisinskih redova)
kao funkcije oblikovisine srednjeg
stabla.


Pojedini debljinski razredi nemaju samo različite
visine, već se i njihovi oblični brojevi
međusobno razlikuju, tako da na obračun drvnih
gromada ne utječe samo visinska krivulja
već i krivulja obličnog broja.


Tim se iztraživanjima obširno bavio Wiedemann
koji smatra srednju sastojinsku visinu
kao čvrstu središnju točku krivulje oko koje
se koncentrira najveći dio drvne gromade. Ta
se srednja visina ima ustanoviti u samoj sastojim.
Najvažniji rezultat tih iztraživanja je taj,
što se ustanovilo da srednja visina ima za obračun
drvnih gromada prividno osobito iztaknuto
značenje, dok pojedinosti samog oblika
visinske krivulje nemaju za obračun drvnih
gromada gotovo nikakovog značenja, jer pretjerano
strmom uzponu gornjeg điela krivulje
u pravilu odgovara strmi pad donjeg diela krivulje
tako, da se pogrješke izjednačuju. I samo
grubo približavanje oblika krivulje stvarnosti
daje kod izpravnog izbora srednje visine u
svakom pravcu vrlo dobre rezultate.


Wiedemann je visinske krivulje za pojedinu
vrst đrveta, predjele, starost i visinske razrede
sabrao u t. zv. skupne krivulje (Sammelkurven),
pa je dobio prema različitim područjima
rasta za bor 10 krivulja, za bukvu 3, za
hrast 4 i za smreku 4 t. j . svega 21 krivulju.
Spajanjem krivulja slabijih debljinskih razreda
koje se međusobno malo razlikuju mogao je
krivulje još i dalje sabrati tako da mu je preostalo
12 krivulja.


Nadalje je ustanovljeno, da su si oblikovisinske
krivulje različitih sastojina mnogo sličnije
nego što su to pripadajuće visinske krivulje
među sobom. Primjerom je utvrđeno, da visinske
krivulje i krivulje obličnih brojeva imaju
protivnu tendencu uslied čega obikovisinske
krivulje ne samo da jedna od druge odstupaju
manje nego visinske krivulje nego su praktički
gotovo uzporedne — što je od velike važnosti.
To objašnjuje što 1 kod očito vrlo različitog
toka visinske krivulje može rezultat obračuna
drvne gromade — uz predpostavku, da su srednje
oblikovisine jednake — biti približno jednak.


Oblični brojevi koji se temelje na prsnim
promjerima ovisni su po svojoj prirodi o visini.


Kod jednog oblika stabla, oblični broj sa povećanjem
visine pada,. Međutim se drvna gromada
stabla kod granatih stabala (bor) obćenito
Sa većom visinom povećaje pa se stoga —
pod inače jednakim predpostavkama — u tom
slučaju sa većom visinom i oblični broj povećaje.
— Kod smreke ali krivulja obličnog broja
sa većom visinom pada, jer njezine grane imaju
jedva nešto malo deblovine. , što je visinska
krivulja strmija to je oblični broj manji, jer su
visoke, vjetru izložena stabla obćenito malodrvna.


Razlike u sastojinskim bonitetnim razredima
koje dolaze do izražaja kod visinskih krivulja,
kao i kod obličnih brojeva, jedva dolaze kod


229