DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Napredno šumarstvo Finske uzko je vezano s Cajanderom, jer je njegovom pobudom šumarska naobrazba priključena sveučilištu (1908. god.), a njegovim radom dolazi do osnutka Šumsko-znanstvenog družtva (1909. god.), kao i do osnutka Zavoda za šumske pokuse (1917. god.). I praktičke finsko šumarstvo uzko je vezano s osobom A. .. Cajandera. Cajander je od 1918. pa sve do svoje smrti glavni ravnatelj finskog šumarstva, kao 1 predsjednik upravnih vieća državnih drvarskih poduzeća (Enso-Gutzeit .., Tornator .., Oulu .., Veitsiluoto ..). Ne samo finsko šumarstvo, nego i obći javni i državni život nosi pečat Cajanderove djelatnosti bilo kao predsjednika vlade (1922., 1924. i 1937.—1939. god.), ministra poljodjelstva (1923.) i člana državnog sabora (od 1929. do 1932., te od 1936. do svoje smrti). A. .. Cajander jednako živo sudjeluje i na polju medjunarodnog šumarstva . Sudjeluje na medjunarodnim šumarskim sastancima (1926. god. u Rimu, a 1936. u Dr. FRANZ 3. listopada 1942. godine pao je na bojnom polju Dr. Pranz G r ii nw o 1 đ t. To ime nije nepoznato ni hrvatskim šumarima, jer je spominjano u prikazivanju publikacija Međunarodne središnjice za šumarstvo, a po koji sjetit če se i jednog njemačkog studenta šumarstva, koji je 1930. godine prošao i kroz hrvatske šume. Da, 3. listopada 1942. godine i šumarstvo je doprinielo veliki obol u današnjem svjetskom hrvanju za bolju budućnost čovječanstva, jer je Izgubilo vriednog svog radnika, koji je u svom kratkom djelovanju već mnogo dao, a koji je još više obećavao. Fr. Griinvvoldt rođen je 4. rujna 1908. god. u Schwerinu. Nakon svršenih srednjoškolskiii nauka i nakon jednogodišnje praktične pređnaobrazbe šumarske je nauke od 1928. do 1932. godine polazio na sveučilištima Munchenu, Freiburgu i Breisgau i na Šumarskoj visokoj školi u Eberswaldu. Vježbeničku službu, potrebnu za izpit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva, proveo je u državnim šumama Mecklenburg-Schvirerin-a, a nakon toga odilazl na jednogodišnji boravak u Kanadu u Izmjeni šumarskih stručnjaka između Njemačke i Kanade. Ovim boravkom u Kanadi upoznao je GrUnwoldt šumarstvo u Sjevernoj Americi, dok je još prije, kao student prošao gotovo sve europske zemlje, a kasnije je, pod vodstvom prof. Dra Heske-a, obišao šume zapadne Afri ke. Sva ova njegova putovanja i upoznavanja Denđrometrija: USTANOVLJIVANJE DRVNIH GROMADAŽALJKA OBLIKOVISINA Godine 1936. izdao je Wilhelm von L a e r u nakladi P. Parey-a (Berlin) skrižaljke za obračun drvnih gromada (Massenberechnungstafeln) na temelju oblikovis i n a, a god. 1938. ovima kao nadopunu skri žaljke oblikovisinskih redova. (Formhohenreihen). — Pošto su ovakve skrižaljke vrlo dobro pomagalo, da se uz stanoviti uvjet jednostavno i brzo mogu izračunati drvne gromade čitavih sastojina, to će u svrhu njihove pravilne primjene biti koristno, da se nji Budimpešti), kao i kod osnivanja Medjunarodne središnjice za šumarstvo, u kojoj je bio i podpredsjednik od njezina osnutka (1939.) sve do svoje smrti. Usprkos ovako velikog vanjskog rada A. C. Cajander je zacrtao svoj put i u šumarskoj nauci, kao što je ostavio i brojne spomene u botanici. U šumarskoj nauci poznato jž njegovo bonitiranje sastojina na osnovu šumskih tij3ova, koji se odredjuju izvjestnim brojem značajnih bilina. U botanici dao je pravo mjesto nekolicini biljaka, koja stoga nose i njegovo ime (Phoma Cajanderi Karst, Larix Cajanderi ...., ..... Cajanderi Kuk, Alnus incana var. Cajanderi Call., Betula Cajanderi Suk., i Hieracium Cajanderi Norrl). Rad A. C. Kajandera bio je, kako se razabire iz ovog kratkog prikaza, mnogostruk 1 svestran 1 on dokazuje snagu njegove ličnosti, pa je razumljiva težina gubitka za mali, ali junački i uzorni finski narod. Cajanderu u počast još za njegovog života — prigodom 50godišnjice njegovog života 1929. god. — izdana je posebna spomenica (Acta for. femica sv. 34. god. 1929.). GRt}NWOLDT šuma i šumarstva raznih zemalja nije zadržao samo za sebe, nego ih je saobćio i javnosti, kako ćemo vidjeti iz popisa njegovih tiskanih djela. Fr. GrUnwoldt radio je u Međunarodnoj središnjici za šumarstvo od njezinog osnutka, a kao posebnu dužnost imao je vodstvo knjižnice, s koje je dužnosti .19. ožujka 1942. otišao na vojnu dužnost da se više u svoje radno carstvo ne vrati. Od većih tisjtanih radnja Fr. Griinvvoldt-a navodimo: Internationales Adressbuch fiir Forstwirtschaft, Jagd und Naturschutz. .. 1. Internationales und Nordamerika, Neumann, Neudamm u. Berlin 1938.; Das Bundesforstamt der Vereinigten Staaten von Nordamerika , u Zeitschrift-u fiir Weltforstvvlrtschaf t, 4. 1937.; Dle Dokumentation in der Forstwirtschaft, (Zeitschrift fur Weltforstwirtschaft 7. 1939./40.); Di e G eschichtliche Entwicklung und der heutige Štand der Verwaltung der Walder in Kanada, (Zeitschrift fiir Weltforstwirtschaft 2. 1934./35.); Forst wirtschaft in Afrika (Liihe, Leipzig 1938.); Repertoire International des periodiques forestiers... D´apres leur etat au janvier 1940. (u knjižnici C.I.S.-a Silvae orbis knj. 1.). SASTOJINA POMOĆU LAEROVIH SKRII OBUIKOVISINSKIH REDOVA hov sastav i upotreba sa teoretske i praktične strane prikaže prema izvornim obrazloženjima i uputama samog sastavljača W. v. Laera. Obćenito Oblik debla u šumi nije sagrađen po čisto matematičkim pravilima, već je on pod najraznolićnijim utjecajima izrasao, pa se i kubični sadržaj pojedinog stabla ne može ustanoviti jednostavnim matematičnim formulama, 228 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ve<5 znanstvenim metodama, koje se temelje na razdiobi stabalne cjeline u pojedine manje, bolje obuhvatljive dielove. Drvno-gromadne skrižaljke temelje se na takovim točnim izmjerama od mnogo hiljada stabala. Tako se za sastav najstarijih bavarskih skrižaljaka masa, iztražila i ustanovila drvna gromada od preko 40.000 stabala (g. 1843.—1846.). — Njemačke pokusne postaje sakupile su kasnije podatke od preko 70.000 stabala i sastavile nove drvnogromadne skrižaljke. God. 1898. i 1906. izdane su na istom principu Grundner-Schwappachove skrižaljke. Obli kovinske skrižaljke za obračun drvnih gromada temelje se na drugom principu nego dosadašnje. Dok se za ustanovljenje sadržaja ležećeg stabla upotrebljava Huberova formula t; = đs — X ?, to se za 4 kubiciranje stojećeg stabla može upotriebiti formula V = g X Ji X f, kod čega je g = temeljnica u prsnoj visini stabla, h = visina stabla, a / = obični broj stabla. Iz toga sliedi, da je oblični broj stabla V f = ih Umnožak . X f nazivamo oblikovisinom. To je faktor kojim se mora kružna ploha (temeljnica) nekog stabla pomnožiti, da se dobije njegov kubični sadržaj. — To je visina valjka čiji je promjer jednak kubičnom sadržaju stabla. Oblikovisine se prema tome izračunavaju diobom podataka o drvnim gromadama sa pripadajućim kružnim plohama. Iz tako ustanovljenih oblikovisina sastavljene su oblikovisinske skrižaljke pomoću kojih se pak u vezi sa pregleđnim skrižaljkama kružnih ploha i jedne za to posebno sastavljene skrižajke za ođčitavanje masa može pojednostavniti postupak kod obračuna po drvno-gromadnim skrižaljkama. Sastojinske drvne gromade moge se obračunati na sliedećih pet načina: A. za slučaj da se drvna gromada mora obračunati bez diobe na debljinske razrede 1. pomoću primjernog stabla (srednjeg sastojinskog stabla) V = (N, + N, + ....) X g. .. f N^ + N^ + .... = broj stabala g. .. f — drvna gromada srednjeg (sastojinskog) stabla, koja se ustanovljuje iz podataka premjerbe oborenih primjernih stabala, ili se očitava iz drvno-gromadnih skrižaljaka. 2. pomoću sastojinskog obličnog broja. V = (N^. .^ + N„. g, + ) X . X F .^, .^ = kružne plohe srednjih promjera pojedinih debljinskih razreda. ´. \ F — srednja visina i srednji oblični broj sastojine, koji se u praksi uzimlju u pravilu od srednjeg sastojinskog stabla. 3. pomoću oblikovisine. .) X .. F V = (N^. .^ + N^. .^, , . kod čega se .. F — oblikovisina t. j . produkt pojedinačnih vriednosti . i F uzimlje izravno iz posebnih oblikovisinskih skrižaljaka. .. Za sučaj da su poznati oblični brojevi sva kog pojedinog debljinskog razreda ustanovljuje se drvna gromada za svaki pojedini debljinski razred. 4. pomoću formule: V = (N^X 3v .- f) + (N^ X g,. h,.f,) + kod čega se vriednosti .^. .^. f^ očitavaju iz drvno-gromadnih skrižaljaka. 5. pomoću podataka sastavljenih iz drvno-gromadnih skrižaljaka izmienjenim postupkom po formuli V = (N,. .^ X ., /J + (N^. g, Xh,.f^) + .... kod čega se vriednosti obih produkata N. g i h. f očitavaju iz posebnih pomoćnih dr-vnogromadnih skrižaljaka. Razmatranje o odnosu izmeđju visiirskih krivulja i krivulja običnih brojeva, te o izvedbi oblikovisinske krivulje (oblikovisinskih redova) kao funkcije oblikovisine srednjeg stabla. Pojedini debljinski razredi nemaju samo različite visine, već se i njihovi oblični brojevi međusobno razlikuju, tako da na obračun drvnih gromada ne utječe samo visinska krivulja već i krivulja obličnog broja. Tim se iztraživanjima obširno bavio Wiedemann koji smatra srednju sastojinsku visinu kao čvrstu središnju točku krivulje oko koje se koncentrira najveći dio drvne gromade. Ta se srednja visina ima ustanoviti u samoj sastojim. Najvažniji rezultat tih iztraživanja je taj, što se ustanovilo da srednja visina ima za obračun drvnih gromada prividno osobito iztaknuto značenje, dok pojedinosti samog oblika visinske krivulje nemaju za obračun drvnih gromada gotovo nikakovog značenja, jer pretjerano strmom uzponu gornjeg điela krivulje u pravilu odgovara strmi pad donjeg diela krivulje tako, da se pogrješke izjednačuju. I samo grubo približavanje oblika krivulje stvarnosti daje kod izpravnog izbora srednje visine u svakom pravcu vrlo dobre rezultate. Wiedemann je visinske krivulje za pojedinu vrst đrveta, predjele, starost i visinske razrede sabrao u t. zv. skupne krivulje (Sammelkurven), pa je dobio prema različitim područjima rasta za bor 10 krivulja, za bukvu 3, za hrast 4 i za smreku 4 t. j . svega 21 krivulju. Spajanjem krivulja slabijih debljinskih razreda koje se međusobno malo razlikuju mogao je krivulje još i dalje sabrati tako da mu je preostalo 12 krivulja. Nadalje je ustanovljeno, da su si oblikovisinske krivulje različitih sastojina mnogo sličnije nego što su to pripadajuće visinske krivulje među sobom. Primjerom je utvrđeno, da visinske krivulje i krivulje obličnih brojeva imaju protivnu tendencu uslied čega obikovisinske krivulje ne samo da jedna od druge odstupaju manje nego visinske krivulje nego su praktički gotovo uzporedne — što je od velike važnosti. To objašnjuje što 1 kod očito vrlo različitog toka visinske krivulje može rezultat obračuna drvne gromade — uz predpostavku, da su srednje oblikovisine jednake — biti približno jednak. Oblični brojevi koji se temelje na prsnim promjerima ovisni su po svojoj prirodi o visini. Kod jednog oblika stabla, oblični broj sa povećanjem visine pada,. Međutim se drvna gromada stabla kod granatih stabala (bor) obćenito Sa većom visinom povećaje pa se stoga — pod inače jednakim predpostavkama — u tom slučaju sa većom visinom i oblični broj povećaje. — Kod smreke ali krivulja obličnog broja sa većom visinom pada, jer njezine grane imaju jedva nešto malo deblovine. , što je visinska krivulja strmija to je oblični broj manji, jer su visoke, vjetru izložena stabla obćenito malodrvna. Razlike u sastojinskim bonitetnim razredima koje dolaze do izražaja kod visinskih krivulja, kao i kod obličnih brojeva, jedva dolaze kod 229 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 44 <-- 44 --> PDF |
\ oblikovisinskih krivulja do izražaja. Pokazalo se da i obzirom na područje rasta postoje uski odnosi između toka visinskih krivulja i krivulja obličnih brojeva. — Ustanovilo se, da je za svaku vrst drveta dovoljna jedna oblikovisinska krivulja tako, da se na osnovu toga mogao sastaviti kostur za skrižaljke oblikovisinskih redova i to za smreku, bor, bukvu i hrast. — Podatci za jelu, ariš, brezu, johu i dr. leže unutar okvira krivulja za smreku i bor pa se može za spomenute vrste drveća upotriebiti od ovih dviju krivuhja ona, koja im je najbliža. Skrižaljke oblikovisinskih redova tako su složene, da se iz njih -— uz predpostavku da nam je poznata oblikovisina srednjeg stabla -mogu očitovati oblikovisine pojedinih debljinskih razreda. Prema tome točnost obračuna sa stojlnskih drvnih gromada ovisi o točnosti kojom se odredila oblikovisina srednjeg stabla. Određivanje srednje sastojinske visine. Kao srednja visina sastojine smatra se u praksi ona točka visinske krivulje koja odgovara , promjeru srednjeg sastojinskog stabla. Stoga se radi ustanovljenja te srednje visine ima najprije odrediti promger srednjeg sastojinskog stabla. Kod tog se praktički postavljaju ovi zahtjevi: 1. da ustanovljenom srednjem promjeru odgovara u visinskoj krivulji određena srednja sastojinska visina; 2. da se određivanje srednje sastojinske visine prilagodi onoj metodi, koja je bila primienjena kod izradbe prihodnih skrižaljka; 3. da se toj srednjoj sastojinskoj visini odgovarajući promjer obračuna na takav način, da se i kod različitih stupnjeva prorede (t. j . kod različitog broja stabla) dođe do približno jednakih podataka; 4. da način bude jednostavan 1 primjenljiv i svim slučajevima kada se izvrši klupiranje sastojine. Srednje se stablo ne smije izvesti iz sastojinske drvne gromade t. j . da se najprije provede mjerenje visina, već se to stablo i njegova visina in»a ustanoviti na osnovu srednje kružne plohe Do sada se u praksi ustanovljivalo aritmetski srednje kružno-plošno stablo na taj način, da se ukupna kružna ploha sastojine podielila brojem stabala. Pošto je to stablo ovisno o broju stabala, to na njega utječe i jakost proreda. Ovo jasno dolazi do izražaja kada se na pr. uzme da 100 stabala od 7 cm prsnog promjera ima istu kružnu plohu kao jedno stablo od 70 cm, dočim drvna gromada tih 100 stabala nije niti približno tako velika kao ona od jednog stabla sa 70 cm prsnog promjera. Kada se tako kod prorede izvadi veći broj pretežno tanjih stabala, to se broj stabala N bitno jače umanjuje nego kružna ploha G što /-f ima za posljedicu, da vriednost ^ a s njom i JV promjer aritmetički srednjeg kružno-plošnog stabla i njegova visina jako poskoči. Srednja se sastojinska visina ne očitava iz krivulje visine već se izračunava na osnovu srednjih razrednih visina po formuli: .^ ., + G.,H,-\- G, .. . i t. d. . Gj + G^ -h G.,.-i t. d. Po Wiederaannu se srednja visina izravno ustanovljuje pomoću centralnog kružno-plošnog stabla kojega on skraćeno nazivlje central no stablo. Sastojinsko centralno stablo ima onaj promjer kod kojeg se ukupna kružna ploha sastojine dieli u dva jednaka diela. Položaj centralnog stabla u sastojini ne mienjaju zahvati proreda, tako da ono najbolje odgovara napried navedenim zahtjevima. Centralno stablo ima osobito značenje kada se radi o međusobnom uzpoređivanju podataka dobivenih kod opetovanog snimanja drvnih gromada u jednoj te istoj sastojini, kao i kod sumarnog obračuna drvnih gromada. Stoga se preporuča, da se u praksi srednja visina sastojine ustanovljuje samo na temelju sastojinskog centralnog kružno-plošnog stabla. Suiharno obračunavanje drvnih gromada pomoću oblikovisine srednjeg stabla. Točnost obračunavanja pomoću sastojinskog obličnog broja ovisna je o točnosti sa kojom se može ustanoviti srednja oblikovisina sastojine (.. F.) t. j . onaj broj s kojim se mora ukupna kružna ploha sastojine (G.) pomnožiti, da se dobije ....... drvna gromada sastojine (V). G X .. F = V .. F V G" Mjesto vriednosti -- može se uvrstiti i vrieđ G nost — ako se v izračuna kao aritmetička sre dina drvne gromade (—), a .g kao aritmetička U/ sredina kružnih ploha (.) Pošto nam ali ukupna drvna gromada (V) nije poznata, već se ona tek Ima ustanoviti to se mora radi određivanja oblikovisinskog srednjeg stabla uzeti u obzir odgovarajuća kružna ploha dakle aritmetičko ili centralno kružnoplošno stablo. Sa praktičnog je gledišta važno, da se srednja oblikovisina sastojine |_-| prak tički dovede u odnos sa oblikovisinom centralnog stabla (.) Provede li se obračun drvnih gromada po debljinskim razredima pomoću skrižaljaka oblikovisinskih redova te se pri tom za polaznu točku uzme oblikovisina centralnog stabla, to su uplivi eventualnih abnormalnih oblikovisinskhi krivulja izključeni. U tom će slučaju za pojedinu vrst drveta određena oblikovisina centralnog stabla odstupati od srednje oblikovisinske sastojine prilično konstantno, jer je to odstupanje u biti ovisno samo o stupnju zakrivljenosti oblikovisiriske krivulje uzstanovljene pomoću skrižaljaka oblikovisinskih redova. Može se uzeti, da zakrivljenošću oblikovisinske krivulje uvjetovana »konstantna pogrješka« oblikovisine centralnog stabla prema srednjoj oblikovisini sastojine iznaša kod hrasta i bora + 1% a kod bukve + 2%. Kod smreke nije još ustanovljena ali se može uzeti, da je većinom veća od + 2% te da raste sa većom oblikovisinim srednjeg stabla. Umanji li se oblikovisina srednjeg stabla za tu konstantnu pogrješku, to tako umanjena oblikovisina praktički dovoljno točno odgovara srednjoj oblikovisini sastojine j — j t. j. njezin umnožak s ukupnom kružnom plohom daje ukupnu drvnu gromadu sastojine praktički sa istom približnošću, kao što je i ona, kada se ta drvna gromada dobiva iz drvno gromadnih skrižaljaka. -^ 230 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 45 <-- 45 --> PDF |
činjenica što je ta Iconstantna pogreška vrlo mala pruža nam mogućnost da možemo kod sumarnog obračuna drvne gromađe izvedenog po debljinsklm razredima pomoću skrižaljaka oblikovisinskih redova provesti jednostavnu računsk,\ i kontrolu u svrhu eliminiranja grubih računskih pogrješaka. Postupak kod prajktlčke upotrebe skrižaljaka oblikovisinskih redova. Kod upotrebe skrižaljaka oblikovisinskih redova postupa se na sliedeći način: 1. Sastojina se klupira, pa se na temelju sabranih podataka za svaki debljinski razred i ukupno za čitavu sastojinu odredi broj stabala i kružna ploha. 2. Iz dobivene kružne plohe ustanovi se promjer centralnog kružnog-plošnog stabla na taj način da se u manualu za obračun drvnih gromada odbroji 50% kružnih ploha ( = —), te tako odredi onaj debljinski razred unutar kojega se nalazi traženi promjer. U pravilu je to debljinski razred sa najvećom kružnom plohom. Ako polovica od ukupnih kružnih ploha pada točno na granicu dvaju susjednih debljinskih razreda, onda je promjer centralnog stabla određen tom granicom. Ali to nije slučaj kada ona padne unutar granice debljinskog razreda. Tada određivanje samog debljinskog razreda nije dovoljno već se prsni promjer centralnog stabla mora odrediti zaokruženo na puni centimetar. To se čini na taj način, da se onaj dio od ukupne polovice kružne plohe, koji je otpao na centralni debljinski razred podieli sa kružnom plohom koja u tom debljinskom razredu približno odgovara jednom centimetru i dobiveni zaokruženi broj centimetara doda srednjem promjeru dvaju susjednih debljinskih razreda. Navedeni postupak najbolje će nam objasniti sliedeća dva primjera: X cl ^ Granica debljinskog Kružne plohe ma O 2 razreda Primjer I. Primjer II. 12 10,0 — 13,99 2,0 2,0 16 14 —17,99 j> 8,0 5,0 20 18 —21,99 10,0 9,0 24 22 — 25,99 10,0 10,0 28 26 — 29,99 8,0 9,0 32 30 —33,99 1,0 4,0 36 34 — 37,99 1,0 1,0 Ukupna kružna ploha (G) 40,0 40,0 Od toga 1/2 — 50% 20,0 20,0 (1) \ / Kružne plohe do pro mjera 22 cm 20,0 16,0 Razlika 4,0 Na 1 cm u debljin skom razredu 24 odpadaju 10 : 4 — 2,5 ma 2,5 Promjer srednjeg centralnog stabla 22 cm 23 cm 3. Visina srednjeg sastojinskog stabla određuje na taj način, da se u sastojini izabere 10—40 stabala sa prsnim promjerom koji odgovara ustanovljenom promjeru centralnog stabla te pomoću Blume-Leisovog visinomjera izmjere njihove visine. Stabla koja se izaberu neka su uzrasla u prosječnim sastojinskim prilikama a broj Izabranih stabala ovisit će o većoj ili manjoj jednoličnosti sastojina. Kod tog izabiranja nije potrebno da sva stabla imaju točan promjer ustanovljenog srednjeg (centralnog) stabla već se mogu uzimati i stabla sa 2 do 4 cm većim ili manjim promjerom, ali se mora nastojati da većina stabala i prosjek izmjerenih stabala odgovara promjeru srednjeg stabla. U većim se nejednoličnim sastojinama mora izmjeriti veći broj visina i to tako, da se one izmjere u više paralelnih pruga, a u svako od tih pruga uzme jednaki broj stabala. Sam način obračuna srednje visine centralnog stabla vidljiv je iz sliedeća dva primjera: Primjer I Primjer I I (d — 22 m) ( — 23 m ) tek. br. Promjer Visina m Promjer Visina m 1 20 16,5 24 19,0 2 22 18,0 23 18,5 3 22 17,0 20 18,0 4 23 16,5 25 19,5 5 21 17,0 23 19,0 6 22 17,5 22 19,5 7 23 16,5 23 19.0 8 24 18,0 23 21,0 9 21 17,5 21 18,5 10 22 16,5 26 20,0 11 23 20,5 12 24 20,5 13 23 20,0 14 22 19,5 15 24 20,0 Ukupno 220 171,0 346 292,5 : 10 : 10 : 15 15 = 22 cm = 17,1 m = 23,1 cm 19,5 4. Na temelju tako ustanovljene visine srednjeg (centralnog) stabla odčitava se njegova oblikovisina iz grafičke predodžbe oblikovisina, koje su priložene skrižaljkama oblikovisinskih redova. Ako se želi dobiti čisti prihod na drvu t. j . odbiti gubitak kod rušenja i izrade, tada se od očitane oblikovlslne odbije 10% na pr. ako je očitana oblikovisina . F — 8 to oblikovisina za obračun čistog prihoda iznaša (8—0, 8—7,2). 5. Ustanovljivanjem oblikovisine srednjeg (centralnog) sastojinskog stabla dobio se podatak pomoću kojeg se iz skrižaljaka oblikovisinskih redova odčitava oblikovisina za svaki pojedini debljinski razred konkretne sastojine. Pomoću šablone odčitavaju se odjednom oblikovisine svih debljinskih razreda. Skrižaljke oblikovisinskih redova sadržavaju oblikovisine srednjih stabala sa parnim decimalama (na pr. 8.0, 8.2, 8.4 ) Kod određivanja obUkovisina srednjih stabala sa neparnim decimalama (na pr. 8.1, 8.2, 8.3, 8.5 ) ima se očitati najbliži niži red (na pr. za 8 .1 ima se uzeti red 8,0) pa se tada svim očitanim vriednostlma tog reda pribroji iznos 0.1. 6. Kružna ploha svakog pojedinog debljinskog razreda odčitava se iz kružno plošnih skrižaljaka na osnovu broja stabala koji odpada na dotični debljinski razred. 7. Kada se tako za svaki pojedini debljinski razred ustanovila kružna ploha i odgovaraju<5a oblikovisina, to se množenjem ovih dvaju faktora dolazi do drvne gromade svakog debljinskog razreda, te dalje zbrajanjem drvnih gromada svih debljinskih razreda dobivamo ukupnu drvnu gromadu sastojine. Ova se drvna 231 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 46 <-- 46 --> PDF |
gromađa za pojedini dcbljinski razred ođčitava iz drvnogromadnih množidbenih skrižaljalta u kojima su naznačeni produkti oblikovisina sa kružnim plohama. Za ovakav način obračuna drvnih gromada navada sastavljač skrižaljaka za borovu sastojinu u kojoj je promjer srednjeg stabla d = 22 cm, srednja visina . = 17.1 m a oblikovisina HF = 7,2 (odbijeno 10% na gubitak kod izrade i izvoza) sliedeči primjer: Deblj. Broj Obliko- Kružne Drvna razr. stabala L Visine plohe masa Promjer N hXf gX N deblovine cm ođbiv 10% m-´ . . m 12 180 5,3 2,0 11 16 400 6,1 8,0 49 20 320 6,9 10,0 69 24 222 7,4 10,0 74 28 130 7,8 8,0 62 32 12 8,2 1,0 8 36 10 8,5 1,0 9 Ukupno 1274 40,0 282 U svrhu preizpitivanja, da se nije u račun uvukla kakova gruba t. j . veća grješka može nam poslužiti umnožak oblikovisine srednjeg (centralnog) stabla sastojine sa ukupnom kružnom plohom sastojine koja u ovom slučaju iznaša 7.2 . X 40 m2 = 288 ma. Ove je upute sastavljač skrižaljaka dopunio još i ovim opazkama: a) Ako se visine moraju bilo iz kojih razloga izmieniti prije ustanovljivanja promjera srednjeg stabla tada mora taxator predhodno da ocieni promjer srednjeg stabla, te da za taj ocienjeni promjer Izmjeri na već opisani način potreban broj visina. Ustanovi li se nakon klupiranja da taj ocienjeni promjer ne odgovara promjeru centralnog stabla tada se mora predhodno ustanovljena srednja visina pomoću skrižaljaka za izravnavanje visinskih razlika izpraviti. b) U slučaju, da se snimanja ne vrše u 4 cm širokim debljinskim razredima pa za ustanovljivanje kružnih ploha po postojećoj razdiobi u debljinske razrede nema posebnih kružnoplošnih skrižaljaka, moraju se za snimanje drvnih gromada uzeti Kunzeove pomoćne skrižaljke i za očitovanje oblikovisina načiniti posebne šablone — po istom uzoru kao i one koje su priložene Laerovnim skrižaljkama oblikovisinskih redova. c) Križaljke oblikovisinskih redova mogu se uz isti postupak upotriebiti 1 za vrste drveća, koje nisu u njima navedene. Tako se one za hrast mogu primieniti za sve vrste hrastova, one za bukvu — za sve ostale vrste listača, one zS, bor — za sve vrste borova, a one za smreku za sve ostale vrste četinara. Oblikovisina centralnog stabla može se ustanoviti i pomoću obličnih brojeva odčitanih iz priručnih skrižaljaka prihoda tako, da se odgovarajući oblični broj pomnoži sa srednjom sastojinskom visinom. Vrši li se za brezu, johu, crni bor, ariš i jelu odčitavanje oblikovisine srednjeg stabla iz oblikovisinskih krivulja skrižaljaka za obračun drvnih gromada, to se ima paziti na sliedeće: Pošto ove skrižaljke sadržavaju oblikovisine samo za promjere od 4 do 4 cm, to se za ustanovljenje promjera i visina koje leže između ovih razmaka moraju izvesti Interpolacije tako, da se najprije ustanovi oblikovisina za visinu zaokruženu na puni metar, pa se ovoj oblikovisini za svakih 0,2 m visine doda odnosno odbije iznos od 0,1. — Na pr. kod usta novljenja oblikovisine za centralno stablo brezove sastojine promjera za d — 22 cm i visine od 20.4 m očita se iz skrižaljke oblikovisina (za, bukvu) da oblikovisina za visinu fe = 20 m ´ 7 R -t-7 fi iznaša ´- -^ ´-— — 7.7. Pošto je stvarna 2 visina stabla za 0,4 m viša to se izračunatom oblikovisinskom broju ima za svakih 0.2 m visine dodati 0.1, t. j . svega 0.2, pa tražena oblikovisina iznaša 7.7 + 0.2 = 7.9. d) Kada se ima ustanoviti oblikovisina takovih srednjih stabala, koja imaju promjer deblji od 30 cm to se — ako se ne radi o pričuvcima — uzimlje ona oblikovisina, koja se u oblikovisinskoj skrižaljci očita za najjače stablo. Kod slabih promjera, koji su za više od 25 cm tanji od promjera srednjeg stabla, može se — u koliko se radi o jnalim masama — zadržati oblikovisina najtanjeg reda oblikovisinske skrižaljke. Ako je kružna ploha tanjih stabala jače zastupana, to znači, da ta sastojina ima dvie . više etaža, ili da su ođnošaji između visine i promjera abnormalni. U tom je slučaju najbolje da se ta sastojina razdieli u dva ili više dielova te da se za svaki taj dio t. j . etažu srednje stablo posebno obračuna. Ako je oblikovisina manja od 4 onda je bolje da se drvno gromade obračunaju sumarno. U slučaju da je oblikovisina veća od 16 odnosno 18 onda se drvne gromade obračunavaju iz skrižaljaka na temelju ustanovljenih oblikovisinskih razlika. e) Kako je već napried spomenuto kontrolni se obračun kao i sumarni obračun drvne gromade izvodi tako, da se ukupna kružna ploha sastojine pomnoži sa oblikovisinom srednjeg stabla. Taj se način može upotriebiti i za sumarno obračunavanje u slučaju da se napried opisana konstantna pogrješka eliminira. U koliko se prsni promjer srednjeg stabla ustanovljuje samo radi kontrolnog obračuna, to je za ovu svrhu dovoljno točno, da se taj promjer ustanovi na taj način, da se od ukupnog broja stabala uzmu u račun samo prve dvie brojke. Ista se mjesta brojaka izpuštaju također i iz zbroja kružnih ploha, pa se na osnovu tako skraćenih brojaka, potraži u skrižaljki kružna ploha koja odgovara naznačenom broju stabala a u glavi skrižaljke očita promjer traženog srednjeg stabla. Na pr. ako je broj stabala N — 4589 (za dvie posljednje brojke skraćen — 46) a kružna ploha sastojine 710,8 (za đvle posljednje brojk^ cielog broja skraćen ^ 7,1), to se iz skrižaljke (Massenberechnungstafel) na str. 32. odčita da broju stabala 46 odgovara kružna ploha od 7.0 .. a ovoj prsni promjer od 44 cm — a to je približni promjer srednjeg stabla te sastojine. f) Ako se mjesto drvne gromade deblovine želi ustanoviti drvna gromađa stablovine tada se mora iz drvnogromadnih skrižaljaka za stablovinu izračunati oblikovisina srednjeg stabla na taj način, da se drvna gromada stablovine ustanovljenog srednjeg stabla razdieli sa pripadajućom kružnom plohom. Daljnji je postupak isti kao što je napried opisajio. * * * Za obračun drvnih gromada na napried izloženi način izdana, uvodno naznačena dva svezka sadržavaju sliedeće skrižaljke: Prvi svezak drvnogromadne skrižaljke za snimanje drvnih zaliha (Massenberechnungstafeln fiir Holzvorratsaufnahmen): I. Oblikoyisinske skrižaljke za deblovinu (Derbholz-Pormhohentafeln) za hrast, bukvu, bor, crni bor, ariš, smreku, jelu, brezu 1 johu 232 |