DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Napredno šumarstvo Finske uzko je vezano s
Cajanderom, jer je njegovom pobudom šumarska
naobrazba priključena sveučilištu (1908.
god.), a njegovim radom dolazi do osnutka
Šumsko-znanstvenog družtva (1909. god.), kao
i do osnutka Zavoda za šumske pokuse (1917.
god.).


I praktičke finsko šumarstvo uzko
je vezano s osobom A. .. Cajandera.
Cajander je od 1918. pa sve do svoje smrti
glavni ravnatelj finskog šumarstva, kao 1
predsjednik upravnih vieća državnih drvarskih
poduzeća (Enso-Gutzeit .., Tornator ..,
Oulu .., Veitsiluoto ..). Ne samo finsko šumarstvo,
nego i obći javni i državni život nosi
pečat Cajanderove djelatnosti bilo kao predsjednika
vlade (1922., 1924. i 1937.—1939.
god.), ministra poljodjelstva (1923.) i člana
državnog sabora (od 1929. do 1932., te od 1936.
do svoje smrti).


A. .. Cajander jednako živo sudjeluje
i na polju medjunarodnog šumarstva
. Sudjeluje na medjunarodnim šumarskim
sastancima (1926. god. u Rimu, a 1936. u
Dr. FRANZ


3. listopada 1942. godine pao je na bojnom
polju Dr. Pranz G r ii nw o 1 đ t. To ime nije
nepoznato ni hrvatskim šumarima, jer je spominjano
u prikazivanju publikacija Međunarodne
središnjice za šumarstvo, a po koji sjetit
če se i jednog njemačkog studenta šumarstva,
koji je 1930. godine prošao i kroz hrvatske šume.
Da, 3. listopada 1942. godine i šumarstvo
je doprinielo veliki obol u današnjem svjetskom
hrvanju za bolju budućnost čovječanstva, jer
je Izgubilo vriednog svog radnika, koji je u
svom kratkom djelovanju već mnogo dao, a
koji je još više obećavao.
Fr. Griinvvoldt rođen je 4. rujna 1908. god. u
Schwerinu. Nakon svršenih srednjoškolskiii
nauka i nakon jednogodišnje praktične pređnaobrazbe
šumarske je nauke od 1928. do 1932.
godine polazio na sveučilištima Munchenu,
Freiburgu i Breisgau i na Šumarskoj visokoj
školi u Eberswaldu. Vježbeničku službu, potrebnu
za izpit za samostalno vođenje šumskog
gospodarstva, proveo je u državnim šumama
Mecklenburg-Schvirerin-a, a nakon toga odilazl
na jednogodišnji boravak u Kanadu u Izmjeni
šumarskih stručnjaka između Njemačke i Kanade.
Ovim boravkom u Kanadi upoznao je
GrUnwoldt šumarstvo u Sjevernoj Americi, dok
je još prije, kao student prošao gotovo sve
europske zemlje, a kasnije je, pod vodstvom
prof. Dra Heske-a, obišao šume zapadne Afri


ke. Sva ova njegova putovanja i upoznavanja


Denđrometrija:


USTANOVLJIVANJE DRVNIH GROMADAŽALJKA OBLIKOVISINA


Godine 1936. izdao je Wilhelm von L a e r u
nakladi P. Parey-a (Berlin) skrižaljke za
obračun drvnih gromada (Massenberechnungstafeln)
na temelju oblikovis
i n a, a god. 1938. ovima kao nadopunu skri žaljke
oblikovisinskih redova.
(Formhohenreihen). — Pošto su ovakve skrižaljke
vrlo dobro pomagalo, da se uz stanoviti
uvjet jednostavno i brzo mogu izračunati drvne
gromade čitavih sastojina, to će u svrhu njihove
pravilne primjene biti koristno, da se nji


Budimpešti), kao i kod osnivanja Medjunarodne
središnjice za šumarstvo, u kojoj je bio i
podpredsjednik od njezina osnutka (1939.) sve
do svoje smrti.


Usprkos ovako velikog vanjskog rada A. C.
Cajander je zacrtao svoj put i u šumarskoj
nauci, kao što je ostavio i brojne
spomene u botanici. U šumarskoj nauci poznato
jž njegovo bonitiranje sastojina na osnovu
šumskih tij3ova, koji se odredjuju izvjestnim
brojem značajnih bilina. U botanici dao
je pravo mjesto nekolicini biljaka, koja stoga
nose i njegovo ime (Phoma Cajanderi Karst,
Larix Cajanderi ...., ..... Cajanderi Kuk,
Alnus incana var. Cajanderi Call., Betula Cajanderi
Suk., i Hieracium Cajanderi Norrl).


Rad A. C. Kajandera bio je, kako se razabire
iz ovog kratkog prikaza, mnogostruk 1
svestran 1 on dokazuje snagu njegove ličnosti,
pa je razumljiva težina gubitka za mali, ali
junački i uzorni finski narod. Cajanderu u
počast još za njegovog života — prigodom 50godišnjice
njegovog života 1929. god. — izdana
je posebna spomenica (Acta for. femica sv.


34. god. 1929.).
GRt}NWOLDT


šuma i šumarstva raznih zemalja nije zadržao
samo za sebe, nego ih je saobćio i javnosti,
kako ćemo vidjeti iz popisa njegovih tiskanih
djela.


Fr. GrUnwoldt radio je u Međunarodnoj središnjici
za šumarstvo od njezinog osnutka, a
kao posebnu dužnost imao je vodstvo knjižnice,
s koje je dužnosti .19. ožujka 1942. otišao na
vojnu dužnost da se više u svoje radno carstvo
ne vrati.


Od većih tisjtanih radnja Fr. Griinvvoldt-a
navodimo: Internationales Adressbuch
fiir Forstwirtschaft, Jagd
und Naturschutz. .. 1. Internationales
und Nordamerika, Neumann, Neudamm u.
Berlin 1938.; Das Bundesforstamt der
Vereinigten Staaten von Nordamerika
, u Zeitschrift-u fiir Weltforstvvlrtschaf
t, 4. 1937.; Dle Dokumentation
in der Forstwirtschaft, (Zeitschrift
fur Weltforstwirtschaft 7. 1939./40.); Di e G eschichtliche
Entwicklung und
der heutige Štand der Verwaltung
der Walder in Kanada, (Zeitschrift fiir
Weltforstwirtschaft 2. 1934./35.); Forst wirtschaft
in Afrika (Liihe, Leipzig
1938.); Repertoire International
des periodiques forestiers... D´apres
leur etat au janvier 1940. (u knjižnici
C.I.S.-a Silvae orbis knj. 1.).


SASTOJINA POMOĆU LAEROVIH SKRII
OBUIKOVISINSKIH REDOVA


hov sastav i upotreba sa teoretske i praktične
strane prikaže prema izvornim obrazloženjima
i uputama samog sastavljača W. v. Laera.


Obćenito


Oblik debla u šumi nije sagrađen po čisto
matematičkim pravilima, već je on pod najraznolićnijim
utjecajima izrasao, pa se i kubični
sadržaj pojedinog stabla ne može ustanoviti
jednostavnim matematičnim formulama,


228