DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PREGLED IZVOZ I uvo z DBVETA I DRVNIH PROIZVODA U 1942. GODINI Tokom 1942. godine izvoz odnosno uvoz drveta i drvnili proizvoda Nezavisne Države Hrvatske bio je sliedeći: Vrs t Izvoz Uvoz Vrs t Izvoz Uvoz u tonama u tonama Pllanska oblovina; četinjače llstače 2.85025.853 3.585 — Tesano drvo četinjača ... . listača . . . 1.005 1.454 Furnirski trupci listača 1.193 — Furniri i liepito drvo ... . 4.093 20 Celulozno drvo četinjače 9.473 — Frizi listača 3.511 — DužiceStupovi 159 — ParketiOgrievno drvo četinjača 1.888 7 Burad i listača 5.778 — PokućtvoTaninsko drvo ... . 768 — Tanin iDrvni ugalj 1.343 — ProizvodiŽelj. pragovi četinjača 124 — Drvnlna listača 81 — PapirSkretnička građa . . . 2.009 — Karton 6.108 2.279 392 drugo posuđe iz drva 164 i druga drvena roba 1.278 570 ostali ocjedci ... . 963 suhe destilacije . . 510 — 6.297 65 17.112 — 4.561 Piljeno drvo četinjača . 36.168 829 Drvena roba ´. — 376 listača 41.250 — Pletena roba — 193 Međunarodno šumarstvo VII. SASTANAK U prvoj polovici mjeseca svibnja održan je u Berlinu VII. sastanak odbora Međunarodne središnjice za šumarstvo. Od država članica prisustvovali su predstavnici ovih država: Bugarske, Finske, Francuzke, Hrvatske, Italije, Mađarske, Njemačke, Norvežke, Rumunjske, Slovačke, španjolske, švedske, švicarske i Turske. Sastanku je između ostalih prisustvovao i predsjednik Međunarodnog agrikulturnog zavoda u Rimu Baron Acerbo del 1´A t e r n a, inače talijanski ministar financija. Nezavisnu Državu Hrvatsku zastupao je Ing. Vladimir Bosiljevlć. Glavni ravnatelj ureda Međunarodne si-edlšnjice za šumarstvo Prof. Dr. J. Kostle r prika.zao je rad središnjice od rujna pr. god. t. j . od posljednjeg sastanka odbora napried. Iz tog izvještaja iztičemo knjižnicu središnjice, koja danas prima 529 raznih časopisa, od čega 237 na njemačkom jeziku, a 292 na ostalim jezicima. Ove godine izišao je mandat dosadanjem predsjedniku, predstavniku Mađarske, Baronu C. v. W a 1 d b o o t u, pa je za novog predODBORA CIS-A sjednika izabran predstavnik Njemačke državni tajnik i Generalforstmeister F. A 1 p e r s. Iza ovog sliedila su predavanja i izleti u Ebersvvald i Konigsvvald. U okviru predavanja izviestio je podpredsjednik Povjerenstva za upotrebu drveta Dr F. Kollmann o radu ovog povjerenstva. Dr Kostle r održao je predavanje o upotrebi novca dobivenog izvanrednom 1 pređhvatnom sječom šuma. Iza toga bila su tri predavanja posvećena smolarenju, kojemu se danas u svim zemljama posvećuje najveća pažnja. Kao predavači nastupili su Prof. O u d i n, koji je prikazao nova izkustva f rancuzkog smolarenja, Dr . o s er, koji je prikazao dobivanje smole iz mrtvog drveta, te Olfm. O r t e g e 1, koji je prikazao organizaciju pogona i cjelokupnog smolarenja u Nje mačkoj. Sliedeći sastanak odbora CIS-a održat će se po pozivu Slovačke vlade početkom rujna o. g. u mjestu Strbski Plesa, dok je za proljeće 1944. godine najavljen sastanak na području Italije. Prof. AIMO KARLO CAJANDER 21. siečnja 1942. godine finski narod izgubio je jednog od prvih svojih sinova. Izgubio je vrlog naučenjaka i dobrog državnika, jer je tog dana preminuo prof. Aimo Kaarlo Čaja n d e r. Nakon svršene srednje škole mladi se Cajander, koji je rodjen 4. travnja 1879. u mjestu Musikaupunki na jugozapadu Finske, posvećuje studiju botanike na sveučilištu u Helsinkiju, da nakon završenih ovih studija predje na šumarski zavod u Evo-u, gdje položi i potrebne izpite 1906. godine. Medjutim je Cajander bio već 1904. god. pozvan za docenta na finskom sveučilištu u Helsinkiju, a čim je svršio i šumarske nauke vidimo ga kao zamjenika, ravnatelja šumarskog zavoda u Evo-u.*) Iako je Cajander prvenstveno svršio botaničke studije, on se posvećuje radu na šumarskom polju. Kao šumar zauzima mjesto profesora uzgajanja šuma od 1911. do 1934. godirfe, a od 1913. do 1927. predaje i uredjivanje šuma. *) Evois je mjesto u kotaru Lampis. Šumarska škola (Skogsinstitut) osnovana je 1859. god. Uvjeti primanja bili su velika matur- Kada je šumarska naobrazba prenieta 19f´ na sveučilište osnovana je u Evoisu ´ škola. 227 |