DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Kod čitavih sastojina, kojima bi trebalo informativno odrediti tehničku sposobnost,
izpitujemo više stabala razne starosti i dimenzija, pa pod opisanim metodama
zaključujemo na uporabivost ciele sastojine.


Šumski radnici vrlo vješto razpoznavaju bukova stabla, da li su cjepka ili ne,
po vanjskim znacima, a i potom mnogo zaključuju gdje se sastojine nalaze, u kom
kraju, odnosno predjelu naše domovine. Poznato je, da su bukove sastojine predjela
Bilo gora, Garjevica, Psunj, Papuk i Krndija prvorazredne, da imadu jako
malo srdce i da daju prvorazredan material bilo za preradu bilo za izvoz. Bukove
šume tipa naših prašuma po Bosni, Lici i Gorskom kotaru imadu veliko i dosta
obojeno srdce, pa su kao tehnički material manje vriedne. Time nije rečeno, da
nema ni u ovim krajevima dapače vrlo dobrih i vriednih bukovih sastojina sa
svim odlikama prvorazredne bukovine.


Šumski radnici nikada ne kušaju cjepivost bukovih stabala pomoću iveranja,
špananja, već jedino opisanim metodama, a te su im podpuno pouzdane. Naprotiv
kod četinjača nema pouzdanih znakova za ciepivost stabala, pa radnici odnosno
štetočine! izbijaju ivere pomoću kojih ustanovljuju cjepivost stabla, pa su na žalost
sva vriednija stabla u našim sastojinama jele i smreke na ovaj način oštećena.


Kod ciepane bukovine vide se na površini sržni trakovi, pa čim su ti traci
dulji odnosno deblji, tim je vriednost robe veća, jer se je stablo dobro ciepalo,
drvna vlakanca nisu kod tesanja presjecana, pa je time otpornost osobito kod vesala
i vratila veća.


Obzirom na jako veliki odpadak drva kod preradbe bukovine na ciepanu robU:
danas se uobće ne izplati bukovinu ciepati, kad danas daleko bolje izkorišćenie i
daleko veću vriednost polučujemo, ako bukovinu na pilanama prerađujemo, bez
obzira da li imade veliko i jako obojeno srdce. Ako uzmemo, da kod ciepane robe
ima najmanje ../. odpadka, a tek se izkorišćuje oko 30"/o drvne mase, odmah se
opaža nerentabilitet, bukvu prerađivati na ciepanu robu.


Prerađivati bukovinu na ciepanu robu preporučuje se samo u takovim slučajevima,
gdje nema izvoznih puteva, gdje nije moguće na drugi način robu iz šume
odpremiti nego samarima, ručnim saonama i t. d. a uslov je, da se dotična stabla
iz kojih bilo razloga moraju iz sastojine odstraniti.


Reasumirajući izloženo dolazimo do zalcljučka, da su bukova stabla sa znacima
cjepivosti manje, a stabla bez znakova cjepivosti više vriedna obzirom na današnju
\eleobrtnu preradu i uporabu bukovine.


ZUSAMMENFASSSUNG


In dlesem Aufsatze stellt ^der Verfasser auf Grung eigener Beobachtung dar, wie man
mit Slcherheit den Qualitatswert´ eines stehenden Buchenstammes oder eines Stiickes gespaltenen
Buchenholzes bestimmen. kann. Dlese Einschatzung wird nach den Markstrahlen durchgefuhrt.
Wenn sich die Markstrahlen auf dar ab°:ehobenen Rinde in lockerer Stellung hoher
Strahlen ausserst (Abb. 1.), so ist das Holz eines solchen Stammes spaltbar, gleichzeitig- besltzt
jedocli eln solcher Stamm auch einen grossen Kern. Umgekehrt sind Stamme mit zahlrelchen,
unregelmassig verteilten Markstrahlen unspaltbar, haben aber einen kleineren Kern
und sind demzufolge als Schnittholz wertvoller. (Abb. 2.) Gespaltene BuchenholzstUcke mit
wenigen jedoch langen und breiten Markstrahlen stammen vom spaltbaren Holz ab und sind in
vollem Masse vervvendbar, da die Holzfasern nicht durchgeschnitten sondern nur auseinander
geruckt sind.


226