DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 4 <-- 4 --> PDF |
pod toplijim podnebljem, pa tlo, koje se samo po sebi brže suši, a dovoljno je i plodno. Presuhom tlu drveće i dobro dolazi, jer duže podržaje vlagu u njem. U ovim slučajevima upotrebio je građevinar nasad poput ostalog građevnog materijala u građevno-konstruktivne svrhe. No on ubraja nasad i među t. zv. spo redne naprave ceste te ga i kao takovog izkorišćuje. Sporedne naprave u gradovima i naseljima posve se razlikuju od takovih naprava izvan gradova i naselja. Pritom ne smije se misliti, sudeći po imenu, da se tu radi o kakvom nevažnom priboru ceste. Nasuprot, te naprave tek daju cesti punu vriednost solidno dovršene građevine. Nasad kao sporedna naprava ima svrhu ograditi prostor, izdignuti \. cestu iz okolice, služiti kao putokaz, odieliti kolnik od hodnika, od puta za dvokolice, od grabe ili jarka uz cestu i t. d. Nasad, osobito u obliku drvoreda, dobro dolazi i onima, koji se cestama služe. Jer putovati, pješačiti ili voziti u vrieme žegđ u sjeni drvoreda, pa u svako doba uz manje prašine, a sa više svježeg zraka, udobnije je nego na goloj cesti. Drveće smanjuje žestinu vjetra (osobito gusti red jablana), a u nevrieme daje sklonište čovjeku i životinji. Drvored, dapače i pojedinačna stabla, olakšavaju orientaciju, osobito izvan naseljenih mjesta, na raspućima, u pustom kraju, pogotovo u tami, u magli, u noći i u zimi, kad snieg zavije put, pa u vrieme povodnje´. U tu svrhu odavna sadilo se uz ceste drveće kao: hrast, lipa, jablan, briest, javor, divlji kesten, breza, jasen, vrba, joha, topola i si. u obliku drvoreda, gajića, pa i pojedinačnih stabala. Kao naseljena mjesta, tako i mreža željeznica, cestai svakovrsnih drugih putova smanjuje kulturno tlo i to e tim većma, što je napučenost veća, a mreža gušća. Naselja, pruge i putovi odstranjuju sa površine zemlje šumsko i poljsko drveće, voćke i svu ostalu za život čovjeka potrebnu floru, a skućuje i mogućnost uspievanja za život čovjeka potrebnoj fauni. Nasadi uz cestu imaju nadoknaditi taj gubitak. U tom smjeru mnogo se je činilo već i prije, po zdravom nagonu, a danas nastoji se postići još i više, sviestno, od prieke potrebe. Poradi toga nije se uzgajalo i ne uzgaja se uz ceste samo šumsko i poljsko drveće, nego odavna već i voćke kao: jabuka,^kruška, trešnja, višnja, šljiva, orah, pitomi kesten, dud, lieska, ogrozd, oskuruša, mušmula i si. osobito u zemljama, u koje se mnogo uvozi voće, pa u krajevima, u kojima je nastala veća potražnja za kojim plodom u posebne svrhe (na pr. dud za svilarstvo). Njemačka je domovina drvoreda voćaka. Plantaža drveća uz ceste u Njemačkoj bi´ojila je god. 1928. oko 56 miljuna stabala, a od toga bila je okruglo jedna četvrtina, dakle oko 14 miijuna stabala voćaka, što čini cea IC/o ukupnog broja voćaka u Njemačkoj. Unatoč tome uvozilo se u tu zemlju godišnje oko 900.000 tona voća u to doba sa troškom okruglo od pol miljarde RM. Polovica od toga odpadalo je na južno voće, a polovica na voće, koje uspieva i u Njemačkoj. Za tu zemlju ne može biti dakle svejedno, da li se, u kojoj se mjeri sade i kako se njeguju voćke uz ceste! Obzirom pak na faunu drveće je od koristi i od potrebe, jer daje ne samo sklonište, nego i stalnu nastambu osobito pticama, prirodnim zatiračima mnogih štetnika i uzročnika raznih bolesti. Kad se je pročulo u Njemačkoj prilikom gradnje novih pruga za samovoze, da će biti razstavljeni kolnici na njima, za jedan i drugi smjer vožnje, sa trakom tratine, džbunova i živice, a i kosine da će biti ozelenjene, udruženi tamošnji pčelari podigoše dobro obrazloženi zahtjev, da se pritom u prvom redu uzmu u obzir biljke, grmeće i drveće, koje pogoduje pčelarstvu. Jer pčele ne proizvode samo vosak i med, nego i oplođuju kulturne biljke Rod od 20.000 pčela radilica može oploditi oko 20 miljuna cvietova. U tome i leži njihova velika gospodarska vriednost. Broj za pčelarstvo zgodnih biljaka je velik. U obliku živice mogu se obrezivati, pa opet cvatu: biserak (symphoricarpus racemosus), iva (salix caprea), crni glog, komorač, nepravi jasmin (Philadelphus coronarius), lieska i kalina (liguster), a od drveća, koje se sadi uz ceste, pčele rado posjećuju: lipu, bagrem, javor i voćke. ^ ´ ^ ´ Konačno dobro zasnovani, zasađeni, uređeni i njegovani nasadi, liepo poredani drvoredi ugodno se doimaju, djeluju estetski. Osobito u proljeće, kad drveće cvate, pa u jesen, kad lišće mienja boju. Visokodrveće sa liepim krošnjama sposobnije je da podigne estetsko djelovanje. Francuska je domovina liepih drvoreda. U tom i leži draž putovanja po velikim francuskim cestama, od kojih mnoge imaju izgled i djeluju poput park-aleja. Ceste u talijanskoj Rivieri obilno su ukrašene uzornim nasadima cvieća i drveća, koji mjestimično poprimaju i dimenzije parkova, a i svud drugud po srednjoj Europi, osobito u krajevima od značenja za križam, uzgajaju 190 |