DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Ing. MIHOVIL PEĆINA, Sarajevo: ´ _´ ´ ´ ;


OCJENA BUKOVINE PO VANJSKIM ZNAKOVIMA


BUCHENSCHATZUNG NACH AUSSERM MERKMALEN


Kako nam je poznato vrlo je važno kod procjene bukovih sastojina, kao i kod
pojedinih stabala dobro procieniti tehničku sposobnost, a time i uporabivost sastojina
odnosno pojedinačnih stabala.


Kriterije po kojima sam u praksi procjenjivao uporabivost bukovih stojećih
stabala kanim ovdje iznieti za praktičnu uporabu kolegama, koji će imati prilike u
praksi vršiti procjenu bukovih stabala. Uve kriterije prikupio sam uglavnom
praktički procjenjujući i izrađujući bukove sastojine, a dovodeći ih u sklad sa anatomskom
građom bukovine, pa su rezultati procjena obavljenih po ovim metodama
vrlo dobro zadovoljavali.


Vriednost bukovine proživjela je u zadnjih 30 godina veliku promjenu: ono
što se je cienilo kod bukovine prije svjetskog rata, danas se manje cieni i obratno,
što se je prije malo cienilo danas je na prvom mjestu.


Prije svjetskog rata cienila se je uglavnom samo ciepka bukovina, sposobna za
izradbu vratila, vesela i dužica, dočim tvrda necjepiva bukovina, kao i ostatci iza
ciepane bukovine, smatrana je kao lošije tvorivo, od kojega su se izrađivali trupci
za rezanje testona i tavoleta. Prijeratna izradba bila je vezana na stalne dimenzije,
pa se udaljivanje od tih mjera nije trpilo, a niti se je roba izrađena izvan tih mjera
mogla na tržištu prodati. Bukova vratila izrađivala su se samo na dvie duljine i
to na 2.10 i 4.20 mt. profila ´% i ^7i» cm. Bukova vesla na dužine od šest nogu, to
jest 2 mt., i svaka sliedeća mjera za tri noge ili jedan metar više. Bukove dužice
izrađivane su na razne,dimenzije, a bukovi trupci na duljinu 2 i 4 metra. Poslije
rata doživljuje uporaba bukovine ogroman obrat sve se norme odnosno uzance za
izradbu i prodaju bukovine mienjaju iz temelja, izrađuju se vratila i vesla raznoraznih
dimenzija, bukovi trupci i trupčići počam od 60 cm duljine i na dalje, pa da
kratko vrieme iza rata nestaje interesa za ciepanu bukovinu, a da se sve više potražuje
žilava biela bukva sa što manjim srdcem, kao izvrstan material za piljenu
robu, odnosno klade za Ijuštenje, koje nalaze na tržištu dobru prodaju.


Pripominjem, da danas u Njemačkoj u zrakoplovnom veleobrtu, bukovina podpuno
zamjenjuje metale, jer je mnogo lakša, a naročitom obradbom potpuno odgovara
i kod motora s velikim naponom i velikim brojem okretaja. Za izradbu
propelera upotrebljavaju se listovi tankog bukovog furnira, koji se u hidrauličkom
tiesku sliepe u daske od 3 cm. Na ovaj način dobivene daske na novo se sliepljuju
i iz jednog ovako sliepljenog bloka rezanjem sa pilom vrpčanicom režu se propeleri,
koji se dalje dotjeruju i izkušavaju. Rubovi propelera, koji sieku zrak okuju se metalom,
pa ovakovi propeleri iz drva vrlo dobro zamjenjuju metal s tom prednošću,
da su mnogo lakši, a to je danas odlučno kod gradnje zrakoplova, jer što je vlastita
težina manja, to je koristna težina veća.


Ciepka bukovina uvjetuje u glavnom veliko i u većini slučajeva jako obojeno
srdce, što je velika grješka kod prerađivanja ovakovih trupaca, jer kud se dobiva
malo bielih čistih dasaka, tud se dobiveni material od trupaca jako obojenog srdca,
ako ovog ostane na daski, ne da se ova crven parenjem odstraniti, dočim se manje
ovakove manje od manje obojenog srdca prigodom parenja dobro prikriju.


Pilansku bukovinu cienimo prema tomu, da li ima malo ili veliko srdce i da
li je srdce obojeno jako ili slabo. Bukovi trupci sa malim srdcem do jedne trećine
promjere, daju prvorazredno tvorivo za piljenu robu, kao i prvorazredne trupce
za Ijuštenje. Trupci sa većim i velikim srdcem, ako je k tomu jako obojeno i od
bieli oštro omeđeno, daju slabije pilansko tvorivo.


Razpoznavanje bukovine, dok je još u stablima, da li je sposobnija za piljenu
ili ciepanu robu, to jest, da U imade malo ili veliko srdce, odlučno je za pravilno
ustanovljenje vriednosti drvne mase bukove sastojine, koja se iznosi na prodaju.


Na ciepkost stabla ne utječe toliko stanište, ekspozicija niti starost, koliko
pravilan uzgoj. Stabla u pravilnom sklopu jedra, ravna i centrična srdca uviek se
bolje ciepaju.


Opazio sam, da stare bukove sastojine, koje dolaze u drugoj odnosno trećoj
ophodnji na istorri) staništu ili stoje pred prirodnom mienom sastojine imaju veliko


224