DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 3 <-- 3 --> PDF |
^ HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GODINA 67. SRPANJ—KOLOVOZ 1943. Prof. ing. STANKO FLOGL, Zagreb: O NASADIMA UZ CESTE (BEPFLANZUNG DER STRASSEN) O nasadima uz cestu djelomično bilo je već govora u ovom listu*. No kako nasadi niesu od interesa samo za one koji ih podižu i uzdržavaju, nego i za one, koji ceste grade, koji se cestama služe, konačno i za one, kojima su od bilo kakove koristi, ne će biti na odmet, ako se kaže još koja rieč i to pitanje osvietli po mogućnosti sa sviju strana. I to s tim više, što se je u zadnja dva desetljeća mnogo razpravljalo i pisalo o tome posvuda po svietu, što su kod razpravljanja ovog pitanja sudjelovali svi interesirani krugovi, i konačno, što je to pitanje razčišćeno i sazrelo toliko, da se danas već mogu podati pouzdane smjernice, kojih se valja držati kod ozelenjivahja javnih prometnih površina. Najprije želimo naglasiti, da pod nasadom ne razumievamo samo drvored, nego uobće rukom čovjeka posađenu i njegovanu floru u svim oblicima i asociacijama, u kojima dolazi u obzir kod cesta: od sitne trave do granatog debla, od džbuna i živice do gaja i drvoreda. Zatim ćemo odmah i dodati: takovi nasadi uz ceste isto su tako stari kao i same ceste. Građevinari upotrebljavahu već davno,_ a upotrebljavaju još i danas busen, pleter, grmlje i drveće u svrhu učvršćenja i osiguranja cestovnog tiela od nepoželjenih deformacija. Kako naime buse n ......... prenaglo izsušenje, spriečava stvaranje pukotina, podržava koheziju, dakle koči izobličenje tla, to čini vrlo dobar pokrov, kojim se pokrivaju bokovi cesta na nasipu ili njihove strane u usjeku, da se obrane od štetnog utjecaja oborina i atmosferilija. Na kosinu plodnog tla sije se busen neposredno, a sterilna podloga obloži se sa plodnim tlom prije busanja. Siju se pak — već prema tlu i klimi — biljke, koje se brzo razprostranjuju, a imaju i duboko korienje kao: djetelina (lucerna), pirevina, zob, ali i druge trave. Istodobno obično se sije sjeme raznih biljaka. Nikne, uspieva i razprostranjuje se te, potiskuje ostale ona, kojoj tlo i klima prija najbolje. Iz tratine u obliku kvadrata izsječenim busenicama oblaže se pak tlo, koje traži zaštitu u što kraćem roku. Pleterom ili popletom učvršćuje se tlo, koje se brzo razpada pod djelovanjem atmosferilija i onda lako odlama i osipa. Pleter se plete u uzporednim i poradi odvodnje nješto nagnutim redovima, . u jako. nagnutim redovima, koji se ukrštavaju tako, da čine mrežu romba. Pleterom opletena površina obloži se sa plodnim tlom i pobusi. U tu svrhu upotrebljava se živo kolje i pruće od vrbovine ili jalševine, a plete se obično zimi ili u rano proljeće, da poslije ozeleni. Pleter od suhog kolja i priića samo je od privremenog značenja; kad iztrune, zamieni ga posijani busen. Isto tako od davnine upotrebljavaju građevinari grmeć e i drveć e za učvršćenje ugroženog cestovnog tiela, osobito na mjestima, nezgodnim za busanje. Na relativno suhom tlu sadi se bagrem, breza, javor, mlieč, jasen i omorika, a na relativno vlažnom tlu: vrba, joha, briest, hrast, srebrolisnati javor, a prema tlu i klimi još i žukva, ariš i bor. Grmenje i drveće svojim korienjem doduše učvršćuje tlo, no i duže zadržava vlagu u njem, koja može prodrieti i duboko u tlo te izazvati nepoželjena izobličenja. Poradi toga nije svako podneblje, svako mjesto, ni svako tlo zgodno za ovaj način učvršćenja, nego samo mjesta izložena suncu i zraku * Ing. A, Horvat: Osnivanje drvoreda. (Hrvatski šumarski list, br, 1. 1943.). 189 |