DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 25     <-- 25 -->        PDF

dobiju od sedam godina, a imali su brzinu od 10 m u sekundi ili više (Beaufort .
i više) i to prema podatC´ma meteoroložke postaje u Koprivnici (IĐSO.—1936.).


I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godiš
N 13 28 — 1 — — — 1 4 — 1 48
NE 15 23 U 4 1 9 — 1 1 7 7 6 85
E 1 3 1 — 3 4 1 2 1 — 1 — 17
SE 2 3 1 2 4 1 2 1 — 4 3 3 26
S — 4 3 1 3 3 1 15
SW 18 31 30 46 34 21 14 12 27 37 20 6 296


W 5 2 . 4 6 4 1 6 6 5 3 1 — 43
NW 12 10 18 12 10 6 7 14 7 ?3 6 5 130
66 104 68 71 60 45 30 36 42 78 38 22 660


Križaljka pokazuje, da su jaki vjetrovi najčešći u mjesecu veljači,
zatim u 1 i s t o p a d.u i travnju, dok prosinac i srpanj imaju najmanje
jakih vjetrova. Za razvoj naše pješčane vegetacije nadasve je povoljno, da
su upravo mjeseci, kad se najjače razvija biljni pokrov, siromašni jakim vjetrovima.


Od svih je vjetrova najčešći jugozapadnjak, koji je još posebice čest u travnju
i listopadu. Mnogo je rjeđi sjeverozapadnjak, a još rjeđi zimski sjeveroiztočnjak i
sjevernjak. Vjetrovi ostalih smjerova daleko zaostaju iza navedenih, dok su jaki
iztočni i južni vjetrovi vrlo rietki. Stalnost i snaga pojedinih vjetrova izražena je u
smjeru, kojim se pružaju pješčane sipine na Podravskim piescima. One teku okomito
na smjer jakog sjeverozapadnjaka i jugozapadnjaka, pružajući se u uzporednim
nizovima od sjevera prema jugu, a sa svojim blaže nagnutim stranama okrenute
su prema zapadu odakle su sjeverozapadnjak i jugozapadnjak donosili piesak
kod izgrađivanja tih sipina.


Premda ie najveći dio pifesaka danas podpuno smiren, ipak se može naći još i
pokretna pieska na već opisanim izpusima. Vjetar diže piesak sa dna izpiiha te ga
ponovo slaže na njegovu rubu. Tako ostavlja snažni jugozapadnjak svoj piesak na
.susjednom t. j . sjeveroiztočnom rubu izpuha, dok sjeverozapadnjak, koji nije tako
čest, podiže znatno nižu .=ipinu na jugoiztočnom rubu. te prema tome visina takva
nasipa zavisi od jačine odgovarajućeg vjetra. Tako prikazuju izpusi svojim značajnim
oblikom odnos pojedinih vjetrova Podravine.


4. Životne prilike i prilagodbe biljaka na pieske.
Već smo spomenuli, da su životne ...... na piescima vrlo nepovoljne za razvoj
vegetacije. Samo se mali broj biljaka mogao prilagoditi na tako posebni način života,
pa te biljke zovemo pješčarkama ili psamofitima. One se odlikuju cielim nizom
značajnih prilagodbi. Udar je pieska pokrenutog vjetrom tako jak, da bilje sa
velikim i nježnim listovima nemože na piescima uspievati. Osim toga vode biljke,


SI. 2. b)


a) Prerez lista gladlce (Corynephorus canescens).


b) Prerez lista panonske vlasulje (Festuca vaginata).


Ove dvle značajne trave imaju dugo, uzko, poput žlieba smotano lišće, kako bi smanjile
prejako Izparivanje. Izpod pokožice leži sloj vrlo čvrstih stanica, koje daju listu takvu čvrstoću,
da izgledaju poput bodljika. Vide se žile, koje leže u staničju, u kojem se stvara škrob i kojim
biljka diše. Unutrašnja površina lista pokrivena je dlakama, kako bi se provjetravanje što više
spriečilo 1 vlaga sačuvala. Izvana ima gladica sitne kukice, a bradica voštanu prevlaku.


211