DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 19 <-- 19 --> PDF |
\/.1. Prof. IVAN SOKUĆ, Zagreb: ´ , BILJNI SVIET PODRAVSKIH PlESAKA DIE PFLANZENVVELT DES SANDBODENGEBIETE S »PODRAVSKI PIESCI« IN KROATIE]< UVOD. Tek pred nekih četrdeset godina upoznala se hrvatska javnost zaslugom đurđevačkih učitelja Anke i Milana Poljak a sa neobično zanimljivim Podravskim piescima. Od toga vremena posjećivali su hrvatski prirodopisci Podravske pieske i objavili nekoliko prigodnih prikaza botaničkog, petrografskog, geoložkog i gospodarskog značaja. Iako su sva ta iztraživanja doniela vrlo zanimljive rezultate, ona nisu ni izdaleka razjasnila najrazličitija prirodoznanstvena pitanja ovog sasvim osebujnog područja Hrvatske. Osim posve teoretskih iztraživanja na Podravskim piescima vršena su i iztraživanja šumsko-uzgojnog značaja, koja su pokazala vrlo dobre rezultate obzirom na povezivanje i pošumljivanje znatnih površina piesaka. U želji, da se ovi najznatniji živi piesci Hrvatske svestrano obrade potaknuo me je ... učitelj proi. dr. Ivo Horvat , da proučim njihovu floru i vegetaciju i ustupio mi na obradu obilni floristički material Dragutina . i r c a, koji je pohranjen u Hrvatskom herbaru mudroslovnog fakulteta hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. Upoznavši tako floru Podravskih piesaka, započeo sam iztraživanje u proljeće god. 1939. našavši na terenu odličnog suradnika u upravitelju šumarije Đurđevačke imovne ODĆine u Đurđevcu ing. Ivi Savoru , koji već dugi niz godina proučava šumarsko-gcspodarska pitanja piesaka. On mi je ustupio svoj bogati floristički material, što ga je lično sakupio u toku 1938. godine, izlazeći na teren u svim mjesecima u godini. Uzka povezanost biljne sociologije i šumarstva došla je dc punog izražaja u našim zajedničkim iztraživanjima, kod kojih je aktivno sudjelovao i dr. Milan Anić. U toku svojih iztraživanja obišao sam čitavo pješčano područje od sela Molva na sjeverozapadu do Vukosavljevice na jugoiztoku, ali sam kod toga obratio naročit u pažnj u na Mo-lvanske i Đurđevačke pieske. Zbog ratnih prilika morao sam napustiti namjeru, da proučim i pieske od Budrovca do Spišić-Bukovice. Bilo bi vrlo koristno, da se i ti piesci, koji i onako predstavljaju dosta odvojenu cjelinu, obrade posebno. U svojim stručnim prikazima »Podravski piesci — domovina psamofita« i »Biljni pokrov Podravskih piesaka«, koji su prije dvie godine objelodanjeni u »Prirodi«, prikazao sam svoje prve rezultate, koje ovdje donosim u cielosti. Dovršujući ovu razpravu, zahvaljujem se svim onim našim stručnjacima i zavodima, koji su mi omogućili iztraživanje. U prvom redu zahvaljujem se svom cienjenom učitelju g. prof. dr. Iv i Horva t u, nadstojniku Botaničkog zavoda mudroslovnog fakulteta u Zagrebu, koji je sa zanimanjem pratio moj rad ne samo u zavodu već i na terenu, proučio moj briofitski material sa piesaka, te mi je uz to ustupio svoju bogatu literaturu o piescima iz svih krajeva svieta. Zahvaljujem se nadalje g. ing. Ivi Šavoru , upravitelju imovinskih šuma u Đurđevcu, koji mi je ustupio na obradu svoj bogati herbarski material i surađivao samnom kod rada na terenu, te mi pored toga pružio susretljivo na upotrebu stan u imovinskoj lugarnici na piescima. G. prof. dr. Fran Kuša n obradio je sa velikim zanimanjem sabrane lišajeve. G. prof. dr. Mihovil Gračani n upozorio me je na neke pedoložke probleme, a g. prof. dr. Karlo Kempn i surađivao je samnom kod izrade meteorcložkih tablica o oborinama i vjetrovima Podravine. Moj drug g. dr. Boris Vrta r pročitao je ovu razpravu te me upozorio na mnoge pojedinosti. Svima se ovom zgodom najsrdačnije zahvaljujem.* I. OBCI DIO. 1. Pregled dosadašnjih iztraživanja. Podravski piesci prostiru se desnom, hrvatskom obalom Drave na području između Koprivnice i Virovitice. Do sada su bili ti piesci vrlo slabo proučeni. Neke biljke pješčarke spominje Flor a croatica , navodeći kao njihovo jedino nala zište u Hrvatskoj »in arenosis et glareosis ad fluvium Dravum ad Bukovec, Dubrava -et Legrad«, po čemu možemo zaključiti, da su pisci tog prvog obćeg popisa hrvatske flore upoznali samo onaj dio Podravskih piesaka, koji leži oko ušća rieke Mure u Dravu. No ti piesci oko rieke Mure nisu ni iz daleka tako izraziti, kao što su to piesci na području između Koprivnice i Virovitice. Prvi opis Podravskih piesaka dali su g. 1900. đ u r đ e v a č k i učitelji Anka i Milan Poljak. Piesci su tada bili još posve pokretni, te su seljacima nanosili velike štete zatrpavajući im njive i vinograde. Još i danas pamte sta-ri Đurđevčani, kako im je piesak zatrpavao dvorišta, uništavao vrtove i prodirao u svaki kutić njihovih stanova. Uslied neprestanog kretanja pieska nisu ni putevi, koji bi vodili preko Piesaka bili stalni, već se je njihov smjer mienjao sa promjenom samog reljefa. Poljakovi iztiču, da se ti piesci ne spominju u literaturi, te da bi bilo vrlo koristno i poučno, da se potanko prouče, opišu i sa ilustracijama poprate. * Ova radnja predstavlja doktorsku disertaciju prihvaćenu ´po Mudroslovnom fakultetu Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu 1942. god .) 205 |