DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 13     <-- 13 -->        PDF

i.z cestu uz koju stoje stupovi sri razn´m vodovima. Stupci ili koloorani ria´bo´jc
ybrul)liuju Cdstu na takovim ces.tari\a — no no na vff^iUgačkim r)´)tezima. Prola/i
li cesta kroz šumu, treba ju izkrčiti u najmanjoj širini od 3 do 4 m na svakoj
strani ceste (u Švicarskoj ta je širina odmjerena sa 6 m). Na toj krčevini ne mogu
se podizati drvoredi, jer u prirodnoj nepravilnosti poredana stabla u šumi ne podnose
ukočenost pravilno poredanih stabala u drvoredu. Svrsishodno zamienit ć^ ga
rubno kamenje ili kolobrani. Isto tako nema smisla u naseljenim mjestima staviti
drvored na hodnik, koji prolazi uz iavne, drvećem ozelenjene veće novrćine (parkove),
pak još i tako, da zasjenjuju kolnik. Predugačke aleje zamaraju. Drvored zgodno
svršava u gruni stabala. Na nasipu, na vanjskoj strani u zavojici, pa i na drugim
mjestima, na kojima je potrebna ograda, na mjesto živice ili grmlja, ako koči
sušenje ceste, izim kakove umietne ograde može doći u obzir i drvored. Sigurnosti
prometa dobro će poslužiti u takovom slučaju bieli nalič na stablima, a osim toga
i još bolje, pred stabla smještena odbojna naprava. Takove naprave ili »o d b o j n e
ograde « upotrebijavaiu se danas već često i uspješno namjesto nasada, osobito
u zavojicama. Na cesti Ziirich—"VVinterthur takove naprave sastoje od 30 cm visokog
i 2 do 3 mm jakog čeličnog lima, koji je montiran 30 cm visoko nad tlom na čelične
konzole, a ove na stupove od drva, željezobetona ili od profilovanog čelika.
Snažna čelična pera na krajevima drže tai lim u spremnom stanju. Sade li samovoz
sa kolnika te točkom udari o tai lim, ovaj nešto popusti, a kad se vraća u prvašnji
položaj uslied elastičnog uređaja odbaci točak i samovoz natrag na kolnik.
Broj vrst a drveća , koje se može saditi i njegovati uz ceste je velik. Ima
ga nizkop. osrednieg ili visokog rasta: sa malom, osrednjom ili sa velikom krošniom.
Jedno drveće treba stalno kliaštriti i nodrezivati da poprimi i zadrži želieni
oblik, druso onet ne treba. Nije lako odabrati pravu vrstu, koja će godinama naibolie
odgovarati postavljenim zahtjevima. Neka se ne izbire ono, što je jeftino 1. donosi
korist, nePo ono. što na i bol je odgovara tlu, klimi i okolici.
Uostalom odlučuje stručniak. Obzirom na moderne ceste i motorizirani promet traži
se u glavnom: da drveće ne smeta i ne ugrožava promet, da ne šteti kolnik i da ne
smaniuie neophodno potrebna sredstva za uzdržavanie ceste. Poradi toga izkliučeno
ie kao nasad drveće sa tvrdim plodom, napose takve voćke, a ne prenoruča
se ni drveće sa velikim lišćem, ni trnovito drveće (robinia, gleditschia, glog i si.), posliednje
poradi ozlieda. koie lako i često nastaiu od odpadaka i kod obrezivania
U Americi nigdje se ne vide konifere, dapače ni na visinama, gdie sii samonikle. U
koliko se uobće sadi drveće uz ceste, sade se posvuda i samo listače. Liepo razviiena
krošnja u gornioi visini listače dielnie liepše. daje boliu sienu i zaštitu od dolie u
šir, a gore u šiliak Diramidalno izrasle četiniače. Listača dieluie toplo. » četiniača
hladno. Ali izim Porskih kraieva i na mediteranu, uz ostalu zimzelenu floru, držimo,
za nasad mogla bi se uspiešno unotriebiti i po koja tamošnia konifera.


Kad ie vrlo oštra zima god. 1928./29. gotovo podpuno uništila drvorede voćaka
u obim Sleziia^ria, a bilo ie ih ondie uz javne ce.ste i nutove vrlo mnogo, nastala ie
zabuna: ne toliko noradi časovite štete koliko poradi izostanka trainog i nemalog
doViodka od tih voćaka i u budućnosti. Među ostalim činbenicima bio ie i ovai do-
gađai, koii je pospješio riešenie prometno-tehničkog pitania u Niemaf^koi: da li ie
sadnia i njegovanje voćaka uz javne ceste opravdana još i danas, u doba samovoza?
SP´S´PZ niemačkih družtava za vrtliarstvo i voćarstvo uputio ie god. 1930. svim mierodavnim
družtvima samovoza, svim nadležnim i zanimanim iavnim oblastima
okružnicu sa konkretno stiliziranim pitaniima u tom predmetu. Odgovori glasili su u
kor i s t takovih drvoreda, a priopćeni ,su i pretresem su bili u časopisu »D i e G a rtenbauwirtschaft
« iz onog doba. No nisu se pustile s vida ni potrebe motoriziranog
prometa. Na svim velikim cestama tranzitnog značenia, sa jakim prometom,
na cestama u neposrednoj blizini gradova, kao i u gradovima, voćkama nema
miesta. Tu voćku treba da ustupi mjesto šumskom i drugom drveću. Ali i kod preostalih
javnih putova i cesta, prije nego se stavi voćka na rub ceste, brižno treba
izpitati prilike, ne dopu.štaiu li možda sadnju drvoreda izvan ceste, onkraj cestovnog
jarka? Izim naročitih prilika i potreba u Njemačkoi — samoodržania i narodnog
zdravlja — u korist voćaka odlučili su još i ovi razlozi šireg značenja: Rentabilnost
takovih drvoreda ne može se poreći ni onda, kad se čine pogrieške kod
sadnje, kod uzgoja, pa izkusi i razočaranje od krađa. Voćke vrlo pogoduju pčelarstvu,
daju zaštitu pticama, te osobito poljepšavaju krajolik. Ne rastu visoko, ne
zasjenjuju toliko, niti se razkorienjuju široko poput šumskog drveća. Osim toga
takovi nasadi potiču na odgajanje i daju priliku za podučavanje naroda u uzgaja


199