DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1943 str. 12 <-- 12 --> PDF |
nasadi dobro pristaju onom krajoliku i da je izabrano drveće prirodno pridruženo tamošnjoj flori, dakle, da na ovaj način ozelenjena cesta čini podpun sklad sa krajinom, kojom prolazi. No osnivač pošao je svakako predaleko, kad je u svom obrazloženju generalizirao, jer ovo i ovakovo riešenje za cielo ne bi pristajalo u svaku okolicu, niti bi činilo skladnu cjelinu sa svakim krajolikom. I na Sumatri ima dobro izgrađenih cesta za samovoze, ali su proviđene sa nasadima tropske flore. Kako živica, osobito na obim stranama, otegoćuje sušenje kolnika, jer zadržava vlagu i spriečava strujanje zraka, ne će se moći posaditi u pravilu ni na svako mjesto, ni na rub ceste, nego i onkraj cestovne grabe, ili izostaviti uobće, već prema mjestimičnim prilikama ceste: položaju, tlu i mogućnosti odvodnje. U naseljenim mjestima i u gradovima drvored ne pristaje u svaku ulicu. Računa li se širina kolnika najmanje sa 5,5 m ili bolje sa 6 m (dvostruki kolovoz), širina hodnika sa drvoredom najmanje 4 m (Din propisuje 6 m), a bez drvoreda najmanje 1,5 m, na cesti (ulici) širokoj najmanje 1,5 + 5.5 + 4,0 = 11 m mogao bi se postaviti jednostruki drvored. Dvostruki drvored mogao bi se staviti u toliko široku ulicu samo u slučaju, ako postoje vrtovi (cvjetnjaci) pred kućama uz onaj uzki hodnik. Ali onda treba staviti drvored u vrtove uz taj uzki hodnik. Na hodnik uži od 4 m ne može se postaviti drvored. U pravilu treba da je hodnik odie- Ijen od kolnika sa ivičnim kartienom. a drvored (sredina stabla) da je udaljen od ruba tog kamena barem 1 m, bolje 1,2. Najmanja širina pak ulice, u koju bi se mogao postaviti dvostruki drvored mjeri analogno: 4 + 6 + 4 = 14 m. U glavnim ulicama, u zavojici na unutarnjoj strani, izostavlja se drvored. U zavojicama polumiera r <^ 300 ra stabla sa promjerom od 40 do 50 cm treba da su razmaknuta na dvostruku normalnu udaljenost. Nije potrebno povećati normalan razmak stabala u zavojicama polumiera r < 100 m, jer je smaniena dozvoljena brzina vožnje na takovim mjestima. U zavojicama polumjera r > 300 m drvored dopušta dovolian pregled te ne zastire vidik ni uz normalan razmak stabala. Na križanju prvo stablo treba da je udaljeno barem 12 m od sjecišta linija ivičnog kamenja ulica, koje se križaju, poradi luka, u kom prelaze ivični kameni iz jedne ulice u drugu. Stablo treba da ie slobodno od granja 2,0 do 2,5 m visoko nad hodnikom, a 4,0 do 4,5 m nad kolnikom. Potrebna iama za stablo mjeri 1,2 m u šir. i 1,8 m u duž. Pokazalo se, da ie toliki prostor dovoljan za zalievanje i za zračenie. Ako se još i pošljunči cieli 1,2 široki trak hodnika, namienjen drvoredu, stabla će uspievati još bolje. Os kanala i os drvoreda treba da su razmaknute 2,5 m, a os plinovoda i os drvoreda po mogućnosti još i više. Sjena posliepodne je važnija. Zato za iednostruki drvored dolaze u obzir sjevero-iztočna, iztočna ili jugoiztočna strana ulice. Kako drvored stoji mnogo novaca ne stavlja se u svaku ulicu samo zato, jer je dovoljno široka, nego u ulice za stanovanje, u ulice sa iakim pješačkim prometom (promenade), pa U ulice, koie dovode do velikih ozelenjenih ploha, do parkova, do prirodno ozelenjene periferiie i si. Tamo pak. gdie se postavlja, treba izkoristiti drvored kao među ili ogradu: da dieli ,hodnik od puta za koturaše ili da naglasi liniju i smjer T^rometa, koii niie svagdie nflglašen sam po sebi (na pr. na velikim trgovima). Drvored može također da dieli tranzitni promet od lokalnog prometa. Kako ie drvored najpotrebniii pješaku, manje kolima, a najmanje samovozu, na ekstravilanskim cestama postupa se još opreznije. Uz prug e za samo voz e ne podižu se drvoredi uobće. Svako drvo drvoreda zastire vidik. Brzo i sigurno vozi se samo, ako se vidi na daleko. Onda se može uživati u krajoliku i bez zamora. To ne znači, da se uz takove pruge ne sadi drveće uobće. Ono se podiže kao- pojedinačno stablo, gruna stabala, iU kao grmlie na zgodnim mj-estima izvan pruga: stabla osobito na početku i na kraiu zavoiica, pred većim mostovima i obiektima kao signali za opreznu vožniu: zatim u obliku gaia ili šumice na parkiranim mjestima uz prugu, u većim i velikim razmacima, već prema potrebi i prilikama, no vazda u skladu sa okolicom. Posljednja mjesta služe uiedno samovozima za mienianie smjera ili za prekidanje vožnje, za odmaranie itd. Amerika, rekosmo u pravilu ne pozna drvoreda. Ipak se i tamo štede stabla, koja su se slučajno našla uz cestu, ako su zdrava. Svi zvani i nezvani sviestni su tamo značenju takovih stabala za okolicu i za putnika. Oni prekidaju monotonost kulturnih stepa na ugodan način i odmore živce. Na prvorazrednim cestama za samovoze mogu se podizati i podižu se drvoredi sa povećanim razmacima stabala, osobito ako služe mješovitom prometu; ali u svakom slučaju i tako, da ne prodiru u prostor namienjen samovozima. U krivuljama najbolje je izostavit drvored. Na cestama nižeg razreda mogu se dapače podnieti i drvoredi postavljeni na dojakošnji način. Drvored ne pristaje 198 I |