DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1943 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Admović (11) označuje u helenskoj zoni najjužnije dopiranje vrste Acer Heldreichii.
Ova bi staništa bila ona u kojima su Heldreichii i Orphanides prvi put
odkrili ovo drvo.


Prema jednom popisu staništa ovog drveta, kojega sam dobio od .. Soške
izgleda da južna varijacija (A. Heldreichii) dopire do planine Jablanice iznad
Ohridskog jezera, a dalje na sjever proteže se areal kontinentalne varizacije (A.
Visiani).


Botaničar Hir e (9) piše da je našao kod Latinovca u Požeškoj doHni jedan
javor kome lišće nalikuje na Acer Heldreichii, samo mu je naličje »pusteno«. Ovaj
javor nije mogao točno odrediti, jer kako piše, nije imao materijala za uzporedbu.
Kasnije, koliko mi je poznato, nije više ništa pisao o tom zanimljivom javoru.
Sasvim je izključeno da je on stvarno našao pravi planinski javor. Vjerojatno je
našao neku drugu vrstu, možda gorski javor, kome su listovi bili jače usječeni.


U Bosn i rast e u velikom broju na planini Jahorini (vidi Maly). Na toj
planini dolazi na Velikom i Malom Javorniku, u Gnjilim Barama, izpod Repušnog
Dola, u Kasidolina (F. HoU prema Bečku 13) uz Bistricu na Ravnoj planini. Na
obližnoj planini Kleku našao ga je Fiala (prema Bečku 13).


U Hercegovin i su mu poznata staništa na planini Bjelasici kod Gacka
gdje prema Murbeck u (7) dolazi u predalpskim šumama u visini od 1500 do
1600 metara.


U planini MagUću na Prijevoru kod Suhe spominje jedno njegovo stanište već
i Rohlena (kod Bečka 13). U susjednoj planini Zelen Gori označuje ga Maly (11)
da dolazi u mješo\atoj šumi štabrovača između Husad planine i Ravne Gore kod
Jeleća (1380 m).


U ovom području osim na spomenutim staništima dolazi na bezbroj drugih
mjesta. Ona se nalaze u planini Maglicu na Crvenim prljagama, ispod Haluga, na
Makazama, Tunjemiru, na čairu Osoje (jedno osamljeno stablo), zatim u Ždrijelu,
na Kobilj vodi i pod Pogledalnica. U predjelu Suhe Gore blizu Agića Ravni i ispod
Ravne Stijene na Vučevu. U šumama planine Volujka dolazi ovaj javor iznad Kita
blizu Poljane. U području Zelen Gore (Careve Gore) najljepši primjerci nalaze se
između Gornjih i Doljnjih Bara u mješovitoj šumi oko potoka Kotača. Obilno dolazi
na Boščijoj Glavi na Javorku i Nabojni. Na Tisovom Brdu nalazi se već spomenuta
sastojina. Na strmim sjevernim i sjeveroistočnim stranama Pleće nalazimo
nekoliko grupa stabala u visini od 1300—1400 metara. Na Ozrenu dolazi i na
južnoj ekspoziciji kao liepo razvijeno drvo. Na Planiku i Treskavcu i konačno na
Kmuru kod Foče nalaze se još nekoliko staništa. U sjevernom dielu ove planine u
slivovima Otješe Vrbniče i Govze sasvim sigurno nalaze se još mnoga neiztražena
staništa. Vjerojatno će se naći i neka njegova staništa na Radomišlje planini u blizini
staništa Pančićeve omorike.


ZUSAMMEN FASSUNG


In dieser Abfassung stellt đer Verfasser den hlstorischen Lauf der Entdeckung unđ đes
Bestehens des Ahorns Acer Heldrelchi dar. Besonders beschreibt der Verfasser des Vorkommen
diese Ahorns im siidostlichen Kroatlen sowie selne vvaldbaulichen Besonđerheiten. Zu điesen
Besonđerheiten gehort auch seine natUrliche Verbreitung langst der oberen VValdgrenze,
als auch seine Fahigkeit eine langjahrige Beschirmung Uberstanđiger Baume zu vertragen.


LITERATURA


Ovdje se navode samo ona upotrebljena djela, koja se spominju u samoj radnji.


1. Boissier E.: Diagnoses plantorum orientallum novarum — Lipsiae 1856. str. 71.
2. Visiani R.: Plantarum serbicarum pesutas — Mem. đell´ Ist. bot. Ven. IX. 1860.
3. Boissier E.: Flora orientalis Vol. I./— Genevae 1867. str. 949.
4. Pančić Dr. J.: šumsko drveće i šiblje u Srbiji — Glasnik srpskog učenog đružtva XX
1871. str. 151.
5. Nyman C: Conspectus florae Europae Br. I. — 1878. str. 135.
6. ... F.: Monographie der Gattung Acer — Engl. bot. Jahrbuch Bd VIII. 1886. str. 224.
169