DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1943 str. 6 <-- 6 --> PDF |
jelom, jasenom, briestom, rjedje sa smrčom. Najčešće ga nalazimo u družtvu sa gorskim javorom. U visinskom dopiranju doseže do granica zadruge planinskog bora-klekovine. Ovdje ga nalazimo u družtvu i sa eudemium Rhamnus fallax i Sorbus ancuparia. Predpostavlja vlažne i zaklonjene položaje uz potoke, izvore i vlažne jaruge. Ovdje ga nalazimo vrlo često kao snažno i visoko drvo. Ekpoziciju ne bira. Dolazi na svim padinama planina u kojima je rašireno, medjutim ipak na sjevernim i sjeveroistočnim stranama nalazi svoje optimalne uvjete. Pretežno nalazi se pojedinačno i u manjim grupama. Nije točno, da nigdje ne tvori večih sastoj i n a. Pod Plečima izmedju Tisovog Brda i kote 1764 u Carevoj Gori kod Foče nalazimo ga kao dominantnu vrstu u sastojini, koju uz njega tvore još bukva, brie^t i gorski javor. Ova sastojina nalazi se na sjeveroinstočnoj ekspoziciji na jednoj nešto strmijoj padini. Tlo je tu prilično plitko, mjestimično izbijaju veći blokovi kamenja, izmedju kojih izbijaju manji izvori. Tlo je uslied toga prilično vlažno, pokriveno florom paprati i pomlatka javora i bukve. Ova sastojina vrlo je zanimljiv objekat za proučavanje, pa bi se trebala na neki način izdvojiti i sačuvati od uništenja. I Černjavsk i (18) opisuje jednu takovu gotovo čistu sastojinu, planinskog javora na Crvenoj Steni (1700 m) iznad Biogradskog jezera u planini ...lasici kod Kolašina. Ova sastojina nalazi se na jednoj strmoj (45") padini nadm. visine 1500—^1600 m, na gotovo golom ilovastom tlu. Zastor sloja drveća iznosi 7/10. Bukva dolazi u smjesi samo pojedinačno u malom broju i rietko je većih dimenzija. Stabla planinskog javora naprotiv visoka su preko 20 m, a u promjeru dosežu debljinu od pola metra. Sloj nizkog rašća u ovoj sastojini pokriva samo 1/10 površine i sastoji se iz Polystichum dilatatum i nekih mahova. Strmost terena i dnevni prolaz stoke na pojila razara površinski sloj zemlje te je tako ovaj dio´šume vrlo slabo obrastao. U šumarskom pogledu ovo drvo ističe se svojom osobinom, da podnosi zasjenu u mnogo većoj mjeri nego gorski javor. Iz toga razloga dobro se podmladjuje i pod gustim zastorom krošanja. Kasnije izbijanje listova čini ovo drvo odpornim protiv kasnih mrazora. Time to drvo postaje prikladno za pošumljavanje viših planinskih šumskih predjela. Neugodnu osobinu, koja je u vezi sa kasnim izbijanjem hšća, (skraćena vegetacijska perioda) ima to drvo, u tome, što vrlo sporo raste i prirašćuje. U rasadniku Lugarske škole u Sarajevu nalaze se uzgojene 8 godina stare biljke planinskog javora, koje su visoke svega 50—60 cm. U isto vrieme posadjeni gorski javor uzrastao je u veliku visinu. Jedna vrlo zanimljiva pojava na ovom drvetu, je obilje prizemnih izbojaka kod starih visokih stabala. Ova se pojava može promatrati gotovo na svim takvim stablima u šumskom području Maglić i Zelen Gora. Stara stabla pokazuju pri bazi debla, što je zanimljivo uviek sa strane okrenute brdu, neka nepravilna zadebljanja iz kojih izbija obilje mladica. Na gorskom javoru koji raste u susjedstvu nema ove pojave, čini se, ali još nije utvrdjeno, da je ovo drvo nešto osjetljivije spram udaracfa. Pomenute kvrge nastaju vjerojatno oštećivanjem kod prolaza stoke, koja u tim šumama pase. Kao reakcija stvaraju se latentni pupovi, koji kasnije izbijaju kao mladice. Ovi izbojci redovno su u sredini ljeta bez hšća, jer ih stoka sasvim popase. 4. Najsjevernija staništa ovoga javora nalaze se na planini Jahorini kod Sarajeva. Ovdje prema Maly-u (19) dolazi na sjevernim padinama Jahorine i Ravne planine. U najnovije vrieme pronadjeno je jedno stablo ovoga javora nešto sjevernije na Mjedeničkom Ždrijelu na planini Romaniji. Ovo drvo su našh članovi sekcije za taksaciju Direkcije šuma u Sarajevu (Ing. Vasiljević) no stanište nije još pobliže istraženo *. Najzapadnije zabilježeno stanište nalazi se na planini Bjelasici kod Gacka u Hercegovini (Murbeck 11 vidi i Maly 37). Prema izjavi šimi. savjetnika Kneževića dolazi to drvo i na Veležu kod Mostara. Najistočnija staništa nalaze se na bugarskim planinama. *) Prema usmenom saopćenju g. Maly-a, a prema izjavi pok. šum. savjetnika Miklau-a raste to drvo i na mjestu Javorje u Konjuh planini kod Klađnja. Ovo je stanište također nevjerovatno, jer prema izjavi šumarskih stručnjaka, koji dobro poznaju planinu Konjuh na navedenom mjestu rastu samo obični g-orski javori. / 168 |