DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1943 str. 19     <-- 19 -->        PDF

PREGLED


NEKOLIKO MISU O PROMICBI ŠUMARSTVA


Vrieđnost promlčbe za napredak našeg šumarstva
ne može se osporiti, kao što se ne
smije ni precieniti njezin utjecaj. Naime utjecaj
promičbe može se .... uzporeditl s novoposadjenom
šumom: Kao što jedna posadjena
biljka, jedno stablo ili i nekoliko stabala, ne
čini šumu, tako ni jedno ili nekoliko održanih,
predavanja, napisanih članaka ili iznietih slika
ne će polučiti onaj učln, koji je predpostavljeh
u času pristupa promičbe. Kako trebaju proći
godine i godine, da se iz posadjene biljke može
nazrieti šuma, a nakon toga opet godine i godine,
da se ono pojedino stabalje razvije u skladnu
zajednicu odrasle šume, tako je i s promičbom.
Tek množtvo prikazivanja bilo kojim
sredstvom (govor, tisak, svjetlopis, slikopis i
dr.), od čega, će znatan dio uloženog rada imati
i značaj pripreme tla za sjetvu, urodit će
željenim, plodom.


Da promičba poluči koristnost ne smije ići
putem neposrednog poučavanja ili što više dociranja.
Ponekad će trebati upotriebiti i ove
puteve, ali glavni mora biti nastojanje upoznati
sviet sa šumom kao živim organizmom i
kao vrelom, iz kojeg se crpi drvo kao glavni
njezin proizvod. Sviest o vrieđnosti šume podići
će i povesti pravim putem i poznavanje
upotrebe drveta u našem životu i povezanost
čovječjeg napredka s đrvetom. Prvenstveni cilj
promičbe treba dakle biti stvaranj a psihoze
o pravom značenju šume, a
koja se može postići samo neprekinutim, ali
nenametljivim, radom. Ta se psihoza mora postići
i medju gradjanstvom i medju seljačtvom,
a prvenstveno medju onima, koji po svojem
zvanju i položaju predstavljaju njegovu elitu.
Ta psihoza doduše ne će podpuno ukloniti sve
čine štetne za šiunu i šumsko gospodarstvo, ali
će ih svesti na najmanju mjeru, koji će biti
posljedica ili prieke nužde, a time donekle ujedno
i opravdano, ili zlonamjerno i iz oblesti,


Uzgajanje guma


a što prelazi u područje kriminaliteta, što se
mora represivnim kaznama sprečavati.


Promičbi šumarstva treba dakle
biti prva zadaća izmieniti
današnje gledanje šume novim,
koje će se temeljiti na poznavanju
šume kao prirodne tvorevine
i kao gospodarskog objekta
. Za postignuće ovog cilja postoje
mnogi putevi: počam od osobnog dodira u
svakdanjim susretima pri vršenju svoje dužnosti,
preko govora (predavanja) do tiskopisa,
kao i ostalim sredstvima današnjice (slikopis,
radio). Sva ova sredstva stoje danas šumaru
na razpolaganju, samo ih treba upotriebiti.
Bilježeći nedavno stogodišnjicu Gospodar sko
g list a (šumarski list. br. 4.) naglašena
je spremnost uredničtva, da objavljuje čltinke
iz područja šumarstva i preniet je poziv i
molba njegovog urednika za. tu suradnju. Gospodarski
dnevnik Gospodarstvo od početka
travnja o. g. uveo je stalnu tjednu stranicu
za »šumarstvo i drvarstvo«, a ni druge
novine ne odbijaju suradnju iz područja šumarstva.
Pobudom izvanstručnih krugova održana
su u posliednje vrieme u Zagrebu i dva
predavEmja*), što nam također pokazuje svestrano
zanimanje za šumaxstvo. Na hrvatskom
je šumaru, da se ovim pozivima
odazove i da omogući i
nestručnjacima i najširoj javnosti
pogled u — tajne šume!


Ing. O. Piškorlć,
tajnik Hrvatskog šumarskog đružtva


* To su predavanja održana po Ing. S.
Frančiškoviću tokom mjeseca svibnja o.
g., a na poziv Građjanskog pododbora Matice
Hrvatske, te Stožera ustaške mladeži i to za
đake viših razreda zagrebačkih gimnazija.
NEKI ZANIMLJIVI ŠUMSKO-UZGOJNI PODATCI IZ DJELA DR. .. .. MVLLERA:
AUFBAU, WUCHS UND VERJtJNGUNG SUDOSTEUROPAISCHER URVVALDER


U četvrtom ovogodišnjem broju šumarskog
lista iz MuUerova djela »Aufbau, Wuchs und
Verjungung Sud-osteuropaischer Urvvalder« đoniet
je prikaz o prirodnom toku obnove požarom
uništene prašume. U tom djelu nadalje
ZEmimiva su izlaganja i opažanja o pojedinim
vrstama šumskog drveća, što je od interesa i
za hrvatske šumare pa iznosimo pregled piščevih
opELŽanja o tim pojedinimi vrstama.


BIELI BOR — PINUS SILVESTRIS


Ova vrst drva čini glavni dio sastojina u
rodopskom masivu u visinskoj regiji izmedju
1500—1700 m. Tu pridolazi u čistim kao i mješovitim
sastojinama sa smrekom. U Pirin planini
formacija bielog bora leži izmedju 1500—
1600 m, a u Rili planini izmedju 1600—1700 m.
nadmorske´visine. —


Bieli bor zauzimlje u regiji četinjastih
vrsta drveća oko tri četvrtine površine. Njegove
su sastojine prašumskog karaktera a sastavljene
su većinom od svjetlo zahtjevajućih
vrsta drveća ali su gustoga sklopa, tako da se
pod njihovim krošnjama zbog pomanjkanja
potrebnog minimalnog intenziteta, svjetla ne
može razviti nikakav pomladak.


Rodopski bieli bor spada po rasi medju
vrste visinskih borova koje imaju visoko postavljenu,
malu šiljastu krošnju sa tankim granama.
— Ali i medju njima postoje razlike te
jedni imaju koru svietlo bakrenaste boje sa
drvetom bolje kvalitete dok je drvo onih kojima
je kora sive boje lošije kvalitete. — Stabla
su liepog uzrasta — punodrvna do najveće
mjere, te preko 20 metara čista od grana. Godovi
su vrlo uski, tako je na pr. na jednom
presjeku od 37 cm promjera nabrojano 291
god. I biel je uska — prosječno 3 cm, — te je
drvo tih borova vrlo dobre kakvoće.


Te gotovo jednako stare sastojine bielog
bora, rasprostrte na velikim površinama, nastale
su naravnim pomladjenjem nakon što su
stare sastojine uništene požarom. Nakon 3—5
godina a u pojedinim slučajevima već se i nakon
dvie godine javlja na garištima gust borov
pomladak, koji obično nikne iz sjemena
kojeg vjetar nanese sa stabala preostalih iza
požara na hrptovima visokih brda. Na paljevinama
preostala rietka borova stabla obično
obilno rode sjemenom i brzo zašume velike
površine.


181