DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1943 str. 19 <-- 19 --> PDF |
PREGLED NEKOLIKO MISU O PROMICBI ŠUMARSTVA Vrieđnost promlčbe za napredak našeg šumarstva ne može se osporiti, kao što se ne smije ni precieniti njezin utjecaj. Naime utjecaj promičbe može se .... uzporeditl s novoposadjenom šumom: Kao što jedna posadjena biljka, jedno stablo ili i nekoliko stabala, ne čini šumu, tako ni jedno ili nekoliko održanih, predavanja, napisanih članaka ili iznietih slika ne će polučiti onaj učln, koji je predpostavljeh u času pristupa promičbe. Kako trebaju proći godine i godine, da se iz posadjene biljke može nazrieti šuma, a nakon toga opet godine i godine, da se ono pojedino stabalje razvije u skladnu zajednicu odrasle šume, tako je i s promičbom. Tek množtvo prikazivanja bilo kojim sredstvom (govor, tisak, svjetlopis, slikopis i dr.), od čega, će znatan dio uloženog rada imati i značaj pripreme tla za sjetvu, urodit će željenim, plodom. Da promičba poluči koristnost ne smije ići putem neposrednog poučavanja ili što više dociranja. Ponekad će trebati upotriebiti i ove puteve, ali glavni mora biti nastojanje upoznati sviet sa šumom kao živim organizmom i kao vrelom, iz kojeg se crpi drvo kao glavni njezin proizvod. Sviest o vrieđnosti šume podići će i povesti pravim putem i poznavanje upotrebe drveta u našem životu i povezanost čovječjeg napredka s đrvetom. Prvenstveni cilj promičbe treba dakle biti stvaranj a psihoze o pravom značenju šume, a koja se može postići samo neprekinutim, ali nenametljivim, radom. Ta se psihoza mora postići i medju gradjanstvom i medju seljačtvom, a prvenstveno medju onima, koji po svojem zvanju i položaju predstavljaju njegovu elitu. Ta psihoza doduše ne će podpuno ukloniti sve čine štetne za šiunu i šumsko gospodarstvo, ali će ih svesti na najmanju mjeru, koji će biti posljedica ili prieke nužde, a time donekle ujedno i opravdano, ili zlonamjerno i iz oblesti, Uzgajanje guma a što prelazi u područje kriminaliteta, što se mora represivnim kaznama sprečavati. Promičbi šumarstva treba dakle biti prva zadaća izmieniti današnje gledanje šume novim, koje će se temeljiti na poznavanju šume kao prirodne tvorevine i kao gospodarskog objekta . Za postignuće ovog cilja postoje mnogi putevi: počam od osobnog dodira u svakdanjim susretima pri vršenju svoje dužnosti, preko govora (predavanja) do tiskopisa, kao i ostalim sredstvima današnjice (slikopis, radio). Sva ova sredstva stoje danas šumaru na razpolaganju, samo ih treba upotriebiti. Bilježeći nedavno stogodišnjicu Gospodar sko g list a (šumarski list. br. 4.) naglašena je spremnost uredničtva, da objavljuje čltinke iz područja šumarstva i preniet je poziv i molba njegovog urednika za. tu suradnju. Gospodarski dnevnik Gospodarstvo od početka travnja o. g. uveo je stalnu tjednu stranicu za »šumarstvo i drvarstvo«, a ni druge novine ne odbijaju suradnju iz područja šumarstva. Pobudom izvanstručnih krugova održana su u posliednje vrieme u Zagrebu i dva predavEmja*), što nam također pokazuje svestrano zanimanje za šumaxstvo. Na hrvatskom je šumaru, da se ovim pozivima odazove i da omogući i nestručnjacima i najširoj javnosti pogled u — tajne šume! Ing. O. Piškorlć, tajnik Hrvatskog šumarskog đružtva * To su predavanja održana po Ing. S. Frančiškoviću tokom mjeseca svibnja o. g., a na poziv Građjanskog pododbora Matice Hrvatske, te Stožera ustaške mladeži i to za đake viših razreda zagrebačkih gimnazija. NEKI ZANIMLJIVI ŠUMSKO-UZGOJNI PODATCI IZ DJELA DR. .. .. MVLLERA: AUFBAU, WUCHS UND VERJtJNGUNG SUDOSTEUROPAISCHER URVVALDER U četvrtom ovogodišnjem broju šumarskog lista iz MuUerova djela »Aufbau, Wuchs und Verjungung Sud-osteuropaischer Urvvalder« đoniet je prikaz o prirodnom toku obnove požarom uništene prašume. U tom djelu nadalje ZEmimiva su izlaganja i opažanja o pojedinim vrstama šumskog drveća, što je od interesa i za hrvatske šumare pa iznosimo pregled piščevih opELŽanja o tim pojedinimi vrstama. BIELI BOR — PINUS SILVESTRIS Ova vrst drva čini glavni dio sastojina u rodopskom masivu u visinskoj regiji izmedju 1500—1700 m. Tu pridolazi u čistim kao i mješovitim sastojinama sa smrekom. U Pirin planini formacija bielog bora leži izmedju 1500— 1600 m, a u Rili planini izmedju 1600—1700 m. nadmorske´visine. — Bieli bor zauzimlje u regiji četinjastih vrsta drveća oko tri četvrtine površine. Njegove su sastojine prašumskog karaktera a sastavljene su većinom od svjetlo zahtjevajućih vrsta drveća ali su gustoga sklopa, tako da se pod njihovim krošnjama zbog pomanjkanja potrebnog minimalnog intenziteta, svjetla ne može razviti nikakav pomladak. Rodopski bieli bor spada po rasi medju vrste visinskih borova koje imaju visoko postavljenu, malu šiljastu krošnju sa tankim granama. — Ali i medju njima postoje razlike te jedni imaju koru svietlo bakrenaste boje sa drvetom bolje kvalitete dok je drvo onih kojima je kora sive boje lošije kvalitete. — Stabla su liepog uzrasta — punodrvna do najveće mjere, te preko 20 metara čista od grana. Godovi su vrlo uski, tako je na pr. na jednom presjeku od 37 cm promjera nabrojano 291 god. I biel je uska — prosječno 3 cm, — te je drvo tih borova vrlo dobre kakvoće. Te gotovo jednako stare sastojine bielog bora, rasprostrte na velikim površinama, nastale su naravnim pomladjenjem nakon što su stare sastojine uništene požarom. Nakon 3—5 godina a u pojedinim slučajevima već se i nakon dvie godine javlja na garištima gust borov pomladak, koji obično nikne iz sjemena kojeg vjetar nanese sa stabala preostalih iza požara na hrptovima visokih brda. Na paljevinama preostala rietka borova stabla obično obilno rode sjemenom i brzo zašume velike površine. 181 |