DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1943 str. 14     <-- 14 -->        PDF

netopive spojeve, te bi od njih koža postala tvrda, krhka i pjegava. Kod kromnog
štavila već neznatni tragovi vapna djeluju veoma nepovoljno na štavljenja.


Koža za podplate izapira se obično u bačvama, koje se okreću oko šuplje osovine,
kroz koju dolazi u bačvu uviek čista voda. Još brže se očisti koža, od vapna,
ako u vodu nalijemo malo solne ili mravi je kiseline. Tanke, meke kože kao kože za
rukavice i sve kože bolje vrste moraju se podpuno očistiti od vapna, a za to se
upotrebljava nečist od pasa, kokoši i golubova ili posije. Nečist životinja sadrži razne
encime, koji nakon nekoliko dana prelaze u vrienje, isto tako prelaze u vrienje
i posije, te se tako koža posve očisti od kreča. Ujedno postaje koža takvim postupkom
gladka, meka i raztegljiva. Gadan i neugodan rad sa nečisti zamjenjuje
se u novije vrieme upotrebom raznih umjetnih sredstava za čišćenje vapna. Pošto
uza svu pažnju ostaje na koži ipak nešto dlaka, moraju se ove skinuti veoma
oštrim orudjem, pri čemu se mora sa najvećom pažnjom postupati, jer oštrice noževa
ostavljaju tragove na koži i kod samog nespretnog podizanja noževa.


Svi do sada opisani radovi obavljaju se u praonicama. Kože, koje dolaze iz praonice,
stavljaju se najprije u već upotrebljene raztopine biljnih štavila, gdje proces
učinjanja počinje. Kože se u toj raztopini najprije oboje i nabubre. Bubrenje
je jače, što više kiselina ima u raztopini. Koža, koja jako nabubri, postaje daljnim
činjenjem čvrsta i tvrda. Zato se za činjenje podplata uzimaju kiselije raztopine,
da koža bolje nabubri, dok se za sve ostale kože mogu upotriebiti manje
kisele raztopine. Kože su na početku činjenja najosjetljivije prema kiselinama,
kasnije je sadržaj kiselina od manjeg uticaja za kakvoću kože.


Nakon ovog bubrenja koža u manje ili više kiselim raztopinama počinje tek
pravo učinjanje. Uglavnom možemo razlikovati dva načina učinjanja i to činjenje
sa trieslima u jamama i činjenje sa ekstraktima.


Učinjanje koža po čiva na principu, da sve tvari u raztopini
štavila (treslovina i netreslovine), u koju su kože umočene,
difundiraju u kožu tako dugo, dokizmedju kožairaztopina
ne nastupi izvjestna ravnoteža, odnosno dok se vadjenjem koža
iz raztopine cio proces ne prekine. Za tok učinjanja i za koncentraciju raztopine
postavio je Schroder ovo z 1 a t n o p r a v i 1 o za učinjanje: Činjenje mora
početi u slabim raztopinama, a sadržaj raztopina mora se pravilno i postepeno pojačati.
Što se pravilnije i postepenije sadržaj treslovine u raztopinama pojačava,
to je jednolični je i činjenje i to više treslovine prima koža u se. Činjenje treba dakle
da počne u slaboj raztopini i da se nastavi u sve jačoj. Ovo je prije bilo težko
provesti, jer nije bilo koncentriranih ekstrakta, koja je kožar po potrebi mogao
razriediti. Upotrebom ekstrakta se gustoća (koncentracija) raztopine može lako
po potrebi mienjati. Pri odredjivanju sadržaja treslovine služe se kožari areometrima.
Što je veća specifična težina raztopine, to više viri iz vode staklena ciev
areometra napunjena živom. Stepeni jakosti odredjuju se obično po sistemu Baume
(skraćeno ..).


I u početnom stadiju činjenja, koji Niemci zovu Farbengang, jer u tom stadiju,
kako smo već spomenuli kože primaju boju, stavljaju se kože u sve jaisče raztopine.
Jame . posude, u kojima počinje činjenje su ili od hrastova ili smrčeva
drveta, ili od betona. One su ili okrugle ili četverouglaste, najčešće po 2 m duge,
široke i duboke. Obično je 6—10 ovakih jama ili posuda povezano u jedan niz. Ako
stoji na razpolaganju 8 posuda, i ako se sa 1 označi uviek posuda sa najnovijom


/


1 I 2 I 3


i najjačom raztopinom, a sa 8 posuda, u kojoj činjenje počinje, ona sa najviše iztrošenom,
dakle najslabijom, najstarijom raztopinom, odigrava se cieU postupak
na sliedeći način. Uviek kada se iz 1 izvadi jedna partija koža, koja je prošla već
cio niz posuda, pomiču se sve partije unapried, tako da dodju u sliedeću posudu
sa jačom raztopinom. Pri tome postaje posuda 1, koja je do sada sadržavala najjaču
raztopinu, posudom 2, jer je ta do sada najjača raztopina postala druga najjača
raztopina. Posuda 2 postaje posudom 3, 3 postaje 4, i tako redom. Najslabija
raztopina nalaziti će se u dosadan joj posudi 7. Posuda 8 ostaje slobodna. Ali pošto
i partija iz prvobitne posude 2 mora doći u posve svježu još neupotrebljenu


176