DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1943 str. 13 <-- 13 --> PDF |
svojstva kože veoma različiti, tim više što se ova sredstva mog^ i kombinirati na pr. biljno i mineralno činjenje, biljno ili mineralno činjenje i činjenje sa životinjskim mastima i t. d. Ako još uzmemo u obzir, da kod biljnog štavljenja možemo birati izmedju štavila mnogobrojnih vrsta, da i priroda kože (vrsta životinja, podrietlo, starost, spol i t. d.) utječe na vrstu kože, onda ćemo shvatiti raznovrstnost koža, koje dolaze u trgovinu pogotovo, ako još i mienjamo sam način učinjanja. Priredjivanje kože za trgovinu sastoji se uglavnom iz raznih mehaničkih radnja, da koža dobije željeni izgled prema vrsti kože t. j . prema načinu upotrebe. Sve kože, koje se žele učiniti, moraju se najprije namočiti, da se dovedu u ono stanje, u kojem su bile, kad su se ogulile, t. j . da opet nabubre i da se očiste od krvi, sluzi i blata. Svježe tek oguljene kože se samo operu, što je gotovo-za nekoliko sati. Malo dulje traje izapiranje soli onih koža, koje su bile soljene prije transporta, da se ne bi pokvarile. Ovo izapiranje soli traje dva do trf dana, jer sol sprečava bubrenje kože, pa se mora brižljivo posve odstraniti. Sušene kože se moče 6—8 dana mienjajući što češće vodu. Močenje se vrši u zidanim jamama razne veličine prema veličini koža. Najvažniju ulogu igra količina i kakvoća vode. Tekuća voda skraćuje znatno močenje, te su se i s toga razloga kožarske, radionice ranije uviek nalazile kraj potoka i rieka. Svaka voda nije u jednakoj mjeri povoljna za močenje. Najbolje su meke vode bez mnogo organskih i mineralnih primjesaka. Ako kože ostaju dugo u vodi, mogu lako početi gnjiti, zato se spiekšavanje suhih koža pospješava raznim kemičkim sredstvima ili mehaničkim putem, udaranjem, a dodaju se i razni antiseptikumi. Kad su kože namočene, objese se, da se voda s njih ociedi. Namočene kože su oko 10% teže od svježih koža nakon gulenja. To je važno znati za ocjenu kupovne težine. - Kad su kože dobro oprane i namočene, i kada se je sa; njih ociedila voda, pristupa se odstranjivanju dlaka. Odstranjivanje dlaka iz koža sa korienom može se provesti na razne načine. Iz kože, koja gnjije, mogu se dlake lako izčupati. Kožari zato ostave kožu namjerice, da nagnjije u zatvorenim komorama. Početak gnjilenja osjeća se po jakom mirisu amonijaka. Za 3—6 dana mogu se dlake lako izkorieniti. ZeU li se proces gnjilenja pospješiti, dovodi se u komore do 25° C Zagrijana para, a ako se želi proces usporiti, onda se zidovi komore hlade tekućom vodom. Proces gnjilenja traje tada 6—12 dana, ali zato je i opasnost manja, da bi se kože pokvarile odviše uznapredovalim procesom gnjilenja. Daiias se dlake riedkd kad odstranjuju na ovaj način. Jedino ako se runo ovčijih i janjećih koža želi sačuvati, upotrebljava se još ovaj način izkor jenjavan ja dlaka. Mali ga obrti kadkada upotrebljavaju i za proizvodnju jakih koža za podplate. Sada se kože obično namoče u vapneno mlieko, od koga se sluzni dio gornjeg sloja kože raztopi, tako da se cio gromji sloj sa dlakama lako može skinuti. Dlake koža umočenih u vapneno mlieko mogu se već nakon jednog dana izkorieniti. Od vapna koža ujedno i nabubri, a i masti se pretvaraju u sapun. Da se djelovanje pojača dodaju, se vapnenom mlieku razne kemične tvari. Najjači je sumporni natrij, ali on podpuno uništi dlake. Da se dlake lako mogu izkorieniti, mogu se kože s donje strane i namazati krečom. I ovai se način može pospješiti raznim kemikaliiama. Ako treba skinuti vunu sa ovčijih ili janjećih koža, dodaje se vapnu arsenik. spoj sumpora i arzena, od čega koža dobiva i nježno lice.Z a donju kožu. (za podplate) dodaje se. vapnu sumpo´rni natrij. Kože se namazu sa donje strane i slažu dlaka na dlaku-, mesina na mesinu. Za 5 do 10 sati može se dlaka već izkorieniti, ali je takva dlaka posve uni-. štena. ´ *"´ Kad je koža na iedan od opisanih načina priređena za skidanie dlaka, prebaci se preko ukoso položenog đrveta, te se tupim željeznim strugačima ostruže uz dlaku ciela gornja koža zajedno sa dlakom. Dlaka se može sTcidati i posebnim strojevima. Koža se položi na gumenu podlogu, a preko nje se pomiče valjak sa tupim spiralnim noževima. Mesina sa donje strane kože skida se oštrim strugačima. Kod toga posla dolazi vještina kožara najviše do izražaja, jer ne smije ni-mesinu na koži ostaviti, ni preduboko u kožu zarezati. U modernim tvornicama koža skida se mesina pomoću strojeva sličnim onima, koje se upotrebljavaju za skidanje dlaka. Valjak sa oštrim spiralnim noževima. Vapno, koji ostaje u koži, mora se dobro izaprati, da bi treslovina mogla nesmetano u kožu prodirati. Treslovine vegetabilnih štavila daju naime sa vapnom 175 |