DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 36 <-- 36 --> PDF |
madima od 5 do 8 cm. Ako se upotrebljava otpadno drvo, na pr. iz stolarija, tada se valja paziti, da u generator ne dođu odpadci Ijep- Ijenog drveta. Ljepilo ne samo da ometa pravilan tok pougljivanja, nego rastvorbom ljepila stvaraju se razne kiseline koje štetno (razorno) djeluju na stiene generatora. Trajnost impregniranih brzojavnih stupova. Promatranjem podataka iz 18 evropskih dr Propisi i naredbe žava o trajnosti impregniranih stupova za brzojavne vodove utvrđeno je: trajnost stupa impregniranog katranom kamenog uglja iznosila je 26 godina, onog impregniranog živinim sublimatom 18 godina, impregniranog s bakarnim sulfatom pak 21. godinu, a impregnirana drugim sretstvima okruglo 12. god. Trajnost pak neimpregnira´.-;:´h stupova iznosila je 9,5 godina. ZAKONSKA ODREDBA « o nadopuni zakona o lovu od 5. prosinca 1931. § 1 U § 28. zakona o lovu od 5. prosinca 1931., dopunjenom § 15. zakonske odredbe od 3. kolovoza 1942. br. CCXX-1231-Z-1942. stavlja se na kraju točke 11. mjesto točke točka i zarez i dodaje se nova točka 12., koja glasi: »12. koja ne izvrše naredbe ministra narodnog gospodarstva o uzgoju, čuvanju i prehrani divljači, te o tamanjenju zvjeradi i ptica grabljivica«. § 2. Na kraju § 40. zakona o lovu od 5. prosinca 1931.. promienjenog § 18. zakonske odredbe od 3. kolovoza 1942. broj CCXX-1231-Z-1942, stavlja se mjesto točke zarez i dodaje se: »koji je ovlašten naredbenim putem izdavati naredbe za uzgoj, čuvanje i prehranu divljači, kao i za tamanjenje zvjeradi i ptica grabljivica «. § 3. U § 87. zakona o lovu od 5. prosinca 1931. na kraju rečenice u točki 6. mjesto točke stavlja se točka i zarez, te se dodaje točka 7., koja glasi: »7. tko neovlašteno hvata mladu zaštićenu divljač ili vadi jaja iz gniezda ili kvari gniezda«. § 4. Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć dan iza proglašenja u Narodnim novinama. U Zagrebu, dne 8. travnja 1943. Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske: Ante Pavelić v. r. Broj: LXIX-822-D.V.-1943. Državni prabilježnik — čuvar državnog pečata: Dr. Mirko Puk V. r. (Narodne novine CVII-82. od 9. IV. 1943.) RAZDIOBA OCxRIEVNOG DRVETA IZ SUMA ZEMLJISTNIH ZAJEDNICA . Zakonskoj odredbi o razdiobi ogrievnog drveta iz šuma zemljištnih zajednica od 24. kolovoza 1942. (tiskanoj u prilogu Hrvatskog šumarskog lista 1942. god. na str. 171. zajedno s tumačenjem Ministarstva šumarstva i rudarstva br. 26.014-S-42). Glavno ravnateljstvo za šumarstvo Ministarstva narodnog sosoodaT-stva pod br. 4130-S-43 od 1. travnja 1943. god. izdalo je ovo tumačenje: »Na upit jedne kot. oblasti u pogledu tegoba kod provedbe zak. odredbe o razdiobi ogrjevnog drveta iz šuma zemljištnih zajednica razpisuje se temeliem propisa § 4 zak. odredbe od 24. VTII. 1942. broj: 1933-Z-1942. a u nadopuni ovdašnjeg tumačenja br. 26014S- 1942, i broj 28764-S-1942. od 3. listopada 1942. sliedeće: Ova se zakonska odredba odnosi samo na razdiobu ogrjevnog drveta. Ako nrema tome zem. zajednica u svrhu ogrjeva silom okolnosti kao ogrjevno drvo izdaje ovlaštenicima drvo sposobno za građu, onda se taj način diobe odnosi i na to drvo. Nije dakle odlučno, kakovo se drvo dieli, nego kakovoj je svrhi namienjeno. Za dobivanje građevnog drveta vriede za ovlaštenike propisi zakona o uređenju zem. zajednice i pravilnika pojedinih zemljištnih zajednica. U pitanju tko ima dobiti izjednačenu pripadnost treba postupati ovako: Tkogođ je do proglašenja ove zakonske odredbe- pa i kasnije bilo po kom pravnom naslovu stekao pravo na samostalno dobivanje, pa i najmanjeg diela ovlašteničke pripadnosti, njemu se Dripađnost izjednačuje po ovoj zakonskoj odredbi. Valja biti na oprezu samo kod prosuđivanja samostalnosti ovlaštenja. Suvlastnici, naime jednog ovlaštenlčkog prava i ako im je zajednica u naravi moguće dielila svakome pripadnost, nisu svaki za sebe samostalan ovlaštenik, nego svi zajedno tvore jedno ovlašteničtvo i njima se izdala jedna izjednačena pripadnost, dok je daljnja dioba njihova osobna stvar. Napose se upućuje, da ova zakonska odredba ne izaziva nikakve revizije ovlašteničkih prava, pa se iriia izdavati i nadalje pripadnost svima onima, koji su do njenog nroglašenja dobivali nripadnosti u zem. zajednici kao državni tuđih ovlašteničtva. Međutim sve ovo ne izključuje svakdašnje nravo odbora, da revidira pravo pojedinih ovlaštenika na dobivanje pripadnosti u zemljištno] zajednici.« 163 |